Komentari TS na Nacrt zakona o poreklu imovine

Datum kreiranja: ponedeljak, 01 april 2019

ParagrafTransparentnost Srbija dostavila je Ministarstvu pravde komentare na Nacrt Zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu.

Uz niz konkretnih predloga i suegstija, TS je ukazala da je uvođenje bilo kog vanrednog mehanizma u pravni sistem loše. U skladu sa tim, sve ono što nije dovoljno dobro u vezi sa postojećim sistemom unakrsnih provera, kakve već postoje u Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji, treba rešavati upravo u okviru tog zakona, a ne kroz neki poseban zakon, jedinicu i postupke.

Sa stanovišta zaštite društva od korupcije i suzbijanja njenih štetnih posledica, mogući su neki pozitivni efekti, ali će oni biti posredni, i zavisiće od trenutno nepoznatog stepena verovatnoće da neko od učesnika u korupciji bude obuhvaćen kontrolama. Naime, kontrole će biti vršene na osnovu planova, po proceni rizika koja neće biti dostupna javnosti, i nema nikakvih garancija da će biti obuhvaćena lica koja su obavljala javnu funkciju ili imala na drugi način uticaj na odluke o raspolaganju javnim resursima ili druge odluke koje mogu biti meta korupcije.

Nacrt otvara i brojne dileme pravne prirode, pre svega u pogledu ustavnosti pravila o (ne)zastarelosti i ostavlja previše prostora da se bitna pitanja uređuju podzakonskim aktima.

S druge strane, obrazloženje ne sadrži informacije koje su neophodne da građani Srbije razumeju zbog čega zakonski mehanizmi, od kojih neki postoje već 17 godina, nisu doneli (veće) rezultate. Ukoliko za neuspeh nisu bili ključni uzroci normativne prirode, ne bi bilo naročito razložno verovati ni da će neke nove norme rešiti probleme.

TS je u dopisu posebno ukazala na činjenicu da, Iako je ovaj zakon godinama izričito najavljivan kao antikorupcijski, on ne sadrži norme koje bi se posebno odnosile na osobe za koje bi se najpre moglo pomisliti da su uključene u korupciju – javne funkcionere i druga lica angažovana na poslovima u javnom sektoru.

Naime, odredbe se u jednakoj meri mogu primeniti na bilo kojeg građanina Srbije. S druge strane, sudeći po prvom nacrtu revidiranog Akcionog plana za Poglavlje 23 EU integracija, u Srbiji u skorije vreme neće biti uvedeno krivično delo „nezakonitog bogaćenja“, na osnovu člana 20. Konvencije UN Protiv korupcije, koje bi se odnosilo na javne funkcionere i službenike koji poseduju imovinu neobjašnjivog porekla, a što je bilo planirano u strateškim aktima iz 2013.

Imajući ovo u vidu, Nacrt bi trebalo korigovati tako da dobije elemente na osnovu kojih bi doprineo borbi protiv korupcije (npr. obaveza uključivanja javnih funkcionera, bivših javnih funkcionera, javnih službenika koji su obavljali određene poslove itd.) u plan kontrole, povezivanje kontrole na osnovu ovog zakona sa onima koje se vrše na osnovu Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, kao i sa rokovima koji su postojali za prijavljivanje imovine i prihoda javnih funkcionera (od 2004) i slično.

Kao problematično rešenje, TS je izdvojila i to što se prethodni postupak kontrole sprovodi na osnovu „godišnjih smernica koje donosi direktor Poreske uprave, na osnovu analize rizika", pri čemu "Godišnje smernice nisu javno dostupne.“

Odredba o tajnosti elemenata za planiranje kontrole je loša. Naime, ukoliko ovi podaci ne budu dostupni javnosti, samo će se pojačati sumnje koje su i inače prisutne, a za koje su povoda dali upravo predstavnici vlasti, da će se na meti provera naći neki od njihovih viđenijih političkih protivnika.

U pogledu otklanjanja sumnji u selektivnost neverovatno zvuči argument iz obrazloženja ovog nacrta: „Predložena zakonska rešenja se odnose na sve građane, čime se isključuje svaka eventualna selektivnost u njihovoj primeni.“ Ova tvrdnja bi mogla biti osnovano jedino kada bi postojala mogućnost provere svih obveznika, a to očigledno nije slučaj.

TS je ukazala i na ogromnu razliku između poreske stope predviđene Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji i aktuelnim nacrtom. ZPPPA je predviđao (10, odnosno 15%), bez priznanja bilo kakvih normiranih troškova,a u nacrtu je za „poseban porez“ poreska stopa čak 75%. Ovako visoka poreska stopa ima sve karakteristike kazne i zato se teško može braniti njen opstanak u zakonu sa stanovišta svrhe postojanja poreza i jedinstva pravnog sistema. S druge strane, ako je opravdanje za „kazneni porez“ to što je vlasnik prekršio zakon, onda bi jedino smisleno bilo oduzeti mu celu nezakonito stečenu imovinu (100%), a ne ostaviti mu jednu četvrtinu nezakonitog prihoda.

Ceo tekst dopisa, sa svim predlozima i komentarima TS može se preuzeti sa našeg sajta: http://transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/Nacrt_Zakona_o_utvrdjivanju_porekla_imovine_i_posebnom_porezu_-_komentari_TS.pdf