Neprijavljena korupcija najveći problem, mere države za sada bez uspeha
Transparentnost Srbija je predstavila rezultate Globalnog barometra korupcije 2015/16 za našu zemlju. Predsednik TS prof Vladimir Goati i programski direktor Nemanja Nenadić govorili su o rezultatima ovog istraživanja, a saradnik TS Rade Đurić predstavio je rad Antikorupcijskog savetovališta TS (ALAC).
U Srbiji se godišnje dogodi najmanje 374.000 neotkrivenih slučajeva podmićivanja radi dobijanja usluga javnog sektora ili zaštite od kažnjavanja, podatak je koji proizilazi iz istraživanja Globalni barometar korupcije 2015/16, koji je danas predstavila organizacija Transparentnost Srbija (deo globalne mreže Transparency International). Istovremeno, godišnje se zbog primanjа i davanjа mita podnese 220 krivičnih prijava, a za zloupotrebu službenog položaja oko 3.000, što je stotinu puta manje od broja slučajeva sitne korupcije na koje ukazuje ovo istraživanje. Ovi nalazi potvrđuju da prioritet za Srbiju i dalje mora da bude otkrivanje većeg broja slučajeva korupcije. Istraživanje takođe ukazuje da mere koje preduzimaju državni organi, kroz periodične akcije hapšenja i primenu strategija i akcionih planova nisu donele bitan napredak. Do tog cilja se može doći jedino ako tužilaštvo preduzme uverljive istrage svih prijavljenih sumnji na korupciju i obavesti javnost o ishodu i ako potencijalni uzbunjivači i svedoci korupcije budu sigurni da neće pretrpeti štetu, što sada očigledno nisu.
Istraživanje neposrednog iskustva građana sa korupcijom (slučajevi kada su građani dali mito, takozvana „sitna korupcija“) bilo je fokusirano na osam sektora (odnosno institucija): saobraćajna policija, javno zdravstvo, obrazovni sistem (u dve kategorije), sudovi – građanske parnice, javne službe koje izdaju službene isprave (npr. pasoš, izvodi iz službenih evidencija, uknjiženje), službe nadležne za naknade za nezaposlene i za druge naknade u okviru socijalnog osiguranja.
Ukupno je 68% ispitanika imalo kontakt sa nekom od posmatranih institucija, a od tog broja 22% njih (ili članova domaćinstva) je dalo mito makar jednom u poslednjih godinu dana. Kada se ovi procenti prenesu na ukupan broj domaćinstava u Srbiji (popis iz 2011), dolazimo do minimalnog broja od 374.205 slučajeva sitne korupcije na godišnjem nivou, dok je stvarni verovatno značajno veći.
S druge strane, na godišnjem nivou, prema poslednjim dostupnim podacima (2014) za krivično delo zloupotrebe službenog položaja bilo je prijavljeno 3014 ljudi, za primanje mita 142, za davanje mita 84, trgovinu uticajem 33 a zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom 79. U istoj godini su zbog korupcije optužene 1044 osobe.
To znači da manje od 1% krivičnih dela korupcije ikada bude prijavljeno, a da je broj optuženih i kažnjenih daleko manji!
S obzirom na to da sa njima veliki broj građana dolazi u kontakt, najviše slučajeva podmićivanja je registrovano u odnosu na saobraćajnu policiju i zdravstvene službe. Čak 31% ispitanika onih koji su imali posla sa saobraćajnom policijom u poslednjih godinu dana tvrdi da su platili mito. Zdravstvo i razne službe koje izdaju dozvole i odobrenja slede sa 14 i 12 % podmićivanja, što je bolje nego stanje iz sličnog istraživanja iz 2012, ali i dalje lošije nego u barometrima iz ranijeg perioda. Pri tome treba napomenuti da je sa zdravstvom kontakt imalo 50% anektiranih, a sa službama koje izdaju dozvole 21% građana.
Građani, pokazuje istraživanje, smatraju da je borba protiv korupcije bitnija nego što to čine političari na vlasti. Oni svrstavaju borbu protiv korupcije među tri najvažnija zadatka za Vladu. Naime, na prvom mestu je nezaposlenost (52%), sledi ekonomija (50%), pa korupcija (39%), kriminal (38%) i zdravstvo (25%).
S druge strane, značaj koji se pridaje borbi protiv korupcije u planovima Vlade opada (ekspoze premijera iz avgusta 2016. u poređenju sa onima iz 2014, 2013 -rekonstrukcija, i naročito 2012).
Stoga ne čudi da je umanjena i percepcija napretka u borbi protiv korupcije. Dok nešto više od četvrtine građana smatra da sada korupcije ima manje nego pre četiri godine, 40% njih je uvereno u suprotno. Gotovo jedna trećina ne daje jasan odgovor na ovo pitanje.
U prošlom ispitivanju za Barometar (2012/13)zabeležen je nagli skok optimizma nakon promene vlasti. Tada jeviše od polovine ispitanika bilo uvereno da je stanje bolje nego u prošlosti. Sada se broj onih koji veruju da je ostvaren napredak u odnosu na stanje iz ranijih godina, to jest da korupcije ima manje, prepolovio (26%), dok čak dve trećine građana smatra da napretka nema. Ipak, procenat ispitanika koji su zadovoljni rezultatima u borbi protiv korupcije je i dalje značajno veći nego što je bio 2009. i 2005. godine (13%).
Broj građana koji su nezadovoljni učinkom Vlade u borbi protiv korupcije je znatno veći od broja onih koji smatraju izvršnu vlast uspešnom (44% spram 28%). Da je Vlada veoma uspešna na tom poslu smatra samo 2% ispitanika, dok je veoma nezadovoljnih 11%. Građani tradicionalno ocenjuju da Vlada loše vodi borbu protiv korupcije. Sadašnji skor je, iako veoma loš, jedan od najboljih, sa ispodpolovičnim udelom negativnih komentara i sa drugom najboljom „prosečnom ocenom“ za Vladu na globalnom barometru (iza 2007).
Istraživanje nudi i odgovore na pitanje zašto ljudi ne prijavljuju slučajeve korupcije. Naime, očigledno je da dosadašnja antikorupcijska politika, uključujući tu i donošenje Zakona o zaštiti uzbunjivača i proklamovanu „nultu toleranciju“, nije donela rezultate. Državni organi nisu uverili jednu trećinu građana u osnovnu stvar – da neće trpeti štetu ako prijave korupciju (24% ne prijavljuje korupciju u strahu od posledica, a 6% jer se plaši da će sebe označiti kao davaoca mita). Sledeću trećinu su državni organi propustili da uvere da će zaista ispitati slučaj korupcije koji im je prijavljen (17% ne prijavljuje jer je „korupciju teško dokazati", 10% jer „ništa neće biti urađeno" i 2% jer veruju da su „službenici kojima treba prijaviti i sami korumpirani"). Najzad, jedna četvrtina čak i ne zna kome i kako da prijavi korupciju.
Rezultati koji se odnose na procenat građana spremnih da prijave korupciju ne daju razlog za optimizam. Trećina građana smatra da i „obični ljudi“ mogu da doprinesu borbi protiv korupcije, a približno isti broj smatra moralnom obavezom da prijavi korupciju čiji je svedok. Međutim, pre četiri godine broj građana spremnih da prijave korupciju je bio znatno viši (58%). Svega 21% građana smatra da je prijavljivanje korupcije „društveno prihvaćeno“, što ne deluje obećavajuće za uzbunjivače.
Prezentacija sa grafičkim prikazom nalaza dostupna je na sajtu Transparentnosti Srbija na stranici Istraživanja o korupciji / GCB http://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/istraivanja-o-korupciji/globalni-barometar-korupcije-gcb
Preporuke Transparentnosti Srbija na osnovu istraživanja:
• Sprovesti uverljive istrage svih prijavljenih slučajeva sumnji na korupciju i saopštavanje rezultata
• Proaktivno delovanje tužilaštva (na osnovu dostupnih izveštaja i podataka, bez čekanja na krivičnu prijavu)
• Izmene Krivičnog zakonika (oslobađanje od odgovornosti lica koje prijavi korupciju, preciziranje postojećih koruptivnih krivičnih dela) i dopune Zakona o zaštiti uzbunjivača (uzbunjivanje sa tajnim podacima, nagrada u slučajevima direktne koristi za budžet, brojna preciziranja odredbi)
• Informisanje potencijalnih uzbjnivača i svedoka o mogućnostima za prijavljivanje korupcije i zaštiti
• Preduzimanje sistemskih promena na osnovu ispitanih slučajeva korupcije (izmene propisa i prakse)
O istraživanju
• Globalni barometar korupcije, koji je osmislio Transparency International, sprovodi se u saradnji sa TNS/Gallup International od 2003. godine. Ovaj put su podaci prikupljeni u okviru šireg istraživanja. Obradu podataka je izvršio sektor za istraživanja Transparency International, a tumačenja za Srbiju i poređenja Transparentnost Srbija.
• Globalni barometar korupcije je najveće svetsko istraživanje o iskustvima građana sa korupcijom, percepcijom građana o korumpiranosti pojedinih institucija i njihovoj spremnosti da se uključe u borbu protiv korupcije
• U Srbiji je terenski deo istraživanja sproveden u periodu od 26. novembra 2015. do 22. februara 2016. na nacionalnom uzorku od 1508 ispitanika koji reprezentuje celokupno stanovništvo (centralna Srbija i Vojvodina). Istraživanje je sprovedeno CAPI metodom “licem u lice”.
O Antikorupcijskom savetovalištu
Građani su jako osetljivi kad je u pitanju zdravstvo ili obrazovanje, ali I gnevni kad je u pitanju pravosuđe. Građani mnogo više prijavljuju slučajeve u zdravstvu nego u poređenju sa policijom, ali različito nastupaju. Kada je u pitanju zdravstvo, uglavnom ostaju anonimni, dok na primer kada je u pitanju obrazovanje, žele da izađu i u javnost.
Napominjemo da se građani ne obraćaju tako često zbog korupcije kod saobraćajne policije, najverovatnije jer i sami iniciraju da plate mito umesto da im se napiše tri do četiri puta veća kazna za učinjeni prekšaj ili oduzimanje saobraćajne dozvole, tako da rado pristaju na to.
Davanje mita se najčešće javlja kod izdavanja različitih dozvola. Najčešći razlozi koji vode ka nuđenju mita su predugo čekanje na izdavanje dozvola, dodatni zahtevi, usložnjavanje procedura.
Kod prijavljivanja slučajeva, građane najčešće sprečava da strah od mogućih kasnijih posledica (naročito izraženo u zdravstvu i kod slučajeva vezanih za policiju), nepoverenje u institucije, naročito izraženo u pravosuđu I kod lokalnih inspekcijskih službi, dugo trajanje postupaka, gde se gubi faktička korist od rešavanja, veliki broj nerešenih slučajeva, neprocesuiranje od strane nadležnih organa koji vode ka ideji da je sama prijava beskorisna.
Dobro je znati da se na osnovu naših iskustava, sumnja na korupciju mnogo češće javlja kada se neki postupci odvijaju predugo ili je u njima nešto neregularno, a da je broj slučajeva direktnog traženja mita daleko manji. Tako da, kada se govori o korupciji u Srbiji treba imati u vidu da je ona verovatno još raširenija nego što pokazuju rezultati danas predstavljenog istraživanja
Vesti
Predlozi za realizaciju preporuke ODIHR i unapređenje uslova izbora
Transparentnost Srbija je iskoristila je danas mogućnost da predstavnicima parlamentarnih stranaka i Radne grupe Vlade Srbije za saradnju sa ODIHR izloži niz konkretnih predloga i prioriteta za unapređenje uslova izbora…
TS dostavila Skupštini predloge za realizaciju preporuka iz izveštaja ODIHR
Transparentnost Srbija dostavila je Skupštini Srbije i vladinoj Radnoj grupi za unapređenje izbornog procesa predloge u vezi sa realizacijom pojedinih preporuka iz konačnog izveštaja ODIHR posle izbora iz decembra 2023…
Inkluzivan konsultativni proces i široki politički konsenzus preduslovi za pravilno…
Saopštenje Nacionalnog konventa o EU: Inkluzivan konsultativni proces i široki politički konsenzus preduslovi za pravilno ispunjenje ODIHR preporuka, ali i dalju evropsku perspektivu Srbije Nacionalni konvent o Evropskoj uniji poziva Vladu…
MUP da objavi podatke o migraciji birača koje je dostavio…
Tvrdnja premijerke u tehničkom mandatu prema kojoj „svako može da proveri“ koliko je bilo slučajeva promene prebivališta građana, ne samo da ne odgovara činjeničnom stanju, već je direktno suprotna zvaničnom…
Zašto su za Srbiju važne preporuke GRECO i šta je…
Kada bi Srbija primenila preporuke koje je marta 2022. dobila od GRECO (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije), tela koje je uspostavio Savet Evrope, to bi bitno unapredilo mehanizme za suzbijanje korupcije…
Sprečavanje korupcije u izvršnoj vlasti – korisne preporuke GRECO još…
Kada bi Srbija primenila preporuke koje je marta 2022. dobila od GRECO (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije), tela koje je uspostavio Savet Evrope, to bi bitno unapredilo mehanizme za…
ODIHR zatražio poboljšanje pravila o finansiranju kampanje i sprečavanju zloupotrebe…
Posmatračka misija ODIHR je i u konačnom izveštaju o decembarskim izborima potvrdila neke od nalaza do kojih je došla Transparentnost Srbija u okviru monitoringa izborne kampanje, a veliki broj preporuka…
Troškovi beogradske kampanje – šta je prikazano, a šta nedostaje
Iako je na beogradskim lokalnim izborima bilo 14 izbornih lista, a rok za predaju konačnih finansijskih izveštaja je istekao pre šest dana, za sada je ih objavljeno samo devet. Sudeći…
Glavni kriterijum za izbor ponuđača u čak 96 odsto tendera…
Jedan od glavnih problema javnih nabavki u Srbiji godinama unazad su transparentnost i fer kriterijumi, zbog kojih je broj ponuđača po tenderu na znatno nižem nivou nego u zemljama EU. Najniža…
Srbija nastavlja pad na svetskoj listi Indeksa percepcije korupcije Transparency…
U Srbiji nema političke volje da se smanji korupcija, vlast zaobilazi zakone o javnim nabavkama, donosi posebne zakone za milionske projekte koji su joj važni, ne donosi strategiju, a sve…
Reagovanje na saopštenje Agencije za sprečavanje korupcije od 12. januara…
Agencija za sprečavanje korupcije je izdala saopštenje pod naslovom „NEUTEMELJENE TVRDNJE DIREKTORA „TRANSPARENTNOST SRBIJA“ u kome se ne citira ni jedna izjava predstavnika TS koja bi za Agenciju sporna. Štaviše…
Raspodela novca iz budžeta parlamentarnim strankama
Izborne liste koje su prešle cenzus na decembarskim izborima svakog meseca će dobijati iz republičkog budžeta nešto više od 1,3 miliona evra – pokazuje proračun organizacije Transparentnost Srbija. Raspodela ovog…
Transparentnost Srbija u 2023. godini
Protekla godina nije Srbiji donela napredak u borbi protiv korupcije, niti promenu u odnosu prema najvažnijim antikorupcijskim mehanizmima. Brižno se negovala netransparentnost, raspiali su se javni resursikoristili su se oprobani…
Neradni dani tokom praznika
Obaveštavamo vas da zbog predstojećih praznika kancelarija TS neće raditi od 31. decembra do 7. januara. Prvi radni dan u 2023. godini biće ponedeljak, 8. januar.
TS poziva MUP i VJT da objave dodatne …
Informacije koje su javnosti predstavili Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, kao i Više javno tužilaštvo u Beogradu, povodom tvrdnji o nezakonitosti u biračkom spisku i kupovini…
Upozorenje na pokazatelje ozbiljnih povreda u vezi sa izborima
Državni organi u Srbiji bi, bez dodatnog odlaganja, trebalo da utvrde da li je vladajuća partija zloupotrebila javne institucije i resurse i da li je organizovala kupovinu glasova u cilju…
U izbornoj kampanji nejasna granica između države i stranke –…
Posmatračka misija ODIHR-a je već u preliminarom izveštaju istakla ne samo nedostatke zakonskih rešenja već i brojna ozbiljna kršenja zakona tokom kampanje i izbornog dana, među kojima su i problemi…
Monitoring izborne kampanje - drugi presek
Transparentnost Srbija predstavila je nalaze iz monitoringa izborne kampanje. Reč je o drugom preseku. Analizirani su troškovi izborne kampanje, preliminarni izveštaji, funkcionerska kampanja, pojavljivanje političkih aktera na naslovnim stranicama štampe…
Konferencija za novinare - Monitoring izborne kampanje 2023
Organizacija Transparentnost Srbija vas poziva da prisustvujete konferenciji za medije "Monitoring izborne kampanje 2023" Konferencija će biti održana u četvrtak, 14. decembra 2023. godine, sa početkom u 12 časova, u Medija centru (Terazije 4…
Neispunjene obaveze i prioriteti za borbu protiv korupcije
Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. decembar, dobar je povod da se Skupština i Vlada koji će biti formirani posle predstojećih izbora, pozovu da konačno usvoje jedan od najefikasnijih mehanizama…
Prvi nalazi o finansiranju kampanje 2023.
Srbija je ušla u novi izborni proces, a da nije rešen ni jedan od problema u oblasti finansiranja kampanje i sprečavanja zloupotrebe javnih resursa. Štaviše, nije bilo ni pokušaja da…
Monitoring izborne kampanje 2023 – funkcionerska kampanja, prijave zbog kršenja…
Organizacija Transparentnost – Srbija vas poziva da prisustvujete konferenciji za medije Monitoring izborne kampanje 2023 – funkcionerska kampanja, prijave zbog kršenja zakona, finansiranje kampanje – prvi presek Konferencija će biti održana u ponedeljak, 4. decembra…
Izveštaj Koalicije prEUgovor: Srbija devet godina tapka u mestu
Srbija već devet godina tapka u mestu kada je u pitanju članstvo u Evropskoj uniji, a u najvažnijim oblastima koje se tiču vladavine prava konstantno izostaje suštinski napredak, izjavila je…
Predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji
Koalicija prEUgovor Vas poziva na predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji Vreme: sreda, 22. novembar 2023, 11:00-12:30 Mesto: Hotel Metropol Palace, Bulevar kralja Aleksandra 69, Beograd Koalicija prEUgovor predstavlja…
Izveštaj Evropske komisije – blagonaklon zaključak o napretku i brojni…
Ocena Evropske komisije[1] o „ograničenom napretku“ Srbije u borbi protiv korupcije je previše blagonaklona. S druge strane, izveštaj EK je značajan, jer ukazuje na neke od najvažnijih nerešenih problema, uključujući…
Rad privremenih organa tokom izborne kampanje mora da bude transparentan
Transparentnost Srbija ukazala je predsednicima i članovima privremenih organa u 65 gradova i opština da imaju obavezu da obezbede javnost svog rada, omogućavanjem novinarima da prisustvuju sednicama i objavljivanjem obrazloženja…
Uvod u lokalne izbore počeo prekršajima
Informacije o tome da su čelnici oko 70 gradova i opština podneli ostavke, usled čega im je prestao mandat, ne mogu se pronaći na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije. To…
Amandman na Zakon o elektronskim medijima ne rešava problem „funkcionerske…
Odredba danas izglasanog Zakona o elektronskim medijima, ni sa amandmanom koji je usvojen na skupštinskom Odboru za informisanje, navodno radi ispunjenja preporuke ODIHR, ne rešava probleme koji se odnose na…
Amandmanom sprečiti da se nabavke za EXPO 2027 sprovode bez…
Transparentnost Srbija uputila je poslaničkim grupama u Skupštini Srbije predlog amandmana kojim bi se otklonio jedan od velikih korupcijskih rizika iz Posebnog zakona o EXPO 2027, time što bi se …
Novi Pazar, Sombor i Veliko Gradište su najtransparentnije lokalne samouprave…
Novi Pazar, Sombor i Veliko Gradište su najtransparentnije lokalne samouprave u ovoj godini prema Indeksu lokalne transparentnosti (LTI) čije je rezultate danas objavila Transparentnost Srbija, uz podršku Američke agencije za…
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5