Evropa traži od Srbije da odblokira borbu protiv korupcije

Datum kreiranja: petak, 10 februar 2017

poglavlje 23Delegacija Evropske komisije, koja proverava napredovanje Srbije u Poglavlju 23 pravosuđe i ljudska prava, zatražila je od Srbije da odblokira rad nezavisnih tela koja je se bore protiv korupcije - Agencije za borbu protiv korupcije i Saveta za borbu protiv korupcije, saznaje Danas. 

Kako objašnjava više izvora lista koji su upućeni u razgovore, Vladi Srbije je „snažno preporučeno" da „uvažava i reaguje na izveštaje Saveta za borbu protiv korupcije“, ali i da na predlog Saveta izabere veći broj članova tog antikorupcijskog tela, odnosno da „kadrovski osposobi Savet“. 

Savet za borbu protiv korupcije, koji je vladino savetodavno telo, u blokadi je već tri i po godine, a sve vlade od njenog osnivanja - oktobra 2001. godine pa do danas odbijaju komunikaciju sa ovim vladinim savetodavnim telom. U ovom trenutku Savet je u potpunoj blokadi koja traje tri i po godine, jer Vlada Srbije odbija da izabere osam novih članova Saveta a uz postojećih pet članova Savet bi bio osposobljen da nastavi rad. Istovremeno, Savet je Vladi Srbije predložio pet članova, ali Vlada do danas ništa nije uradila da popuni njegov sastav i osposobi ga za rad. 

Advokat Dušan Slijepčević, član Saveta za borbu protiv korupcije, kaže za Danas da Vlada Srbije nikada nijedan izveštaj nije razmatrala od osnivanja Saveta 2001. godine.   - Slali smo izveštaje vladi redovno. Čak ni o izveštaju o 24 sporne privatizacije nikada nismo dobili povratnu informaciju da li je razmatrana ili nije. Jednom smo bili kod tadašnjeg ministra kulture i informisanja Ivana Tasovca kada smo uradili izveštaj medijima i to je to, naglašava Slijepčević. 

Agencija za borbu protiv korupcije je takođe u krnjem sastavu jer nema devet članova, nego samo šest, a u toku je izbor za direktora Agencije. 

Istovremeno, čak 54 državne institucije koje sprovode Akcioni plan za Poglavlje 23 su podnele tromesečne izveštaje o primeni tog poglavlja. Izveštaje su podneli i predstavnici civilnog društva. 

Kako za Danas objašnjava Milan Antonijević, direktor JUKOM-a, civilno društvo je podnelo izveštaj o praćenju Poglavlja 23 (https://goo.gl/5l8YqP), odnosno šta je usvojeno od zakona a šta nije, kao i koji zakoni se ne sprovode na adekvatan način.   - Srbija je dužna da uradi šestomesečni presek sprovođenja Poglavlja 23 i to je učinjeno jednim temeljnim dokumentom koji je poslat EU - ističe Antonijević. Na pitanje koje je primedbe imalo civilno društvo na sprovođenje Poglavlja 23, Antonijević kaže da „moramo biti iskreniji prema tome šta je sve učinjeno kao pomak u pravosuđu, medijima i manjinskim pravima". 

- Kasni se sa usvajanjem brojnih zakona, recimo o besplatnoj pravnoj pomoći - navodi Antonijević i dodaje da su pominjani konkretni slučajevi slučaj diskriminacije iz 2009. godine.

Pogledajte analizu TS  (https://goo.gl/NCE2F0) o nezavisnom monitoringu evropskih integracija.

autor: A. Roknić