Samooplodnja budžetskog novca

Datum kreiranja: nedelja, 19 jun 2016

Sertic portert 1Ministar privrede od 2014 (možda i ubuduće), Željko Sertić, u intervjuu za "Insajder" hvali sadašnji sistem podrške investitorima u odnosu na stanje iz doba "prethodnika" (u stvari se misli na doba kada su se kadrovi iz G17/URS bavili ovim temama). Da su stvari u pogledu dodele podsticaja sada uređenije nego ranije, nema sumnje, mada je veličanje Zakona o ulaganjima čiji je tekst ministarstvo skrivalo "kao zmija noge" ili nadzora od strane Komisije za kontrolu državne pomoći, koja redovno odobrava subvencije, u najmanju ruku neprimereno.

Između ministra Sertića i Dinkića, postoji međutim jedna velika konstanta - neargumentovano iznošenje podataka o isplativosti davanja subvencija. Ili, rečima samog ministra “Jedan evro u smislu podsticaja vraća 3,17 evra za manje od dve godine kroz samo poreze i doprinose” (videti na 18:29 na snimku). Kada bi tako nešto bilo istina, onda bi logično bilo da narodni poslanici odmah izglasaju rebalans budžeta i sve raspoložive novce daju odmah za podsticaj investitorima, ili da za istu namenu uzmu bar 10 milijardi evra kredita, pa da se zatim u taj isti budžet, vrati tri puta veća suma.

Da sa računicom nešto nije u redu moglo bi se zaključiti na osnovu nekih podataka koji su objavljeni u istom serijalu. Na primer, za ugovor sa firmom Mei Ta, navodi se da je podsticaj bio 22,7 miliona evra. Ako su npr. porezi i doprinosi po radniku vredni oko 200 evra, za 24 meseca to je manje od 5 hiljada evra. Znači, za ovih 22,7 miliona evra bi investitor trebalo da zaposli i da plaća poreze i doprinose dve godine za oko 4600 radnika, da bi se otplatilo navedeno državno davanje. Da bi se došlo do ministrovog koeficijenta na tom primeru Mei Ta bi trebalo da zaposli i plaća dve godine platu za oko 15.000 radnika. U stvarnosti, ugovor sadrži obavezu da će zaposliti 700 i nešto, a političari pričaju o zapošljavanju 1.400 ljudi.

Naravno, sve i da je podatak koji je ministar izneo tačan, on bi bio nepotpun. Naime, trebalo bi uzeti u obzir i to da će zaposleni za koje se plaćaju ovi doprinosi po tom osnovu imati veće penzije (budući trošak PIO fonda), zatim izgubljenu dobit na strani onih koji su finansirali ove podsticaje (npr. postojeće firme koje su, da plaćaju manje poreze i doprinose i same mogle da zaposle neke druge radnike). Postoje i pitanja koja dodatno usložnjavaju stvar – npr. da li su nove investicije dovele do zapošljavanja ljudi koji su i inače bili bez posla ili ljudi koji su već radili u nekim konkurentskim preduzećima.

TS je zahtevom zatražila dokumenta od Ministarstva privrede - eventualno postojanje analiza na kojima se zasnivaju ministrove tvrdnje.

 

foto http://www.privreda.gov.rs/ministarstvo/o-ministarstvu/ministar/