Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints

Mediji o korupciji

Datum: 25.06.2018

Medij: Dnevnik     Strana: 3

Rubrika: Politika

Autori: Redakcija

Teme: javne rasprave

Naslov: JABHA RASPRAVA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI

lABHA RASPRAVA O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI

U Skupštini Vojvodine danas se održava javna rasprava o Nacrtu zakona o rodnoj ravnopravnosti. Predviđeno je da o toj temi govore predsednik Skupštine APV Ištvan Pastor, potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Miliđeviđ, državna sekretarka u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja dr Stana Božoviđ, zamenik gradonačelnika grada Novog Sada Srđan Kruževiđ...

----------------------------------------------------------

Datum: 25.06.2018

Medij: Dnevnik     Strana: 1,3

Rubrika: Politika

Autori: Eržebet Marjanov

Teme: javne rasprave

Naslov: Vojvodina obeležava istorijske datume

TEMA „DNEVNIKA”: SKUPŠTINA APV, POSLE SVEOBUHVATNE

JAVNE RASPRAVE, USVOJILA PREDLOG POKRAJINSKE VLADE

Vojvodina obeležava istorijske datume

Vojvodina prvi put u svojoj istoriji, osim grba i zastave, ima i značajne datume važne za njenu istoriju, koje će svake godine svečano obeležavati prigodnim manifestacijama i dodelom pokrajinskih nagrada i priznanja zaslužnim ustanovama i pojedincima. Tako je na predlog Pokrajinske vlade odlučila Skupština Vojvodine početkom prošle nedelje. str. z

Vojvodina obeležava istorijski značajne datume

Vojvodina prvi put u svojoj istoriji, osim grba i zastave, ima i značajne datume važne za njenu istoriju, koje će svake godine svečano obeležavati prigodnim manifestacijama i dodelom pokrajinskih nagrada i priznanja zaslužnim ustanovama i pojedincima. Tako je na predlog Pokrajinske vlade odlučila Skupština Vojvodine početkom prošle nedelje.

Podsetimo, odlukom većine pokrajinskih parlamentaraca, u Vojvodini se svečeno obeležavaju 15. maj, datum Majske skupštine u Sremskim Karlovcima 1848. godine, kada su delegati tog velikog skupa proglasili Srpsku Vojvodinu, 25. novembar iz 1918. godine, kada je 756 delegata Velike narodne skupštine u Novom Sadu proglasilo prisajedinjenje Banata i Bačke Kraljevini Srbiji, a dan ranije u Rumi je Veliki narodni zbor takođe doneo odluku o prisajedinjenju Srema i Baranje.

U Vojvodini se svečeno obeležava i 10. decembar, Međunarodni dan ljudskih prava.

Osnovni razlog za donošenje takve odluke, kako je to navedeno u obrazloženju Pokrajinske skupštinske odluke o utvrđivanju značajnih datuma od pokrajinskog značaja, jeste nastojanje da se sačuvaju od zaborava, istaknu i obeleže najvažniji događaji koji su u prošlosti presudno uticali na život srpskog i drugih naroda na teritoriji današnje Vojvodine, njeno stvaranje i istorijsku sudbinu. Pokrajinska vlada Igora Mirovića je prva od svih ranijih pokrajinskih vlasti koja je otvorila javnu raspravu o datumima značajnim za Pokrajinu i koja je nakon nje predložila Skupštini da se takva odluka i donese. Mogli su to ranije učiniti i demokrate, koje su držali vlast 16 godina, ne samo u Vojvodini nego na svim nivoima u državi, kao i LSV, kao deo tadašnje vladajuće koalicije, ali nisu. Tada su imali većinu da kao značajne datume Pokrajine utvrde 31. jul iz 1945. godine, kada je Skupština izaslanika naroda Vojvodine donela odluku da Vojvodina kao autonomna pokrajina uđe u sastav federalne Srbije, jedne od federalnih članica tadašnje Jugoslavije, kao i datum donošenja Ustava iz 1974. godine, koje ligaši danas smatraju značajnim datumima.

Sada, bez obzira na dobru nameru da se donošenjem odluke o značajnim datumima pojača identitet Vojvodine u okviru države Srbije i da se pri tom vodi računa o njenoj multietničnosti, nakon sednice pokrajinskog parlamenta podigla se nepotrebna prašina. Najpre zbog toga što su se u javnosti, bez obzira na jasno sastavljenu skupštinsku odluku, pojavile dezinformacije o tome da je Skupština donela odluku o Danu Vojvodine. To je netačno jer pokrajinski parlament nije doneo odluku o tome. Njegova odluka se odnosi na svečeno obeležavanje istorijskih datuma značajnih za Vojvodinu, koji obuhvataju i jedan od zakonom utvrđenih praznika nacionalnih manjina čiji jezik je u zvaničnoj upotrebi. Istina, u Nacrtu odluke koji je bio na javnoj raspravi se govorilo o 25. novembru kao najznačajnijem datumu za Pokrajinu koji bi se utvrdio kao Dan Vojvodine. Sumiranjem rezultata javne rasprave, predlagač je, međutim, odustao od prvobitnog predloga i Skupštini je dostavio izmenjeni tekst iz kojeg je Dan Vojvodine izostavljen. Naime, oni koji su pratili javnu raspravu mogli su čuti da je veliki broj učesnika, s jedne strane, potvrdio da 25. novembar iz 1918. jeste najznačajniji datum, ali da on prevazilazi Vojvodinu. U javnoj raspravi je ukazano na to da se 25. novembar ne može razdvojiti od 24. zbog činjenice da su se Bačka, Banat, Srem i Baranja u tim danima prisajedinili Srbiji čije granice su time utvrđene, pa bi zato 24. i 25. novembar trebalo slaviti zajedno u celoj Srbiji kao državni praznik, kao dan prisajedinjenja.

Na samoj sednici Skupštine najveću diskusiju izazvalo je formalnopravno pitanje da li Vojvodina, po Statutu i Zakonu o nadležnostima, ima ovlašćenje za donošenje takve odluke. Istine radi, to pitanje su na javnoj raspravi u Novom Sadu postavili i poslanici LSV-a. Na sednici su poslanici LSV-a i SRS-a ukazali na to da takvu nadležnost Pokrajina nema ni po jednom ni po drugom dokumentu. Međutim, odluka nije i protivustavna, kako je to prilikom javne rasprave za naš list ocenio profesor Ustavnog prava na novosadskom Pravnom fakultetu dr Slobodan Orlović, koji je pre nekoliko godina bio na čelu pokrajinske ekspertske grupe za usklađivanje tadašnjeg neustavnog Statuta s odlukom Ustavnog suda. Orlović je naime, kao prilog javnoj raspravi rekao za „Dnevnik” da bi donošenju pokrajinske skupštinske odluke o značajnim datumima morala prethoditi izmena Zakona ili Statuta jer Vojvodina, po tim dokumentima, nema pravnu osnovu da usvoji takvu odluku. Ali, kako je dodao, ako se to ne uradi, druga pravna mogućnost je da se u uvodu pokrajinske skupštinske odluke poziva na član 183 Ustava Srbije iz kojeg se može crpeti pravna osnova.

Eržebet Marjanov

Praznici nacionalnih manjina

U Vojvodini se, kako je to Skupština APV i usvojila, svečano obeležavaju i zakonom ranije utvrđeni praznici nacionalnih manjina čiji jezici su u Pokrajini u službenoj upotrebi. Ti datumi su za vojvođanske Mađare 20. avugust, dan kada je kralj državotvorac Sv. Ištvan proglašen za sveca, za slovačku nacionalnu zajednicu to je 10. avgust, dan kada se održavaju slovačke narodne svečanosti, za hrvatsku nacionalnu zajednicu 16. oktobar, godišnjica rođenja bana Jelačića, za vojvođanske Rumune 1. decembar, ujedinjenje Rumunije, a za Rusine 17. januar, dan kada je počelo naseljavanje rusinskih prokatoličkih porodica na tadašnju pustaru Veliki Krstur.

----------------------------------------------------------

Datum: 25.06.2018

Medij: Dnevnik     Strana: 1,4

Rubrika: Politika

Autori: Redakcija

Teme: Javne nabavke

Naslov: Grade most, bazen, puteve, hotel, učenički dom...

Grade most, bazen,

puteve, hotel, učenički dom...

Grade most, bazen, hotel

učenički dom...

Predsednik opštine Bačka Topola Gabor Kišlinder kaže za „Dnevnik“ da budžet opštine za ovu godinu iznosi 1,5 milijardu dinara. Budžet će se naći 27. juna pred Skupštinom opštine radi rebalansa zbog novca dobijenog na konkursima Pokrajinske vla-

- Za investicije smo ove godine dobili 50,164 miliona dinara od Uprave za kapitalna ulaganja i Pokrajinske vlade, a vezano za industrijski park, ali i druge potrebe - ističe Kišlinder, i dodaje da se menja plan i program javnog preduzeća, i svote koje ranijih godina nisu trošene, biće preusmerene na druge investicije.

Po njegovim rečima, ovog meseca završava se projekat zatvorenog bazena, koji je kapitalna investicija Bačke Topole, za koju je iz budžeta izdvojeno 150 miliona dinara, a vrednost ukupne inevesticije iznosi 350 miliona, te će za ostatak novca Opština konkurisati kod Pokrajine.

- Videćemo da li deo novca možemo pribaviti samodoprinosom, ali to moramo u dogovoru s predstavnicima mesnih zajednica, dakle da svi odobre. Očekujemo da ćemo već u julu sprovesti javnu nabavku, a u septembru bi već mogla početi izgradnja bazena, koja će se raditi u fazama, a kraj radova očekuje se krajem 2019, a ne duže od marta 2020. godine - kaže Kišlinder.

Ove godine Bačka Topola radi rekonstrukciju jednog mosta i gradi jedan između Bajše i Panonije, a most kod Ine u Bačkoj Topoli biće saniran. Pošto su na konkursima dobili novac za te investicije, vredne malo više od 30 miliona dinara, ta svota biće preusmerena na druge investicije.

- Takođe, planiramo izgradnju učeničkog doma, vrednog 25 miliona dinara. Za to smo konkurisali s 50 odsto učešća u projektu kod Pokrajinske vlade, ali ispalo je da celokupni projekat vredi 74 miliona dinara, što je mnogo više, jer se dodao još jedan sprat zbog potrebe, kao i različite sale, ali ne nameravamo da odustanemo jer je dom neophodan našoj opštini - kaže Kišlinder. - Učenički dom nije investicija važna samo za Bačku Topolu već i za celu Vojvodinu jer će to biti dom pri Poljoprivrednoj školi, koja poučava decu iz cele Vojvodine delatnosti koja je osnovna u Pokrajini, od ra-

tarstva, stočarstva, mašinstva, do zaštite u poljoprivredi. Taj smeštaj je važan učenicimaputnicima, a ne bačkotopolskoj deci, koja će takođe koristiti neke sadržaje, međutim, to je šira priča i zato i smatramo da će Pokrajina, ali i Republika, razmotriti taj projekat za samu izgradnju, kao i da funkcionisanje.

Predsednik opštine Bačka Topola dodaje da pri svakom projektu u startu razmišljaju io njegovom funkcionisanju, da posle ne nastanu problemi. Nekada su se gradile objekti, koji posle nisu imali nikakvu svrhu, ili su loše urađeni, a tipičan primer za to je, tvrdi Kišlinder, otvoreni bazen „Venus“. U to vreme to je bilo dobra investicija što se tiče ulaganja, a loša u smislu funkcionisanja i održavanja, upravo zato se Opština sada odlučila za izgradnju zatvorenog bazena.

- Zaštićeno područje Topolske doline obuhvata i jezero u Bačkoj Topoli koje je toliko čisto da bi bilo suludo pored toga praviti otvoreni bazen, ali tako deca mogu tokom cele godine da se aktivno bave sportom, i ne samo oni već svi građani, a znamo koliko je plivanje dobro za zdravlje - kaže Kišlinder. -Mnogo se može pričati na tu temu, koliko to doprinosi u prevenciji u zdravstvu, pa i finansijski ako tako postavimo, ali na prvom mestu zdravstveno.

On napominje da je sigurno lakše, i svakako ispravnije, platiti troškove kupanja nego troškove lečenja, i građani već dugo godina očekuju bazen, čija izgradnja ima dobar odjek, i na tome će ozbiljno raditi, paziće se na svaki detalj.

Industrijska zona je takođe jedna od kapitalnih investicija te opštine: u puteve u zoni biće uloženo oko 60 miliona dinara, biće izgrađena trafostanica, a Kišliner kaže da se mora bušiti i jedan bunar radi snabdevanja vodom u industrijskoj zoni, ali će biti spojen is gradom.

- Takođe, ove godine radimo zaštitnu zonu oko jezera dužine pet kilometara, vrednu 36 miliona dinara, obilaznice, uređujemo šetališta, neophodnu infrastrukturu, ali će se raditi i pošumljavanje, vredno 12 miliona, ne samo oko jezera već i šire - navodi Kišlinder. -Novac je izdvojen iz dela budžeta predviđenog za poljoprivredu, za šta smo dobili saglasnost. Iz tog sektora predviđeno je i održavanje atarskih puteva, kao i pomoć poljoprivrednim proizvođačima od 130 miliona dinara.

Bačka Topola imala je u zakupu oko 12.000 hektara državne poljoprivredne zemlje, međutim, taj deo je smanjen restitucijom, i deo se izdaje na više godina.

Ta opština podjednako ulaže u sve mesne zajednice, koje imaju samodoprinos, te same kreiraju svoj budžet u selu, a važni projekti se donose u dogovoru s njima.

- Samodoprinosi iznose oko 115 miliona dinara, a investicije se sufinansiraju opštinskim novcem, te se konkretno u Gunarošu prave atarski putevi, bankine, kanali, kao i manje investicije, koje su za jedno selo velike, i to se takođe radi zajednički. Isto tako, u Orahovu se grade atarski putevi, vodovod, za koji smo dobili dosta novca za pumpe od Pokrajinske vlade, ali radi se i asfaltiranje ulica - kaže Kišlinder. -Aplicirali smo na svaki konkurs Pokrajine koji je do sada raspisan, ali prihvatamo da se novac dodeljuje po grupi razvijenosti - mi smo u srednjoj, odnosno drugoj, te po tom osnovu i dobijamo novce za investicije.

Ta opština je razuđena, te kada se govori o atarskim putevima, to je zaista važno jer razdaljine između nekih mesta iznose više od 50 kilometara, a poljoprivreda je i te kako zastupljena delatnost, od koje žive mnoge porodice.

U toj opštini u planu je i izgradnja prečistača vrednog 350 miliona dinara, za koji je dobijena građevinska dozvola i određena lokacija za izgradnju, te ukoliko bi prva faza radova bila završena uskoro, onda bi cevovod bio priključen i u Bajši i rešilo bi se 30 odsto zagađenja u opštini.

- Sledeća faza podrazumeva nastavak cevovoda i drugi deo stanice koja će da primi zagađenu vodu, treća faza bi trebalo da protekne glatko, a četvrta je predviđena od 2030. godine ako dođe do razvoja grada i industrije - napominje Kišlinder. - Moramo da planiramo da će razvojem industrijske zone biti sve više posla i da će odlazak stanovništva da stane.

Zadovoljni dobijenim projektima Predsednik opštine Bačka Topola Gabor Kišlinder kaže da ne voli da govori o dobijenim projektima jer je to rezultat rada svih u opštini, ali da ga je imao predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović pitao da li je zadovoljan novcem dobijenim za investicije. Imajući u vidu da je ta opština u drugoj kategoriji po razvijenosti, neke opštine su dobile više, te ga je predsednik Pokrajinske vlade upitao zašto je zadovoljan, na šta je Kišlinder odgovorio da, kad se reše prioritetne opštine, onda će oni doći na red da dobiju najviše, i to se upravo dešava. Bačka Topola ove godine ostvaruje kapitalne investicije.

Konkursi kod stranih fondova - Najveći problem u ovom trenutku, koji se nadamo da ćemo rešiti do kraja godine, jeste pitanje hotela u centru grada, za koji ćemo ozbiljno konkurisati kod stranih fondova, a raspisali smo javnu nabavku za rušenje na osnovu elaborata Građevinskog fakulteta u Novom Sadu. Hotel je sada svojina Opštine, a predviđeno je da se ruši gornji sprat zbog statike jer temelji ne mogu da iznesu toliku spratnost, a ove godine planiramo i stavljanje krova, dok ćemo za unutrašnji deo konkurisati kod svih mogućih fondova. Iz javnog preduzeća smo predvideli 100 miliona dinara, što je dovoljno za prvu fazu radova, koja će biti najskuplja, a hotel će se raditi u četiri faze - napominje Kišlinder.

Problem Krivaje biće rešen Gabor Kišlinder kaže da su dosta radili na problemu zagađenja Krivaje, izmuljavanjem i propuštanjem vode, što ne čisti reku, već otklanja ustajalost, ali da će problem biti rešen izgradnjom prečistača otpadnih voda, za koji su dobili novac od Pokrajinske vlade.

- Svi su u nekom trenutku bili zagađivači, i kompanije i građani, što je pre tri godine bilo najteže priznati, i dogovoreno je šta ko mora da uradi da se problem otkloni. To je za opštinu prečistač, što je trećina rešenog problema i mi ćemo taj deo posla uraditi - napominje Kišlinder, i dodaje da je projektom obuhvaćeno zagađivanje, prečistač, vodozahvat, i vodosnabdevanje, koje je u ovom trenutku u gradu najuređenije, iako su mesta razuđena i do 50 kilometara.

----------------------------------------------------------

Datum: 24.06.2018

Medij: insajder.net

Link: https://insajder.net/sr/sajt/pitanjedana/11630/

Autori: Insajder

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Polovina pitanja Insajdera ove nedelje ostala bez odgovora, upadljivo ćutanje Zagorke Dolovac i Veselina Milića

Objavljeno: 24.06.2018 Tweet Ove nedelje od četiri pitanja dana koje je postavila redakcija Insajdera, odgovore smo dobili od dve nadležne institucije. Imajući u vidu sve ustaljeniju praksu nadležnih da ignorišu pitanja novinara i pre svega interes građana, reklo bi se da je ovo bila čak i "uspešna" nedelja. Ministarstvo pravde i Agenciju za borbu protiv korupcije pitali smo zašto nema novog zakona koji bi Agenciji za borbu protiv korupcije uvećao ovlašćenja, a koji je ministarka nekoliko puta najavljivala. Odgovor na ovo pitanje nije stigao iz Agencije za borbu protiv korupcije, ali jeste od Ministarstva pravde.  "Nacrt zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije je završen. Ministarstvo ukazuje da je taj Nacrt usaglašen s Agencijom za borbu protiv korupcije, kao i komentarima sa javne rasprave. U toku sledeće nedelje Nacrt će biti upućen Evropskoj komisiji na mišljenje". I dalje nejasno kako Poreska uprava sprečava utaju poreza firmi na Kosovu Redakcija Insajdera je u više navrata upućivala Poreskoj upravi pitanja u vezi sa kontrolom firmi koje izbegavaju plaćanje poreza i dugova preregistracijom sedišta na teritoriju Kosova. U ovoj nedelji, posle više poslatih zahteva, dobili smo konkretnije ali i dalje nedovoljno precizne odgovore, dok je Ministarstvo finansija ignorisalo pitanja o ovoj temi. Na pitanja o kontroli u otkrivanju i sprečavanju utaje poreza kroz preregistraciju firmi na područje Kosova i Metohije, Poreska uprava  je odgovorila da su  poslednjim izmenama Zakona o porezu i poreskoj administraciji koji se primenjuje od 28. aprila 2018. godine, rešili taj problem u saradnji sa Agencijom za privredne registre, uz preciziranje i dopunjavanje zakonske odredbe člana 29. Zakona. "Jednom dnevno APR-u dostavljaju obaveštenje o otpočinjanju, odnosno okončanju poreske kontrole uključujući i radnje Poreske policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela. Na ovaj način je sprečena promena sedišta privrednog subjekta na teritoriju AP KiM, do datuma prijema obaveštenja o okončanju poreske kontrole, uključujući i radnje Poreske policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela", stoji u odgovoru Poreske uprave koja nam je dostavila podatak i da firme na Kosovu za porez duguju oko 1,5 miliona vera.  Ćutanje nadležnih o sve češćim mafijaškim obračunima Ćute i nadležni po pitanju sve češćih mafijaških obračuna u prestonici, verovatno u nadi da će građani nemile scene što pre zaboraviti. Tim povodom se ne oglašavaju ni načelnik beogradske policije Veselin Milić i republička tužiteljka Zagorka Dolovac. Upravo zbog toga, naše poslednje Pitanje dana u protekloj nedelje bilo je zašto se nadležni ne obraćaju javnosti u vezi sa sve češćim kriminalnim ubistvima. Pitanja su bila upućena upravo njima. Odgovor Milića i Dolovac, pogađate - nismo dobili. Ministarstvo finansija ćuti o ignorisanju zakona o rokovima plaćanja javnih preduzeća A ćuti i Ministarstvo finansija na pitanja o tome koliko se javnim preduzećim "gleda kroz prste" po pitanju kašnjenja u plaćanjima svojih obaveza  privatnom sektoru. Prema podacima Agencije za privredne registre, tokom 2017. , umesto zakonskog roka od 45 dana, javna preduzeća su svoja dugovanja izmirivala  u proseku sa zakašnjenjem od čak četiri meseca, odnosno 134 dana. Sve ovo predstavlja uporno kršenje zakona, koje nadležna institucija u ovom slučaju Ministarstvo finansija, po svemu sudeći ignoriše. Zbog svega ovoga, pitanje Insajdera koje smo uputili Ministarstvu finansija, bilo je:  •Da li je neko javno preduzeće ili odgovorno lice kažnjeno zbog nepoštovanja rokova plaćanja? Koja su to preduzeća? Ako nije kažnjen niko, zbog čega nije? Odgovore, međutim, nismo dobili. Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.

----------------------------------------------------------

Datum: 24.06.2018

Medij: insajder.net

Link: https://insajder.net/sr/sajt/vazno/11631/

Autori: Insajder

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Sud odbacio tužbu za uvredu predsednice SO Požege protiv govornika na protestu

Objavljeno: 24.06.2018 Tweet Osnovni sud u Požegi odbacio je u petak tužbu za uvredu predsednice Skupštine opštine (SO) Požega Zorice Mitrović protiv građanina Aleksandra Divovića. Mitrović je tužila Divovića za krivično delo uvrede zbog govora koji je održao na protestnom skupu građana 11. februara 2018. godine, prvom koji je organizovan protiv odluke skupštinske većine u Požegi da za sumu od sto hiljada evra opština otkupi jedan nelegalni objekat u suvlasništvu supruga upravo predsednice SO. Foto: N1 / Skupština opštine Požega Predstavnici neformalne grupe "Protesti u Požegi" već više meseci protestuju u ovom gradu tražeći smene u vrhu vlasti. Organizacija "Inicijativa Požega", jedan od organizatora protesta, saopštila je da je Sud zaključio da vrednosni sudovi o javnim ličnostima po pravilu ne bi trebalo da potpadaju pod odredbe krivičnog zakonodavstva. Sud je podsetio da su, za razliku od običnih građana, javni funkcioneri neizbežno i svesno izloženi pomnom ispitivanju svake svoje reči i dela kako od novinara, tako i od javnosti uopšte, te stoga moraju ispoljiti veći stepen tolerancije, ističu u Inicijativi. U skladu s tim, tužba Zorice Mitrović je prvostepeno odbijena u celosti, a Divović je kao optuženi oslobođen svake odgovornosti. Tužba protiv Divovića je tek jedna u nizu tužbi koje je opštinsko rukovodstvo u Požegi od početka godine podnelo protiv politički neistomislećih sugrađana, i to najčešće za krivično delo uvrede, saopštila je "Inicijativa". Građani Požege traže smene odgovornih više od četiri meseca Predstavnici neformalne grupe "Protesti u Požegi" već mesecima protestuju u ovom gradu tražeći smene u vrhu vlasti. Ova grupa prvi put se okupila kada je Skupština Požege donela odluku da se budžetskim sredstvima kupi nelegalni objekat, koji je u vlasništvu predsednice Skupštine Opštine. A povodom ovog slučaja postupak provere pokrenula je i Agencija za borbu protiv korupcije. Zbog protesta građana, vlasnici nelegalnog objekta su trenutno odustali od prodaje, ali građani okupljeni oko Protesta u Požegi ne prestaju sa protestima tražeći smene odgovornih. Sa druge strane, predstavnici vlasti u Požegi podneli su nekoliko prijava za uvredu protiv članova ove grupe. Protesti u Požegi Jednom od organizatora protesta Đorđu Stevanoviću nedavno je upućeno i preteće pismo u kome ga neko ko se potpisao kao "velikodušni prijatelj" upozorava da prestane jer se "zaigrao i razigrao". Stevanović je za Insajder tada rekao da ovo nije prvi put od kada se organizuju protesti u ovom gradu da su mu upućene pretnje, ali je najavio da će s obzirom na to da se u pismu pominju njegova deca, unuci i supruga, ovaj slučaj prijaviti policiji. Šabić podneo krivičnu prijavu zbog neovlašćenog prikupljanja ličnih podataka građana Požege Poverenik informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić podneo je krivičnu prijavu protiv NN službenog lica u opštini Požega zbog osnova sumnje da je počinio krivično delo neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka. Podsetimo, na jednoj Fejsbuk stranici objavljeni su zahtevi i molbe građana podnetih Centru za socijalni rad Požega, kao i ostali lični podaci građana okupljenih oko grupe "Protesti u Požegi" , koji već mesecima protestuju tražeći smenu lokalne vlasti u ovom gradu. Šabić je prijavu podneo Višem javnom tužilaštvu jer je nakon sprovedene kontrole utvrđeno da su lični podaci građana iz Centra za socijalni rad Požege i Sportsko-kulturnog centra dostavljani opštini Požega na njihov zahtev.  Zbog nesaradnje sa Poverenikom u toku ovog postupku najavljeno je i pokretanje prekršajnog postupka protiv predsednika ove opštine.   Izvor: Beta, Insajder Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.

----------------------------------------------------------

Datum: 24.06.2018

Medij: slavkocuruvijafondacija.rs

Link: http://www.slavkocuruvijafondacija.rs/minut-do-12-vremena-vise-nema-lokalni-mediji-su-doslovno-u-katastrofalnom-polozaju/

Autori: Redakcija

Teme: Zlatko Minić

Naslov: MINUT DO 12: Vremena više nema, lokalni mediji su doslovno u katastrofalnom položaju

  1. jun 2018. Konferencija u organizaciji Slavko Ćuruvija fondacije Minut do dvanaest: Kako do održivog informisanja u javnom interesu u lokalnim zajednicama podsetila je na ogroman značaj lokalnih medija za informisanje građana i istovremeno ukazala na nikad gori položaj u kome se nalaze oni mediji koji još uvek nekako uspevaju da preživePiše: Perica Gunjić Izvor: Slavko Ćuruvija fondacijaPotop koji se u petak ujutro sručio na Beograd bio je više nego simbolički uvod u konferenciju koju je organizovala Slavko Ćuruvija fondacija Minut do dvanaest: Kako do održivog informisanja u javnom interesu u lokalnim zajednicama, na kojoj je istaknut veoma loš položaj u kome se nalaze novinari i mediji u gradovima i opštinama u Srbiji. Konstatovano je da je informisanje na lokalu znatno lošije nego prethodnih godina, da su ogromne zloupotrebe seta medijskih zakona donetih pre nekoliko godina, a da ima i sredina gde se zakoni otvoreno krše bez ikakvih posledica.Konferencija je tokom uvodnog panela i radom po radnim grupama pokušala da ukaže na te probleme, ali je na njoj pokazana i odlučnost da se od borbe za poboljšanje uslova rada lokalnih medija ne sme odustati, i predložila i konkretna rešenja koja bi do takvog poboljšanja mogla da dovedu.Konferencija je organizovana na kraju dvogodišnjeg istraživanja Slavko Ćuruvija fondacije, uz pomoć USAID-a, tokom kojeg su u osam gradova - Leskovcu, Novom Pazaru, Užicu, Kragujevcu, Pančevu, Boru, Požarevcu i Subotici - o problemima informisanja u tim sredinama razgovarali sa novinarima, urednicima, direktorima i vlasnicima medija, kao i sa predstavnicima civilnog društva, građana i lokalne samouprave.Učesnike je pozdravila Laura Pavlović, direktorka Kancelarije za demokratski i ekonomski razvoj USAID-a, koja je izrazila nadu da će - bez obzira na to što se ovom konferencijom završava dvogodišnji projekat sa Slavko Ćuruvija fondacijom - ovaj događaj biti povod za početak novog dijaloga o lokalnim medijima u narednom periodu (videti okvir).Jelena Ćuruvija, počasna predsednica Slavko Ćuruvija fondacije, istakla je da je još 2013, kada je odlučila da osnuje Fondaciju, na spisak onoga čime bi ona trebalo da se bavi prvo stavila lokalne medije."Naš prvi projekat u Fondaciji bila je podrška lokalnim medijima. Pet godina kasnije vidimo da je situacija sa lokalnim medijima još gora, i ovo je jedan od načina na koji pokušavamo da im pomognemo", rekla je Ćuruvija.Obradović: Skeptičan prema donošenju nove strategijeVukašin Obradović, predstavnik Nezavisnog udruženja novinara Srbije u radnoj grupi za izradu medijske strategije, rekao je da je gušenje medijskog pluralizma deo dominantnog političkog koncepta u ovom trenutku. On je najavio da će u ponedeljak biti prvi sastanak radne grupe za izradu strategije, ali je istakao da nije veliki optimista, pošto rezultati medijskog konkursa Ministarstva kulture i informisanja pokazuju da se "ne vodi računa o javnom interesu, već o političkom". Skepsu u njemu budi i novi Zakon o lokalnoj samoupravi, koji ne predviđa kazne za gradove i opštine koji medijski konkurs ne raspišu.Prema Obradovićevom mišljenju, rešenje ipak nije u bojkotu procesa izrade medijske strategije, jer to ne bi popravilo situaciju u medijima. On smatra da je stanje u lokalnim medijima posledica neprimenjivanja postojećih zakonskih rešenja, kršenja zakona, a često i otvorene zloupotrebe."Poslovni modeli za lokalne medije danas jesu sistemsko pitanje, koje mora država da reši, pošto nisu ostvarivi tamo gde je tržište kontrolisano i gde postoje pritisci raznih vrsta, pa mediji u toj tržišnoj utakmici nemaju istu startnu poziciju", primetio je Obradović i ukazao na primere iz Norveške i Danske, koje pomažu medijima, pa i privatnim, pošto dobro razumeju koliko su oni važni za njihove države. ISTRAŽIVANJE U OSAM GRADOVASlavko Ćuruvija fondacija je u protekle dve godine, uz pomoć USAID-a, kroz intervjue sa novinarima, urednicima i vlasnicima medija, aktivistima iz civilnog sektora, predstavnicima lokalne samouprave, kao i anketiranjem građana istraživala stanje u lokalnim medijima u osam gradova - Subotici, Novom Pazaru, Boru, Pančevu, Užicu, Leskovcu, Požarevcu, Kragujevcu. Istraživanje je pokušaj da se odgovori na pitanja kao što su kakav je položaj lokalnih novinara i medija danas, da li lokalno informisanje zadovoljava potrebe građana, da li je bolje ili gore nego što je bilo pre medijskih reformi i privatizacije.Tokom tog procesa intervjuisano je 108 ljudi, i to 56 novinara, urednika, direktora i vlasnika medija, 14 predstavnika lokalnih samouprava i 36 nevladinih organizacija. U svih osam gradova organizovane su tribine o tome kako poboljšati informisanost građana. Obrenović: Rad novinara se svodi na entuzijazamNovinarka kragujevačkog portala Pressek Marija Obrenović ocenila je da do lokalnih medija stiže najmanje novca od oglašavanja i da su plate u tim medijima "nikakve", tako da se rad novinara često svodi na entuzijazam, a mediji žive od projekta do projekta."Komercijalno tržište u lokalu nije veliko, a i kada postoji dobra volja velikih firmi da deo novca preusmere u lokalne medije, taj novac često ne stigne do njih, jer reklamne agencije rade po inerciji", smatra ona.Marija Obrenović je ukazala i na to da je javna uprava u Kragujevcu potpuno zatvorena za bilo kakva pitanja novinara, "osim ako to nije heklanje, štrikanje, ili ako to nisu protokolarne vesti", i da se gradonačelnik pojavljuje samo na jednoj televiziji, sa kojom je raskinuta privatizacija, pa je sada ponovo u gradskom vlasništvu.Ona je objasnila da su novinari u Kragujevcu usled takvog stava javne uprave prinuđeni da se isključivo okrenu traganju za podacima iz dokumenata, koja nastoje da dobiju na osnovu zahteva za dobijanje informacija od javnog interesa.Kao problem pomenula je i to da se novinari u manjim sredinama suočavaju sa većim pritiscima nego njihove kolege u nacionalnim medijima, jer praktično pišu o radu ljudi koje svaki dan sreću na ulici.Ognjanović: U potrazi za novim poslovnim modelimaVitomir Ognjanović, koosnivač Južnih vesti u Nišu, smatra da mali, lokalni mediji vrlo teško mogu da dođu do nacionalnih reklamnih kampanja kako bi ostvarili prihod."Mi smo Južne vesti osnovali iz postojećeg biznisa i već smo imali neko iskustvo i kontakte", objasnio je Ognjanović i dodao da Južne vesti koriste sve svoje resurse da ostvare komercijalnu prodaju.On smatra da razvoj medija na Zapadu pokazuje da i mediji u Srbiji moraju da tragaju za novim poslovnim modelima i da polako postaju neka vrsta poluagencijskih organizacija, u kojima će klijentima nuditi usluge i ostvariti svoje potencijale. Prema njegovom mišljenju, mediji moraju da se trgnu iz navike da se oslanjaju samo na lokalne oglašivače, odnosno da žive od projekta do projekta, te da njihova delatnost mora da se proširi.Ognjanović kaže da ne postoji jedan model koji mogu svi mediji da koriste, ali da oni sa partnerima pokušavaju da nađu koliko-toliko konstantne prihode koji ne zavise od ljudi o kojima mediji pišu.Gaši: Ako ne pomognemo, lokalni mediji će izumretiIlir Gaši, programski direktor SĆF, rekao je da su mediji tačka u kojoj se centralizacija zemlje vidi u svom najgorem obliku."Širom zemlje imate milione ljudi koji ostaju bez bazičnih informacija koje su im važne da žive normalan život. Oni će možda znati da je počeo rat, pošto to imaju svaki dan na naslovnim stranama novina, ali neće znati ako su vazduh ili voda zatrovani, kao što se to već događa u nekim gradovima. Ako mi, kao medijska zajednica, ne nađemo načina da pomognemo, i ono malo lokalnih medija što je preostalo - izumreće. Ako postoji jedan zaključak na koji se ceo ovaj projekat može sažeti, to je - vremena više nama, situacija je doslovno katastrofalna", rekao je Gaši.On je istakao da se mediji nalaze u gotovo bezizlaznom ekonomskom položaju, da lagano nestaju, da nema novih mladih novinara, pošto novinarstvo "ubrzano ide ka vrhu liste najneperspektivnijih zanimanja", a da su se konkursi za projektno sufinansiranje medija pretvorili u suprotnost onoga što je bila njihova jedina svrha - da obezbede da u informisanju bude zastupljen javni interes.I pored toga, Gaši kaže da ne misli da rešenja ne postoje, da ih je možda u ovom trenutku teško videti i da je svrha ovakve debate upravo pokušaj da se o mogućnostima takvih rešenja razgovara.Prema njegovom mišljenju, neophodno je pre svega da država učini sve što je potrebno da se novinari osećaju bezbedno, dok je drugi korak otvaranje javne uprave prema novinarima, jer je reč o informacijama od javnog interesa."Za mene je svaki put frapantno kada čujem da mediji, poput Južnih vesti, preživljavaju zahvaljujući poslu koji uopšte nije medijski", rekao je Gaši. On smatra i da siromaštvo nije jedini problem zbog kojeg je lokalno medijskog tržište slabo, već da tome doprinosi i država koja favorizuje pojedine medije, te da bi trebalo da prestane to da čini.Trifunović: Medijska strategija prilika da se svi problemi rešeSlavica Trifunović, pomoćnica ministra kulture i informisanja, koja je ranije u Kragujevcu radila u lokalnim medijima (RTK), rekla je da iznosi lični stav tvrdeći da joj nije blisko to što je država pre nekoliko godina odlučila da potpuno izađe iz finansiranja medija. Prema njenom mišljenju, bilo bi bolje da se našlo neko prelazno rešenje pošto se i tada znalo koliko je medijsko tržište osiromašeno. Podsetila je i na to koliko su ranije državni mediji bili ušuškani, da su bili bez brige o finansijama i da nisu zavisili od tržišta - na kome se na kraju nisu snašli."Kada se prešlo na projektno sufinansiranje, od lokalnih samouprava je zavisilo da li će raspisati konkurse i koliko će sredstava za medije izdvojiti", naglasila je Slavica Trifunović, ali je i podsetila da projektno sufinansiranje nije finansiranje medija, već samo pomoć da se proizvede određeni medijski sadržaj koji je u javnom interesu.Ona je najavila početak rada na novoj medijskoj strategiji i rekla da je to prilika da se svi nagomilani problemi reše. Ukazala je i na to da je funkcionisanje REM-a gorući problem, koji, prema njenom mišljenju, nema dovoljno mehanizama da ostvaruje nadležnosti koje su mu date po zakonu.Slavica Trifunović naglašava da je neophodna i izmena zakona, za koje misli da su bili zastareli već u trenutku donošenja, pošto njima nisu bili obuhvaćeni novi mediji, kao ni sve promene koje donosi tehnološka revolucija.Fetić: Diskriminacija medija u Novom PazaruSalahudin Fetić iz novopazarske televizije Sandžak ukazao je na diskriminaciju pojedinih medija od strane lokalne samouprave u Novom Pazaru, među kojima je i TV Sandžak - ne pozivaju ih na događaje koje Grad organizuje, ne dobijaju izjave od gradskih čelnika, a često ne dobijaju informacije od javnog značaja ni posle žalbe povereniku. Ali zato konstantno dobijaju tužbe.On je ukazao i na to da postoji ogroman problem sa time što nema mladih novinara. Naglasio je "izvanrednu saradnju sa Slavko Ćuruvija fondacijom i veliku iskrenost": "Osetili smo da su stvarno želeli da probleme dubinski istraže i da nam pomognu u njihovom rešavanju." PAVLOVIĆ: PRILIKA DA SE ČUJU GLASOVI SA LOKALA"Kada nam se Slavko Ćuruvija fondacija obratila sa idejom čiji je cilj bio dobijanje jasne slike o situaciji u lokalnim medijima, smatrali smo da je njihov projekat izvanredna prilika da se čuju glasovi sa lokala i da se uvedu u diskusiju na nacionalnom nivou koja se vodi na temu reformskih procesa", rekla je Laura Pavlović, direktorka Kancelarije za demokratski i ekonomski razvoj USAID-a."Pored toga što smo veoma ponosni na rad Fondacije u ovoj oblasti, obradovalo nas je i to što je toliko vas dobilo priliku da se uključi u razgovore na lokalu i ovde, u Beogradu. Nadamo se da je ovo samo početak. Neko je rekao da su lokalni mediji kao biblioteke ili lokalni muzeji, gde se čuva kultura i obrazuje, kako bi se razumela važna pitanja koja je teško obraditi ili još nisu vidljiva. Lokalni mediji takođe mogu da osnaže ljude da se povežu sa drugima i uključe u život svoje zajednice. Kao takvi, lokalni mediji su jako važni ne samo za život jedne zajednice već i za sveukupni razvoj svoje zemlje. Zato budućnost lokalnih medija i kvalitet njihovog izveštavanja u javnom interesu predstavljaju teme od velike važnosti za razvoj", istakla je Laura Pavlović.Ona je podsetila da su se lokalni mediji istovremeno našli pred izazovom tehnoloških i marketinških promena."U SAD i širom Evrope mediji, a posebno lokalni mediji, suočavaju se sa mnogim izazovima koje je identifikovalo istraživanje sprovedeno u okviru ovog projekta. Opadanje tiraža dnevnih novina, prelazak čitalaca na internet, tabloidizacija i marketinška prezasićenost problemi su lokalnih medija širom sveta. I dok digitalne platforme i nove tehnologije pružaju nove mogućnosti za medije, oni zahtevaju nove poslovne modele i strategije modernizacije sa kojima se mediji širom sveta bore kako bi ih razvili", istakla je Laura Pavlović i dodala:"Istraživanje koje je Fondacija sprovela, kao deo ovog projekta, donelo je brojne nalaze i preporuke, koji bi trebalo da posluže kao način za prevazilaženje ovih izazova i oni zavređuju diskusiju i evaluaciju. Mi u USAID-u vidimo prilagođavanje ovim novim poslovnim modelima kao ključni faktor za održivost lokalnih medija. Zato ćemo tokom naredne četiri godine, kroz naš novi program za jačanje okruženja za održivost medija, koji sprovodi Ajreks (Irex), podržati testiranje novih poslovnih modela, inovacije i partnerstva u medijskom sektoru u Srbiji. Iako ne postoji čarobni štapić, i definitivno ne postoji model koji odgovara svima, nadam se da će ova pomoć biti dobra prilika za sve nas da učimo, da probamo nove pristupe, da zajedno prevazilazimo današnje izazove, kako bismo došli do finansijske održivosti lokalnih medija, koji su ključni za razvoj demokratije." Tadić: Kompletan haosMiša Tadić, predstavnik Asocijacije nezavisnih lokalnih medija i vlasnik i glavni urednik požarevačkog radija Boom 93, pozdravio je dolazak Slavice Trifunović, pošto se, kako je primetio, "predstavnici Ministarstva ne pojavljuju često na ovako važnim konferencijama".Podsetio ju je da je u ANEM-u posle 2000. godine bilo nekoliko regionalnih televizija - RTV Pančevo, Kragujevac, Niš, Čačak - ali da su se oni zdušno zalagali za privatizaciju, u čemu ih je i ANEM podržavao.Na kraju je donet set medijskih zakona, koji su, prema Tadićevom mišljenju, dobri, ali je problem u tome što se oni ne poštuju, "a haos je kompletan kada se tome dodaju sukobi među ministarstvima informisanja, lokalne samouprave i finansija".Tadić tvrdi da je poslednji republički konkurs za medije bio nelegitiman zato što nisu objavljeni sastavi komisija i zato što u njima sede ljudi za koje niko nije čuo, a sporan je i broj članova iz pojedinih udruženja.Sa ovim se nije složila Slavica Trifunović, koja je rekla da nije tačno da je konkurs nelegitiman. Ona je istakla da su u komisije uključili članove udruženja koja postoje više od tri godine, kao i da su neka udruženja izašla iz komisija nezadovoljna svojom zastupljenošću u njima, iako, kako je rekla, nigde nije propisano koliko koje udruženje treba da ima članova u komisijama.Slavica Trifunović je rekla i da novinarska udruženja ne mogu biti "reprezentativna", kako se to često pominje u javnosti, da to mogu biti samo sindikati, i da su u Ministarstvu hteli da više obrate pažnju na udruženja lokalnih novinara i na lokalne medije. Ona tvrdi da su u Ministarstvu usvojili sve predloge najvećih novinarskih i medijskih udruženja, koja su i pored toga, osim UNS-a, izašla iz komisija.Vukašin Obradović je izrazio sumnju u namere Vlade kada su u pitanju medijska strategija i zakoni. Prema njegovom mišljenju, neki stavovi predstavnice Ministarstva više liče na mimikriju nego na iskrenu želju da se bilo šta promeni na medijskoj sceni i da je formiranje nove radne grupe samo još jedan iznuđen potez i manevar Vlade.Kako do finansijske održivosti lokalnih medijaU okviru konferencije tri radne grupe raspravljale su o nekim od ključnih tema za lokalne medije: Kako do finansijske održivosti lokalnih medija, Kako bolje povezati građane i medije i Kako bolje zaštititi javni interes u lokalnom javnom informisanju.Učesnici rasprave o finansijskog održivosti bili su jednodušni u oceni da, bez obzira na probleme koji se u tom procesu javljaju, od projektnog sufinansiranja ne treba odustajati. Istovremeno, ne treba ići na donošenje novog zakona, pošto bi to oduzelo previše vremena, ali mnoge delove zakona i pravilnika o projektnom sufinansiranju treba izmeniti ili dodatno precizirati.Kako su učesnici ove radne grupe ocenili (advokat Miloš Stojković, predsednik ANEM-a Miša Tadić, predsednica Lokal Pressa Zorica Višnjić, Zlatko Minić iz Transparentnosti, i moderator, novinar Cenzolovke Denis Kolundžija), često dolazi do zloupotreba zakonskih odredaba i manipulacija.Posebno su istaknuti problemi sa evaluacijom projekata i sa tim što u mnogim slučajevima niko ne zna da li su oni uopšte i realizovani. Veliki problem su i komisije koje ocenjuju projekte - zapitali su se ko su ti ljudi koji u njima sede a koje ne znaju u novinarskoj zajednici, koja ih udruženja delegiraju, da li su uopšte obučeni za taj posao, da li znaju da pišu projekte…Predloženo je da medijska udruženja rade na edukaciji svojih članova, kako bi se ceo proces profesionalizovao.Ukazano je i na to da reklamno tržište treba normalizovati. Bez obzira na to što je, prema procenama koje se pojavljuju u javnosti, teško oko 170 miliona evra, lokalni mediji od toga imaju ili ništa ili mrvice.Kako povezati građane i medijeGde su uopšte građani u definisanju toga šta je njihov interes? Kada pogledamo zakonska rešenja, vidimo da nekih tema tamo jednostavno nema - od toga da nema borbe protiv korupcije, do ruralnih tema, koje nisu definisane kao javni interes ni u poljoprivrednim oblastima. Ali, bez obzira i na to šta u zakonu piše, treba na lokalnom nivou definisati teme od javnog interesa i u taj proces uključiti građane, ukazano je na radnoj grupi Kako bolje povezati građane i medije.Na ovoj grupi (Nenad Živković iz Pančevo Si Ti, Maja Leđenac iz NDNV, Ivan Grujić iz Leskovačkog edukacionog centra, Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa, moderator Srđan Đurović iz Fonda za otvoreno društvo) istaknuto je da se ne treba samo koncentrisati na pitanje sufinansiranja medijskih sadržaja, već i na funkcionisanje nekih novih modela rada medija koji su više povezani sa građanima, što se očekuje od medija civilnog društva. Razgovaralo se i o tome kako povezati novinarstvo i građanski aktivizam.Jedan od predloga je i taj da medijska strategija predvidi i fiskalne olakšice koje bi trebalo da postoje za medije.Predloženo je da se definišu kriterijumi koji razlikuju medije koji rade u korist građana od onih drugih - pa da samo mediji koji poštuju Kodeks novinara mogu da konkurišu za javna sredstva. Predloženo je i da se takvi mediji udruže, da razmenjuju sadržaje i nađu nove kanale komunikacije sa civilnim grupama.Razgovaralo se i o tome kako da mediji steknu poverenje građana, odnosno kako da izađu iz začaranog kruga u kojem su im potrebni resursi da bi izgradili poverenje kod građana i da bi bili kvalitetniji - što je teško uraditi bez novca.Predložena je i veća transparentnost trošenja sredstava medija iz javnih izvora, odnosno da takvi prilozi budu jasno označeni i da se proverava šta je to što je urađeno za novac građana. Čula su se mišljenja da bi i privatni mediji stekli veće poverenje građana kada bi objavljivali od koga dobijaju novac.Kako zaštititi javni interes u lokalnom javnom informisanjuNa radnoj grupi koja se bavila javnim interesom (Mileva Malešić, TV Forum iz Prijepolja, Miroslav Jovanović iz Kragujevačkih novina, Maja Divac iz Programske grupe Mreža, Jovanka Matić iz Instituta društvenih nauka, moderirala Jelena Pajović van Reenen iz Naše zadužbine - Kuće građanskog društva) preporučeno je lokalnim medijima da se pri obraćanju lokalnim samoupravama pozivaju na član zakona kojim se, pored definisanja javnog interesa, ističe i obaveza lokalnih samouprava da javni interes moraju da ostvaruju i tako što će podsticati raznovrsnost medijskog sadržaja, slobodu izražavanja i slobodan razvoj nezavisnih i profesionalnih medija.Jedna od preporuka, koja ne mora da podrazumeva nužno izmenu samog zakona, već i nekog podzakonskog akta, jeste da se ne definišu samo oblasti od javnog interesa već i ciljevi informisanja u javnom interesu i da se ustanove kriterijumi pomoću kojih će se utvrđivati da li neki medij radi u javnom interesu ili ne. Maja Divac je podsetila da je tako nešto urađeno u Velikoj Britaniji.Primećeno je da je samoregulacija na niskom nivou, osim Saveta za štampu, koji, i pored nedostataka, predstavlja dobar primer. Kako se Savet za štampu ne bavi elektronskim medijima, predloženo je da Savet i to počne da radi, odnosno da se pretvori u Savet za medije, ili da se stvori novo telo koje bi se bavilo elektronskim medijima. Miša Jovanović iz Kragujevačkih novina smatra da REM treba da radi taj posao, posebno zato što njega građani plaćaju, a Savet za štampu ne.Konstatovano je i da treba da se stvore "novi kodeksi i regulatorni mehanizmi koje bi novinari poštovali i koji bi ih zaštitili u odnosu na političku i ekonomsku elitu".Na ovoj radnoj grupi je predloženo da se preporuči redakcijama da usvoje interne samoregulatorne kodekse, čije bi kršenje povlačilo i jasne konsekvence. Važno je i da se u samim medijima objavi odluka Saveta za štampu ukoliko je taj medij prekršio Kodeks, a bilo je predloga da se oni i finansijski kazne.Važno je i građane upoznati sa tim zašto je za njih same važno informisanje u javnom interesu. Istaknut je primer Televizije Forum iz Prijepolja, koja je kao medij civilnog društva dobila poverenje građana, koji se često pre njima obraćaju nego lokalnim komunalnim službama.Predloženo je i da se manjim lokalnim medijima pruži podrška od strane većih i da se radi na umrežavanju lokalnih medija.Bilo je predloga i o dodatnoj finansijskoj pomoći lokalnim medijima - od smanjenja PDV-a štampanim medijima, poreskih olakšica na honorare i plate do beskamatnog kreditiranja i sufinansiranja stručnog usavršavanja novinara.                                                                        

----------------------------------------------------------

Datum: 24.06.2018

Medij: insajder.net

Link: https://insajder.net/sr/sajt/vazno/11632/

Autori: Insajder

Teme: Javne nabavke

Naslov: Nedimović: Al Ravafed izgradio najmodernije sisteme za navodnjavanje u Bačkoj; Ješić: To je izmišljena firma (VIDEO)

Objavljeno: 24.06.2018 Tweet Saradnja sa firmom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti poljoprivrede realizovana je na osnovu međudržavnog sporazuma kojim se praktično suspenduju domaći zakoni, ukidaju se licitacije za prodaju zemljišta, ne primenjuje se Zakon o javnim nabavkama. Četiri godine nakon što je na srpsko tržište došla firma Al Ravafed nema odgovora na pitanje kakvi su efekti njihovih ulaganja u srpski agrar kao ni zbog čega je država potpisala ugovor sa ovom kompanijom, a ne ranije najavljenom Al Dahrom. Branislav Nedimović i Goran Ješić u Insajder debati Na osnovu međudržavnog sporazuma sa UAE, 2013. dogovoreno je, između ostalog, i ulaganje u srpsku poljoprivredu. Iako je u te svrhe prvo potpisan predugovor s Al Dahrom, u svetu poznatom kompanijom u oblasti agrara, naknadno se kao investitor i partner države u ovom poslu pojavila firma Al Ravafed. Prema istraživanju Insajdera, kompanija Al Ravafed je osnovana tri meseca pre potpisivanja ugovora s Vladom, a prema podacima iz privrednog registara u Abu Dabiju nema nijednog zaposlenog.  Gostujući u Insajder debati, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je rekao da u tome ne vidi ništa sporno i da ne zna zbog čega se Al Dahra povukla iz posla, ali da pretpostavlja da su u pitanju komercijalni razlozi. Reagujući na istraživanje Insajdera koje pokazuje da su prihodi države na jednoj od parcela koju obrađuje Al Ravafed, za tri godine njihovog poslovanja tri puta manji nego ranije, Nedimović je istakao da su arapski investitori izgradili neke od najsavremenijih sistema za navodnjavanje. S druge strane, poslanik DS i bivši pokrajinski sekretar za poljoprivredu Goran Ješić ocenio je da je Al Ravafed izmišljena firma i da će zbog tog posla neko morati da odgovara. On je naveo da je zemljište Al Ravafedu prodato ili dato u zakup daleko ispod tržišne cene, kao i da je na taj način zemlja oduzeta lokalnim poljoprivrednicima. Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.insajder.net.

----------------------------------------------------------

Datum: 24.06.2018

Medij: boom93.com

Link: http://www.boom93.com/info/lokalne-vesti/48581/300-miliona-bice-potrebno-za-novi-izgled-gradskog-parka-i-cikosa.html

Autori: Redakcija

Teme: Javne nabavke

Naslov: 300 miliona biće potrebno za novi izgled gradskog parka i Čikoša

  1. 06. 2018. Autor: U.Urošević Izvor: Boom 93 Gradska uprava objavila je javni poziv za prezentaciju urbanističkih projekata za rekonstrukciju gradskog parka u Požarevcu i rekonstrukciju prostorne celine Čikoš sa idejnim rešenjima.Urbanistički projekat za Čikoš izradilo je preduzeće BMD BAU iz Beograda. Prema proceni čitava rekonstrukcija trebalo bi da košta čak 45 miliona dinara. Zajedno sa gradskim parkom reč je o sumi od okruglo 300 miliona dinara. Boom 93 je već pisao o projektu za gradski park i tekst o tome možete pročitati OVDE. ilustracija iz urbanističkog projekta Što je ovog projekta tiče, "Novi" Čikoš trebalo bi da ima javni toalet, fontanu, centralni plato, dečiji mobilijar i uređene letnje bašte.Planirano je da se postojeće letnje bašte potpuno uklone, kao i kiosk na severnoj strani platoa. Zbog poremećene statike, zdravstvenog stanja zelenila i bezbednosti korisnika, trebalo bi da se ukloni 7 lišćarskih stabala, 1 četinar, svo žbunje i cela živa ograda.Planira se 8 novih lišćarskih stabala i postavljanje saksija sa sezonskim cvećem duž severnog dela kaldrme.Plato je planiran kao potpuno popločana površina izvedena od štampanog betona ili behaton kocki, s tim da prostor oko stabala nije popločan, već pokriven oblucima.Bista Pavla Savića bi trebalo da se izmesti na južni deo prostora, a oko nje je predviđeno osvetljenje dekorativnim podnim svetiljkama.Planirano je postavljanje centralne platforma od 22 kvadrata i visine 40 cm. Platforma bi trebalo da bude izrađena od čelične konstrukcije i drvenih letvi. U obodnom delu trebalo bi da ima difuzno osvetljenjeU severnom delu prostora biće betonske lopte promera O100cm, O50cm i O,30cm. ilustracija iz urbanističkog projekta Fontana je smeštena u severozapadni deo celine. Biće u nivou ploča, prohodna i trebalo bi da ima 7 mlaznica. Oko svake mlaznice bi trebalo da se nalazi čelična rešetka kao i RGB reflektor, pa bi fontana noću trebalo da svetli u raznim bojama.Uz ugostiteljske objekte, na istočnoj strani, na razmaku od 3 metra bi trebalo da budu smeštene tipske letnje bašte, dimenzija 540x360cm.Urbana šuma projektovana je u vidu vertikalnih čeličnih cevi, visine 250cm, otpornih na atmosferske uticaje, prefarbanih antikorozivnom bojom. Trebalo bi da budu smešetene u grupaciju od 8 komada, od čega jedna ili dve imaju ugrađeno LED osvetljenje.Planiran je i prolaz sa fenjerima na delu sa starom kaldrmom iz 1897.godine. Kaldrma bi trebalo da se rekonstruiše i, kako piše, svaki kamen vrati na svoje mesto.Planirano je postavljanje 10 posuda za otpatke. Biće postavljeni i panjevi izrađeni od lamelirane čamovine, i kao takvi otporni na atmosferske uticaje, lakirani vodootpornom bojom po želji investitora, visine od 20 do 59cm.Javni toalet se nalazi na zapadnoj strani predmetne celine. Površina objekta je 12 kvadrata.Na prostoru bi trebalo da se postave i šahovski kompleti sastavljeni iz stola i dve klupe, a obloženi kamenom. Klupe su obložene drvenim letvama, debljine 8cm, sa širinom sedišta 37cm.Projektovano je 5 kompleta.Polukružne klupe, oko drveća, formirane su oblaganjem betonsko - čelične konstrukcije drvenim letvama, debljine 8cm, sa širinom sedišta 55cm.U gornjoj polovini predmetne celine smeštene su tzv. speaking tubes, kao jedan vid zabave. U istom polju se nalaze i bubnjevi za decu. Sav dečiji mobiljar trebalo bi da bude izrađen od najkvalitetnijeg materijala. ilustracija iz urbanističkog projekta Izrada projekata za "Čikoš" i "Gradski park sa pasažom" Parma dodeljena je firmi BMD BAU iz Beograda. Projekat "Čikoša" koštao je budžet 1.980.000 dinara, a projekat "Gradskog parka" čak 2.950.000 dinara. U obe javne nabavke beogradska firma je bila jedini ponuđač, a u odnosu na procenjenu vrednost projekata grad je uštedeo 69.999 dinara. Uvid u urbanistička rešenja gradskog parka i pasaža Parma, kao i Čikoša moguće je da se izvrši zaključno 2.julom u kancelariji broj 137 na prvom spratu zgrade Gradske uprave grada Požarevca, od 10 do 13 časova, ali i na internet strani Grada Požarevca.              

----------------------------------------------------------