Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints

Javna debata o godišnjem izveštaju Ombudsmana

Datum kreiranja: sreda, 22 jun 2016

Dok još uvek traje neizvesnost o tome da li će, kada, i na koji način biti razmatran godišnji izveštaj Zaštitnika građana http://www.zastitnik.rs/…/Godisnji%20izvestaj%20Zastitnika%… u Skupštini Srbije, održana je rasprava o tom izveštaju za predstavnike drugih zainteresovanih subjekata (drugi nezavisni organi, ministarstva, nevladine organizacije, mediji). http://www.zastitnik.rs/…/2…/2011-12-26-10-05-05/4796-2015-2

Nemanja NenadicRTSPredstavnik Transparentnosti, Nemanja Nenadić, u diskusiji je ukazao prvo na nalaze iz istraživanja Sistem društvenog integriteta u Srbiji za 2015. Ombudsman se u tom istraživanju tretira kao jedan od "stubova" borbe protiv korupcije, a prema nalazima i 2011 i 2015, to je jedan od najčvršćih oslonaca i po kvalitetu pravnog okviru i u praksi. Međutim, Zaštitnik građana nije prvenstveno antikorupcijska organ, tako da njegov rad, i kada je najkvalitetniji, ne može da otkloni propuste drugih institucija. Nenadić je, među nalazima tog istraživanja, podsetio na preporuke TS za unapređenje stanja koje su usmerene ka Skupštini i Vladi: da bi Vlada trebalo da obezbedi trajni i adekvatni prostor za rad Ombudsmana; da Skupština obezbedi mehanizam za praćenje primene Ombudsmanovih preporuka (novi Zakon, izmene Poslovnika....), kao i preporuka skupštinskog odbora u vezi sa Ombudsmanovim godišnjim izveštajem. Skupština bi trebalo da predvidi sankcije za neizveštavanje o sprovođenju preporuka i za neizvršavanje preporuka; takođe, trebalo bi uvrstiti "pravo na dobru upravu" među osnovna ljudska prava prilikom prve sledeće izmene Ustava Srbije.

U vezi sa pojedinim delovima Izveštaja, Nenadić se osvrnuo na jednu od poruka koje su isticane u prvi plan, kako u Srbiji "mnogi kažu da je najviše ugrožen "običan građanin"". U stvari, moglo bi se reći da su najviše ugroženi oni građani koji poštuju zakone, dok se prekršioci nagrađuju. Kao jedan od takvih primera, Nenadić je naveo i najnoviji zakon koji omogućava legalizaciju objekata (uključujući i neke koji su podignuti u doba kada je bespravna gradnja bila krivično delo) i ukazao na to da izveštaj Zaštinika o ovom aspektu ozakonjenja nije dovoljno kritičan.

Predstavnik TS je pohvalio brojne inicijative koje je Zaštitnik građana podnosio tokom 2015, od kojih su neke naišle i na dobar odjek donosilaca odluka (npr. izmene Zakona o ulaganjima), kao i brojne slučajeve u kojima je Zaštitnik građana utvrdio ozbiljne propuste i druge sporne situacije u radu ministarstva i drugih organa, u čemu se, čini, naročito često isticalo Ministarstvo unutrašnjih poslova (konferencija za štampu sa naoružanim licima u pratnji ministra u vezi sa "državnim udarom", premeštaji pripadnika policije na izmišljena radna mesta itd.).

Nenadić je istakao i dva pitanja koja se postavljaju kao najvažnija u gotovo svim oblastima dobre/loše uprave o kojima vodi računa ombudsman. Prvo je odsustvo javnih rasprava u pripremi propisa, na šta je i TS mnogo puta ukazivala i davala konkretne predloge za unapređenje propisa. Drugo pitanje je (ne)funkcionisanje drugih mehanizama za pritužbe, unutrašnje kontrole i rešavanje problema, usled čega se Zaštitniku građana obraćaju i ljudi koji je trebalo da problem reše znatno ranije, tamo gde je problem i nastao ili kod drugih organa čije su nadležnosti često i snažnije nego ombudsmanove. Nenadić je u tom pogledu ukazao na činjenicu da je polovinu prošle godine bio na snazi i Zakon o zaštiti uzbunjivača, koji predviđa i obavezu uređivanja sistema za unutrašnje uzbunjivanje i postupanje u slučajevima ukazivanja na nepravilnosti, ali da, izgleda, u tom pogledu nije bilo napretka.

Deo izveštaja o medija je izazvao najveću pažnju prisutnih i brojne diskusije. Nenadić se saglasio sa glavnim nalazima iz tog dela Izveštaja, ali je ukazao na to da bi bilo korisno da se pored pojedinih konstatacija kako su se neke štetne posledice dogodile (npr. da nakon prodaje umesto državnih postoje stranački mediji) sagledaju i uzroci koji su doveli do takvih pojava (npr. da li su sve informacije bile poznate pre prodaje potencijalnim učesnicima). Istina, takve analize bi verovatno bile previše detaljne za Izveštaj ombudsmana koji i sada pokriva veliki broj tema.