Rumunija kao dobar i loš primer za Srbiju

Datum kreiranja: četvrtak, 02 februar 2017

b92 rumunijaVesti o tome da je preko dvesta hiljada građana izašlo na proteste zbog predloga štetnih izmena antikorupcijskih zakona Srbiji zvuči kao „naučna fantastika“, kada se uzme u obzir da kod nas nije bilo gotovo nikakvih javnih protesta ni povodom brojnih neustavnih i štetnih zakona. Iako se čini da su motivi za protesta u ovom slučaju nešto širi, i da protesti nisu u potpunosti mirni, svakako je poželjno za svako društvo koje želi da se izbori sa korupcijom da ima građane koji će biti spremni da nešto učine kako krivci za korupciju ne bi prošli nekažnjeno.  

 Kako god zvučalo apsurdno, i sama namera da se korupcionašima pogoduje izmenama zakona u nečemu govori pohvalno o Vladi naših suseda. Naime, ako su oni, želeći da zaštite neke od korupcionaša, morali da pribegnu izmenama zakona, to makar pokazuje da slovo zakona nešto znači. S druge strane, u Srbiji smo se mnogo puta uverili da primena antikorupcijskih zakona, uključujući i obavezu da se gone počinioci krivičnih dela zavisi od „političke volje“ i drugih vanpravnih kriterijuma.  

 Koje su to promene izazvale ovakvu buru reagovanja? Sudeći po zajedničkom saopštenju Saveta javnih tužilaca i Nacionalnog antikorupcijskog direktorata , ove izmene bi zaustavile više od dve hiljade istraga koje se trenutno vode zbog korupcije, a u značajnom broju slučajeva bi vodile oslobađanju okrivljenih u postupcima koji su već započeti. Tome bi najviše doprinele odredbe prema kojima se uvodi prag štete koja se nanosi krivičnim delom od 200 hiljada leja (oko 30 hiljada evra). Ispod te vrednosti ne bi se ispitivala zloupotreba službenog položaja. Antikorupcijske institucije ističu da je ovaj iznos utvrđen arbitrerno. Pošto je takođe izmenjena i visina kazne za zloupotrebu službenog položaja (sa najviše 7 na najviše 3 godine), smanjuje se i vreme potrebno za nastupanje zastarelosti na pet godina.

 Najzad, možda i najopasnija promena je ona kojom se iz budućih optužnica isključuju one koje bi se odnosile na „donošenje ili odobrenje propisa“. Kako se ističe u zajedničkom saopštenju dve antikorupcijske institucije „svi službenici višeg i srednjeg ranga koji su ovlašćeni da donose ili da odobravaju propise (u Skupštini, Vladi, lokalnim organima uprave) biće oslobođeni krivične odgovornosti“. Zato se „svi takvi pravni akti mogu doneti, bez obzira na štetu koju prouzrokuju, budući da oni koji ih donose ne snose nikakav rizik od krivične odgovornosti.“ U vezi sa ovom poslednjom napomenom, vredi se podsetiti da je Srbiji i bez izmena zakona oko kojih se u Rumuniji lome koplja stanje takvo da nikakva odgovornost donosilaca propisa za njihovu štetnost ne postoji, naročito kada je reč o članovima kolektivnih organa (Vlada, gradska i opštinska veća). Jedini skorašnji slučaj u kojem je bilo reč o odgovornosti funkcionera za donošenje štetnog propisa jeste proces koji se vodi protiv bivšeg ministra poljoprivrede Dragina.  

U vezi sa spornim odredbama predlog za izmene je dao i rumunski ogranak Transparency International. Ti predlozi se mogu pročitati ovde (samo na rumunskom): goo.gl/VzMQIY

 

foto: screenshot http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&mm=02&dd=02&nav_category=78&nav_id=1226498