Političke stranke u gradskim prostorijama

Datum kreiranja: ponedeljak, 15 januar 2018

sabac djilasKorišćenje gradskih prostorija za stranačke aktivnosti nije zabranjeno. Međutim, ono je Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti uslovljeno po dva osnova. Sam način korišćenja prostorija u vlasništvu lokalne samouprave trebalo bi da bude prethodno uređen. Tim pravilima treba da bude propisano da li se opštinske sale i druga sredstva strankama daju na korišćenje besplatno ili uz naknadu, po kojem redosledu se određuje pravo korišćenja ako ima više zainteresovanih za isti termin i slično. Drugi uslov je da se postupa prema svim političkim subjektima jednako. U tom pogledu mogu postojati dileme kod tumačenja zakonskih normi. Na primer, da li je korišćenje pod jednakim uslovom ako jedna stranka dobije od grada prostorije u centru grada a druga na periferiji, da li bi predstavljalo kršenje principa ravnopravnosti ukoliko se obim korišćenja opštinskih prostorija odredi prema snazi stranke u lokalnoj skupštini i slično. Bez obzira na dileme, jasno je da se sale ne smeju koristiti u svrhu političke promocije arbitrernom odlukom čelnika lokalne samouprave.

Ova tema je aktuelizovana u dva nedavna slučaja. Prema vestima, predsednik stranke Zajedno za Srbiju (ZZS) Nebojša Zelenović je podržao kandidaturu Dragana Đilasa za gradonačelnika Beograda, na zajedničkoj konferenciji za novinare u Gradskoj kući u Šapcu kojoj su prisustvovali i lider Pokreta slobodnih građana Saša Janković, predsednik Narodne stranke Vuk Jeremić i lider Levice Srbije Borko Stefanović. Iz priloga se ne vidi da li je šabačka gradska kuća za promociju odabrana kao mesto koje je inače zgodno za predstavljanje javnosti ili upravo sa namerom da se demonstrira činjenica da je reč o gradu u kojem opozicione stranke sa republičkog nivoa vrše vlast. U svakom slučaju, na osnovu pomenutih odredaba Zakona, morala bi postojati procedura za davanje na korišćenje Gradske kuće i to takva da je pod jednakim uslovima dostupna svakom političkom subjektu.  

U vezi sa predstojećim beogradskim izborima je i promocija organizacijе „Srpska desnica“, koja najavljuje učešće na njima. Sudeći po objavljenim podacima, ovo nije politička stranka, već pre nekoliko nedelja formirano udruženje (građana). Udruženja nemaju pravo učešća na izborima, niti podležu dužnostima i ograničenjima iz Zakona o finansiranju političkih aktivnosti. To je nedostatak ovog propisa, budući da se kroz istoimena udruženja veoma često sprovode aktivnosti političkog subjekta koji učestvuje na izborima u formi „grupe građana“. Grupe građana nisu pravna lica, a učestvuju na izborima; udruženja jesu pravna lica, ali ne učestvuju na izborima. Srpska desnica je održala svoj kongres u svečanoj sali gradske opštine Zemun, i uz podršku jednog od čelnika SNS, koja je na vlasti u GO Zemun. Iako bi bilo logično da se i na korišćenje sale opštine Zemun u ovom slučaju primene u potpunosti pravila iz Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, to nije slučaj, budući da „Srpska desnica“, čiji je predsednik Miša Vacić, barem dok se ne raspišu izbori i ne podnesu izborne liste, još uvek nije politički subjekt, već ima tretman isti kao bilo koje drugo udruženje građana. U principu, udruženja dobijaju prostorije opština na korišćenje na osnovu pojedinačnih odluka, a ne na osnovu opšteg akta, što povećava opasnost da se saglasnost da ili uskrati na osnovu arbiternih kriterijuma.