Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints

Mediji o korupciji

Datum: 10.02.2018

Medij: Blic     Strana: 8

Rubrika: Društvo

Autori: S. Gavrić

Teme: Javne nabavke

Naslov: Sto crvenih „fijata 500L“ i 10 stanova kao nagrada

DUPLO VEĆI NAGRADNI FOND U “UZMI RAČUN I POBEDI”

Sto crvenih „fijata 500L“ i 10 stanova kao nagrada

U nagradnoj igri sakupljanja fiskalnih računa koju organizuje Vlada Srbije biće podeljeno 100

automobila “fijat 500L” pop star, i to pastelno crvene boje, kao i najmanje 10 stanova. Prva izvlačenja nagrada očekuju se već u martu.

Kao jedna od glavnih nagrada i ove godine biće “Fijatovo” vozilo, s tim što ih ima duplo više. Naime, Uprava za javne nabavke donela je pre dva dana odluku o dodeli ugovora kompaniji FCA Srbija iz Kragujevca za nabavku 100 putničkih vozila.

Radi se o “fijatu 500L ” u paketu opreme „pop star“, koji ima menjač sa šest brzina, manuelni klima uređaj, senzor pritiska u pneumaticima, elektropodesive spoljne retrovizore sa grejačima, centralnu bravu sa daljinskom komandom, čelične felne, erbegove za vozača i bočne, led svetla...

Takođe, prošle godine podeljeno je ukupno šest stanova, dok će ove biti najmanje 10. Učesnike nagradne igre “Uzmi račun i pobedi” očekuju i brojna putovanja i druge vredne nagrade.

Inače, za devet dana

od početka nagradne igre u “Pošte Srbije” stiglo je više od 31.000 koverata sa računima i slipovima koje su poslali građani. Ceo nagradni fond za novi ciklus nagradne igre biće poznat najkasnije 14. februara, do kada Vlada Srbije ima rok da usvoji pravila i finalni fond nagrada.

U nagradnoj igri mogu da učestvuju samo punoletni građani Srbije. Pravilo je da u koverti mora biti minimum deset fiskalnih računa ili deset slipo-

va sa minimalnim iznosom od 100 dinara. Fiskalni računi i slipovi ne smeju da se mešaju u istoj koverti. Potrebno je na koverti napisati ime i prezime, adresu iz lične karte ili pasoša i broj telefona, dok sa druge strane, umesto adrese primaoca, treba da piše “Uzmi račun i pobedi 2018”. Računi se mogu slati u bilo kojoj koverti, a poštarina se ne plaća. S. Gavrić ?

  1. Gavrić

----------------------------------------------------------

Datum: 10.02.2018

Medij: Blic     Strana: 3

Rubrika: Tema dana

Autori: Nataša Latković

Teme: Transparentnost Srbija (Transparency Serbia)/Nemanja Nenadić/Javne nabavke

Naslov: Kriju troškove za gorivo, mobilne, slikanje...

javne nabavke kancelarije za kiM pod veloM tajne

Kriju troškove za gorivo, mobilne, slikanje...

kancelarija za kosovo i metohiju objavila je plan javnih nabavki za ovu godinu, ali su procenjene vrednosti svake pojedinačne proglašene tajnim podatkom. ispada tako da je za

javnost tajna koliko košta nabavka goriva, softvera ili službenog puta.

Sve državne institucije dužne su da na svojim sajtovima objave plan javnih nabavki na početku godine, što je kancelarija na čijem je čelu Marko Đurić i učinila. Međutim, u koloni u kojoj bi trebalo da piše vrednost svake pojedinačne nabavke navodi se da je reč o tajnom podatku. Kancelarija za KiM tako je, između ostalog, proglasila tajnom iznos koji će platiti izradu strategije komuniciranja na društvenim mrežama, koliko košta usluga praćenja i snimanja aktivnosti Đurićeve kancelarije, mobilna telefonija, pa i brediranja štanda na Sajmu knjiga u Beogradu.

Zašto su iznosi svega onog što nabavlja Kancelarija za KiM tajna pitali smo i kabinet Marka Đurića. Kako je “Blicu” rečeno, ta institucija je donela plan koji sadrži sve propisane podatke, kao i da je objavljen na sajtu Kancelarije i portalu javnih nabavki.

- Plan u izvornom obliku dostavljen je relevantnim institucijama. Procenjene vrednosti javnih nabavki nisu objavljene na našem sajtu isključivo u cilju uštede budžeta i obezbeđivanja pravičnih i realnih cena u postupcima nabavki. To nije u suprotnosti sa zakonom, niti je neuobičajeno - navode.

U odgovoru piše i da transparentno objavljuju sve podatke o postupcima javnih nabavki, kao i o vrednostima zaključenih ugovora.

- Procenjena vrednost javne nabavke i svi drugi podaci moći će da se vide u odluci o dodeli ugovora ili obustavi postupka koje objavljujemo na sajtu Kancelarije i portalu javnih nabavki - navode saradnici Marka Đurića.

Nemanja Nenadić, iz „Transparentnosti Srbije“, kaže ipak da je odluka Kancelarije da proglasi tajnim podatkom procenjenu vrednost nabavke kršenje Zakona o javnim nabavkama.

- Ako Kancelarija misli da će tako uštedeti, treba da da dokaze u prilog toj tvrdnji. Jedina situacija u kojoj bi to imalo smisla je da se na tenderu pojavi samo jedna firma koja može da obezbedi tu uslugu ili isporuči dobro. U svakoj drugoj situaciji, kada se ne objavljuje procenjena vrednost, povećava se rizik da će informaciju o procenjenoj vrednosti dobiti samo jedna firma. Bolje je da postoji konkurencija i da tu informaciju imaju svi i to unapred - objašnjava Nenadić. Nataša Latković n

Nataša Latković

tenderi i ponude

Nenadić kaže da ako Kancelarija očekuje da će se na tender javiti samo jedan ponuđač, treba da se zapita zašto je tako. - Ako je, s druge strane, imala loših iskustava, odnosno ako su se firme dogovarale, što je protivno zakonu, onda bi trebalo da kažu šta su preduzeli tim povodom, pošto im je to obaveza. Takođe, ukoliko je Kancelarija podatke o procenjenoj vrednosti javne nabavke proglasila poverljivim, onda bi se moglo raditi i o kršenju Zakona o tajnosti podataka.

----------------------------------------------------------

Datum: 10.02.2018

Medij: Danas     Strana: 14

Rubrika: Izborna groznica

Autori: Dragoljub PETROVIĆ,

Teme: Korupcija

Naslov: Kule i kulovi

Kiule i kulovi

Dragoljub

PETROVIĆ,

Kada je Nikola Hajdin, čuveni mostograditelj i bivši predsednik SANU, svojevremeno hvalio Most na Adi, odnekud se javila tada opoziciona Srpska napredna stranka sa saopštenjem gde su optužili Hajdina za korupciju postavljajući mu pitanje: da li se "u takvu kampanju uključio jer je njegovsin Rade Hajdin predstavnikšvajcarskefirme BBRV, koja jeglavni dobavljač kablova za kose zatege na mostu".

Ispostavilo se, međutim, da Rade Hajdin nema nikakve veze sa podacima iz saopštenja SNS, jer ko po običaju, u njihovim saopštenjima i nema mnogotačnih podataka, ni pre sedam, a ni sedam godina kasnije.

Pokazalo se tada da Hajdinov sin ne radi u toj firmi koja nije glavni dobavljač kablova za kose zatege na mostu, većje profesor na Građevinskom fakultetu u Beogradu i predaje Infrastrukturu, upravljanje i održavanje saobraćajnica, te nema nikakve veze sa mostom, a kamoli sa kablovima.

Čak i kad je to utvrđeno, sećam se da je Aleksandar Vučić, lično, urlao na nekoj televiziji da je naš najveći mostograditelj pohvalio most samo zato što njegov sin "omastio brk" od kablova za kose zatege na mostu. I to ima da bude tako, makar i ne bilo tačno. Što kaže pesnik: ukoliko činjenice nisu tačne, toliko gore po činjenice.

Kada je skoro arhitekta Dragoljub Bakić rekao: "Ne treba Beogradu da bude simbol stambeni soliter. Ne trebaju nam kule i kulovi za simbol Beograda", kritikujući Beograd na vodi, Siniša Mali je ga je optužio da to u radi u interesu tajkuna i Demokratske stranke koji su hteli da "omaste brk" od beogradskog priobalja, ali su ih u tome, spasili on,Vučić i neki Arapin. Pa će brkove da omaste oni, to jest njih trojica, što je mnogo bolje za naš narod.

Šta zna arhitekta ili mostograditelj šta je dobro za Beograd, kad ima ko bolje zna od njih. A ako neko i kritikuje te koji bolje znaju, il' je glavni dobavljač kablova za kose zatege na mostu, dakle korumpiran, il’je plaćenik nekog tajkuna, dakle korumpiran.

Samo smo mi pošteni zato što volimo Beograd. ¦

----------------------------------------------------------

Datum: 10.02.2018

Medij: Danas     Strana: 18

Rubrika: Bez naslova

Autori: N. Kovačević

Teme: Korupcija

Naslov: Građani protiv bahate vlasti

Najavljen protest u Požegi protiv odluke lokalne vlasti da kupi parcelu i nelegalni objekat čiji je suvlasnik suprug predsednice požeške skupštine

Građani protiv bahate vlasti

Požega /// Građani Požege protestovaće u nedelju, H, februara u 16 sati, na gradskom trgu, zbog odluke lokalne vlasti da kupi parcelu i nezavršeni i nelegalni objekat, čiji je jedan od vlasnika muž Zorice Mitrović (SNS), predsednice SO Požega.

Protest u nedelju organizuje grupa građana za koju jedan od članova Đorđe Stevanović kaže da je „pe čine članovi stranaka, ali da su svi dobrodošli naprotestno okupljanje".

- Povod za protest jeste sporna odluka o kupovini placa i kuće, čiji su vlasnici muž i dever predsednice SO Požega, ali i to što se naprednjačka vlast ponaša bahato, bruka Požegu i njene građane. U pitanju je građanski i mirni protest, kome će se sigurno pridružiti i nezadovoljni naprednjaci, ali i drugi građani koji se protive načinu na koji se ponaša požeška vlast, kazao je za Danas Stevanović i poručio da je to i „prilika za odbornike požeške skupštine da se obrate građanima“.

Inače, nekoliko desetina Požežana danima se spontano okuplja na trgu i time izražava negodovanje zbog sporne kupovine, a protest koji je najavljen u nedelju, kako Stevanović navodi, prijavljen je lokalnoj policiji.

- Zahtevaćemo od državnih organa da rade svoj posao, jer ih zbog toga plaćamo, i da nam policija i tužilaštvo dostave informacije o tome šta su preduzeli tim povodom. I od Aleksandra Vučića, predsednika Srbije, tražićemo da očisti svoje redove i da pokaže da se ne sme nezakonito trošiti novac građana, dodao je Stevanović i istakao da će na protestu biti zatražene ostavke predsednika opštine i predsednice skupštine.

- Ukoliko ne podnesu ostavke, počećemo da prikupljamo potpise za njihove smene i za raspisivanje vanrednih lokalnih izbora. Zavukli su ruke u džepove građana i zbog toga moraju da trpe sankcije, poručio je naš sagovornik i najavio da će, ukoliko ne bude udovoljeno zahtevima, protesti biti nastavljeni.

Kako je Danas pisao, požeška vlast, koju čini koalicija SNS, SPS, DSS, NS, Pokret socijalista, SDP, SRS i PUPS, izdvojila je 12 miliona dinara za kupovinu sporne parcele od oko četiri hektara i nelegalnog i nezavršenog objekta od 400 kvadrata, uz obrazloženje da je taj objekat u neposrednoj blizini sportske hale i da će njegovom kupovinom biti rešeni problemi protivpožarne zaštite i upotrebne dozvole tog sportskog objekta.

Predsednik opštine Milan Božić (SNS) i predsednica SO Zorica Mitrović (SNS) ranije su izjavili za Danas da u toj transakciji „nema ničeg nezakonitog, da je sve učinjeno transparentno i da nema sukoba interesa". Predstavnici opozicionih stranaka zahtevaju od državnih organa da reaguju i ispitaju spornu kupoprodaju i ističu da je prekršen Zakon o sprečavanju sukoba interesa, da su u pitanju nelegalni objekat i trgovina uticajem.

  1. Kovačević

Novcanica od 12.000.000 dinara Od pre dva dana u Požegi je „puštena u opticaj" novčanica od 12 miliona dinara, kao satirično podsećanje na sumu koju je lokalna vlast izdvojila iz lokalnog budžeta za spornu kupovinu. Na novčanici je lik Zorice Mitrović, predsednice SO, silueta spornog objekta, natpis „Budžetska kasa Požege“ i poruka „Korupcija se kažnjava po zakonu".

----------------------------------------------------------

Datum: 10.02.2018

Medij: Politika     Strana: 8

Rubrika: Društvo

Autori: Branislav Radivojša

Teme: Korupcija/Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Dobra volja može da bude kupljena usluta

Dobra volja može da bude kupljena usluga

Od 169 slučajeva sukoba interesa u Agenciji za borbu protiv korupcije, samo 19 ih je iz beogradskog atara. Izgleda da je u Beogradu patentirana (ne)uhvatljiva korupcija

Kad zaposlite ćerku u javnom preduzeću u kojem ste direktor ili to javno preduzeće posluje s privatnom firmom vašeg brata, onda je reč o sukobu interesa zbog kojeg će Agencija za borbu protiv korupcije preporučiti nadležnima da vas smene s funkcije. Pojam sukoba interesa trenutno je aktuelan zbog slučaja kragujevačkog rektora Arsenijevića, ali je to povod da pogledamo i druge postupke koje je Agencija vodila i vodi protiv onih koji su bili u sukobu interesa. Prvo što se na osnovu svih tih postupaka uočava jesu - velike regionalne razlike. Jer, beogradski atar ima vrlo malo pokrenutih postupaka Agencije zbog sukoba interesa, svega 19, dok se na ostali deo Srbije odnosi čak 150 takvih slučajeva, što bi trebalo da znači da funkcioneri u našem glavnom gradu, za razliku od onihu unutrašnjosti, retko čine prekršaje ove vrste.

Uočljivo je i da je daleko najviše sukoba interesa registrovano u osnovnim i srednjim školama (59), u kojima su direktori zapošljavali nekoga od svojih rođaka, pa i da se takve nezakonitosti često dešavaju u lokalnim samoupravama i javnim preduzećima u malim nerazvijenim opštinama. Zašto ih je, nasuprot tome, u Beogradu malo?

Profesor FPN i bivši član odbora Agencije za borbu protiv korupcije dr Zoran Stojiljković, sada predsednik Sindikata „Nezavisnost”, kaže da ove regionalne razlike postoje i zato što reagovanje Agencije, kad je o sukobu interesa reč, ne obuhvata onaj neuhvatljivi deo, koji je još opasnije predvorje korupcije, a to je trgovina uticajem. To se dešava u velikim gradovima, u situacijama kada neko ko važi za moćnika i ko može da završi neke poslove vrši „uslugu posredovanja”. On vam pomogne da dođete do nekoga ko može da reši vaš problem, a kad dođe vreme da je on zainteresovan za uslugu, onda je od vas naplaćuje lično ili je naplaćuje za drute.

To je usluga povezivanja ljudi na osno-, vu vlasništva nad informacijama i kontaktima, koja se plaća protivuslugom. Ali tu nema pisanog traga, kao u: slučaju kad direktor osnovne škole u' nekoj maloj opštini donese odluku o zapošljavanju svog rođaka i kad ga zbog toga neko prijavi Agenciji.

Kao situaciju koju Agencija za borbu protiv korupcije takođe teško uspeva da registruje kao sukob interesa Stojiljković pominje zakonsku mogućnost finansiranja političkih partija i izbornih kampanja, gde postoji i pisani trag o donaciji. A zatim, kada donator dve godine kasnije dobije na tenderu neki posao u nekoj državnoj ustanovi - ko može da ga optuži za sukob interesa?

Dešavalo se i da se kao donatori stranačkih kampanja sa novčanim uplatama pojavljuju maltene socijalni slučajevi, ali ako oni neće da kažu u čije su ime uplatili novac, Agencija je nemoćna.

Da li to znači da je trgovinu uticajem, bez pisanih tragova, gotovo nemoguće detektovati?

- Gotovo da je nemoguće, osim ako neko ne progovori u tom lancu - komentariše Stojiljković, i to dovodi u vezu s pomenutim velikim brojem prijavljenih slučajeva u ekonomski nerazvijenim sredinama. To je i pokazatelj, kaže, koliko smo osiromašili kao društvo, s toliko pokidanim socijalnim vezama, da „nemate prostora” da „elegantno”, kao u velikom gradu, zaposlite „kod mene nekoga svog, a ja kod vas nekoga svog”, nego uticajni ljudi (direktori škola, javnih preduzeća...) to rade u „sopstvenoj kući”.

Kažemo Stojiljkoviću da su prijave protiv takvih slučajeva uobičajene i zato što je mnogo nezaposlenih u nerazvijenim opštinama, koji su takođe zainteresovani za posao koji je dobio neki rođak direktora, a ovaj bivši član odbora Agencije primećuje da seu atmosferi nemaštine, u nemalom broju slučajeva, pokaže i da su prijave neosnovane.

- Preventivno delovanje, kontrola i procedure sujedino rešenje - kaže Stojiljković, dok dr Božo Drašković, profesor Beogradske bankarske akademije, i takođe bivši član odbora Agencije, veliki značaj u svemu ovome pridaje „autocenzuri”, to

jest sklonosti Agencije da se ne diraju „krupne političke zverke”. I onda se kao rezultat toga ispostavlja da korupcija dominirau lokalnim preduzećima i školama.

Drašković napominje da ovakva praksa u radu Agencije postoji godinama i da je važan razlog za to izborna procedura za članove odbora Agencije. Institucije koje predlažu članove odbora „vode računa da to budu oni na koje mogu da utiču i tako dobijamo odbor koji vodi računa o uticaju moćnih”.

Problem je i u tome, kaže Drašković, što jedinice lokalne samouprave u nekim slučajevima nisu spremne da prihvate preporuke Agencije u vezi s konstatovanim sukobom interesa, a Agencija nema mehanizam da ih na to primora, dok je sukob interesa na „višim nivoima” teško uhvatljiv, a podrazumevao bi detaljnu istragu, koju ne vrši Agencija, nego tužilaštvo i drugi organi.

A da li takvih istraga ima, ipak je druga tema. Branislav Radivojša

Branislav Radivojša

Možda će nam koristiti... Postoji i posredna trgovina uticajem, koju možemo registrovati u situacijama gde nema ničega što je direktno koruptivno, kaže dr Zoran Stojiljković i pominje slučaj bilo kojeg visokog funkcionera, na primer ministra, koji se, kada je izabran na to mesto, formalno povukao iz firme čiji je vlasnik. Posle toga, vlasnik je neko treći, ali svi mi, znajući da je to firma ministra, poslujemo sa njom nadajući se da ćemo od toga izvući neku korist. Nije direktna korupcija, ali možda će nam to biti od koristi.

----------------------------------------------------------

Datum: 10.02.2018

Medij: Srpski telegraf     Strana: 8,9

Rubrika: Vesti

Autori: MARIJAR.ILIĆ

Teme: Transparentnost Srbija (Transparency Serbia)/Nemanja Nenadić/Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: ĐILAS ZGRNUO MILIONE

ĐILAS ZGRNUO MILIONE

Luksuzne nekretnine Dokaz o Đilasovom

rasipništvu, između ostalog, jeste i prepiska ĐiLasa sa saradnicima iz „Multikoma" o trošenju milionskih iznosa u godini kada je on, zloupotrebom državnih resursa i svog poLitičkog uticaja, zaradio 6,5 miLiona evra, koLiko je iznosila dobit „Multikom grupe" 2011. godine.

MARIJAR.ILIĆ

Dok se kandidat za gradonaeelnika Beograda Dragan Đilas hvali kako će u slučaju pobede na izborima štititi porodilje i trudnice, istina je daje čak i od njih uzimao pare kroz prinudnu naplatu duga od stranke. To pokazuje interni izveštaj DS, koji je objavilamedijskamreža Antidot, a koji, između ostalog, otkriva da Đilas i dan-danas držibivšu stranku i zaposlene u dužničkom ropstvu. S druge strane, bivši lider DS poručuje da ni na koji način nije oštetio stranku i zaposlene, te da sva sredstva od kamata uplaćuje u humanitame svrhe. CRNISPASILAC

Kako je objašnjeno u izveštaju Antidota, Đilas je od DS zaradio stotinehiljade evranaime „spasavanja partije" iz blokade tako što je prvo stavio svoj stan pod hipoteku kao garanciju RBV da će dug stranke biti vraćen, a onda nekretninu zamenio novčanim depozitom od 200.000 evra, što je rezultiralo time da banka deo duga naplaćuje upravo iz depozita(aktiviran „apeks I ugovora o obezbeđenju tuđeg duga"). To praktično znači da Efflas od stranke dobijanadoknadu štete u vidu kamate od pet odsto na po loženi depozit i DS ne duguje samo band već i Đilasu kao garantu. Glavni urednik Antidota Marko Matić dodatno pojašnjava šemu finansijskog uništavanja DS. - Đilas je u jednom trenutku otkupio ceo dug od Razvojne banke Vojvodine, koji vredi 49 miliona evra, za 38 miliona evra, samo na toj operaciji uzeo je 11 tŠopa. Ta stranka je u blokadi već četiri

godine i ne može da isplati zarade zaposlenima. Dakle, Đilasjepredsednik stranke, on blokira stranku čiji posle postaje predsednik Pajtić, a onda blokira svoju stranku, uzima nadoknade koje država daje za trudnice i porodilje i danas ih drži u dužničkom ropstvu - naglašava Matić.

SIGURNAKUĆA

Na pitanje Srpskog telegrafa da objasni izveštaj Antidota, Đilas ponavlja stav iznet u listu Danas. - Odlučio sam da sva sredstva od kamata budu uplaćena hrnnanitamim organizacijama Sigurna ženska kuća i Naša Srbija i to već duže vreme radim na mesečnom nivou - podvlači Đilas.

Programski direktor Transparentnost SrbijaNemanjaNenadić zanaš list ocenjuje daje interni izveštaj DS više pitanje odnosa između bivših sarađnika, a daje njihovo poslovanje zanimljivo za analizu. - Ipak, ono nije predmet nadzora koji vrši Agencija za borbu protiv kompcije ili Državna revizorska institudja. Ovojejošjedanpokazatelj da su troškovi izbornih kampanja često preterano veliki, što se i pokazalo u slučaju DS i njihove kampanje iz 2012, kada su i nastali finansijski problemi - zaključuje Nenadić.

Šapicu 77.500 evra Prema internom izveštaju DS, dokjestranka bila u blokadi, Dragan Đilas je na njoj zaradio više od 200.000 evra, a Aleksandar Šapić 77.500 evra, što znači da od 100 miliona trenutnog duga DS dve trećine otpada na dugovanja koja ta partija ima prema njima. Inače, svi viđeniji funkcioneri DS, među kojima i Šapić, tada su stavili svoje nekretnine pod hipoteku kao garanciju RBV da će dug biti vraćen. Pa je tako Đilas založio stan, a Šapić lokal na Novom Beogradu.

Keš, BMW, kuće... Što se tiče toga kakav je Đilas humanitarac, tačno se vidi iz šeme po kojoj je izvlačio novac iz stranke dok je bila u blokadi, rekao je urednik Antidota gostujući na televiziji Pink.

- Opljačkaš stranku od koje si stvorio kapital, nastaviš da je držiš u blokadi, uzimaš pare namenjene platama zaposlenih, porodiljama i trudnicama, a to onda deliš u humanitarne svrhe: kuća na Dedinju, kupiš seriju „Ubice mog oca" ŠoLaku, sve u humanitarne svrhe - kazao je Matić. Poslednji podaci iz 2014. svedoče da ĐiLas na svoje ime ima prijavLjen jedan trosobni stan od 90 kvadrata, vozi automobil marke BMW, a ima i ušteđevinu.

MOJ STAV DARKO GLIŠIĆ

PREDSEDNIK IO SNS Đilas.gdegoddaje bio, ostao je upamćen po zlu. Građani Beograda ne smeju dadozvole da ponovo dođe u priliku da pljačka

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: danas.rs

Link: https://www.danas.rs/drustvo/arsenijevic-ocekujem-hapsenje/

Autori: @OnlineDanas

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Arsenijević: Očekujem hapšenje

Foto: kg.ac.rs <A href="https://sad.httpool.com/click.ng/site=yudanas&targetsite=yudanas&AdSize=1x1&PagePos=60" target="_blank"> <img src="https://sad.httpool.com/image.ng/site=yudanas&targetsite=yudanas&AdSize=1x1&PaFoto: kg.ac.rs   Ocenio je, pritom, kao neistinite optužbe da je u sukobu interesa i sa zakonom i da je doktorat njegovog sina nepropisan. Odbacio je i optužbe o svom navodno bahatom ponašanju na mestu rektora, kao i o tome da je svom zetu namestio posao za 30.000 dinara. Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, Arsenijević je rekao da mu je čitava afera nameštena, te da smatra da će narednih dana da bude pritvoren. - Kriv sam što sam ćutao, iako su mi govorili da saopštim svoje viđenje stvari. Razmišljao sam i jutros da bacim koplje u trnje, ali sam odlučio da neću. Presuda koja mi se izriče nema veze sa politikom. Nijedna partija me nije osudila, a hoću da verujem da me ni država nije osudila… Šou mora da ide do kraja, i ja sam spreman. Nisam spreman da se povučem i izvršim socijalno samoubistvo. Braniću svoje viđenje ljudske i kolektivne slobode i pravo na nepristajanje, kazao je Arsenijević. Govoreći o navodno nepropisno stečenom doktorskom zvanju svog sina, rektor Arsenijević je juče rekao da je "jedno sudbina Aleksandra Arsenijevića, a drugo ono što on radi". Naglasio je da "nije fer da deca plaćaju njegov račun". - Doktorat može da se poništi iz četiri razloga: ako ga je izdala ustanova koja nije verifikovana, ukoliko je falsifikat, ako ga je potpisalo neovlašćeno lice i ukoliko je student upisao doktorske studije pre nego što je završio osnovne. Za doktorat Aleksandra Arsenijevića ništa od toga nije slučaj, ustvrdio je Nebojša Arsenijević. Istakao je da će se posredstvom institucija da se bori za istinu zbog porodice, Univerziteta, zaposlenih i studenata i da je cela stvar sada u rukama advokata. Smatra da je čitava situacija u kojoj je, izrežirana kako bi se on potpuno mentalno razorio, a javno mnjenje pripremilo za njegovu "likvidaciju". Naveo je da mu se preti da će biti "medijski uništen" ako ne promeni neke odluke, dok mu u poslednjih šest meseci, tvrdi, stižu pretnje smrću, sa porukom "pokojne majke": "Sine, čula sam da uskoro dolaziš, jedva čekam da te zagrlim". Arsenijević je juče rekao, odnosno potvrdio ono što se po kragujevačkim kuloarima "šuškalo" već danima, da iza "hajke" na njega stoje profesori Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu Dejan Baskić i Nemanja Zdravković, zatim penzionisani profesori kragujevačkog Univerziteta Branislav Jeremić i Aleksandra Janković, ali i aktuelna ministarka bez portfelja Slavica Đukić Dejanović. Oni su, prema njegovim rečima, bili nezadovoljni odlukama koje je donosio i dok je bio dekan Fakulteta medicinskih nauka, i kao rektor Univerziteta. Rekao je da su tužbe protiv profesora Baskića i Zdravkovića, koji su "imenom i prezimenom stali iza svih optužbi protiv njega", podnete, kao i protiv medija koji su prenosili i objavljivali izmontirane fotografije i audio snimke. Rektor Arsenijević je u medijima optuživan za nepotizam, to jest da je omogućio nepropisno napredovanje u akademska zvanja i na položaje na Univerzitetu sinu, kćerki, nevenčanoj supruzi, kumi i njenoj deci, da je svom zetu obezbedio posao na Univerzitetu. Optuživan je i za bahato i nepristojno ponašanje… Savet Univerziteta u Kragujevcu je, međutim, 6. februara odlučio da ne razmatra preporuku Agencije za borbu protiv korupcije za njegovo razrešenje s rektorske funkcije dok ne bude poznat ishod njegove žalbe. MontažeRektor kragujevačkog Univerziteta kazao je i da su fotografije koje su minulih dana objavljivane u pojedinom novinama "izmontirane", a da je na audio snimcima "prepoznao i glasove pokojnih kolega iz ranijih godina, pa sumnja za koju svrhu su napravljeni".  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: blic.rs

Link: https://www.blic.rs/vesti/politika/evropska-dijagnoza-zapadnog-balkana-zarobljene-drzave-gde-je-politika-povezana-sa/74k4dmj

Autori: Redakcija

Teme: Zlatko MinićnabavkeSrbija (Transparency Serbia)

Naslov: EVROPSKA DIJAGNOZA ZAPADNOG BALKANA "Zarobljene države" gde je politika povezana sa KRIMINALOM i KORUPCIJOM

Vesti Politika Tweet Lana Gedošević | 09. 02. 2018 - 06:52hZemlje Zapadnog Balkana pokazuju elemente "zarobljenih država", uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti i administracije, kao i jako mešanje privatnih i javnih interesa.Foto: RAS Srbija Ovo je, između ostalog, ocena stanja u zemljama Zapadnog Balkana, koja se navodi u Strategiji usvojenoj pre nekoliko dana. U suštini, poruka je da nijedna zemlja ne ispunjava takozvane Kopenhaške kriterijume za ulazak u Evropsku uniju, ni pravne, ni ekonomske ni političke, kao i da Uniji ovakvi kakvi jesmo, nismo neophodni. USVOJENA STRATEGIJA PROŠIRENJA EU Mogerini: Godina 2025. nije ciljani rok, već perspektiva; Han: Motivacija Kosovu oko dijaloga Srbija na BRZOJ PRUZI u EU do 2025. - šta će se od nas tražiti zauvrat - Postoji i široko političko mešanje u rad medija i kontrolu nad njima. Vidljivo osnaženo i nezavisno sudstvo, i odgovorne vlade i uprave, od suštinskog su značaja za promene koje su potrebne - navodi se u tekstu. Politički uticaj na ekonomiju Međutim, ovo nisu i jedine zamerke, jer postoje i one koje se odnose na ekonomiju, naročito uplitanje politike u nju. Foto: Wikipedia - Pojedini delovi ekonomije u regionu su nekonkurentni, sa previše nepotrebnog političkog uplitanja i nerazvijenim privatnim sektorom. Nijedna zemlja Zapadnog Balkana trenutno se ne može smatrati funkcionalnom tržišnom ekonomijom, niti ima sposobnost da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama. Uprkos napretku u reformama, ostala su mnoga strukturna pitanja okrenuta tržištu rada, a naročito mogućnosti zapošljavanja mladih ljudi - piše u ovom dokumentu. Bez kompromisa sa korupcijom Takođe, navodi se i da korupcija mora da bude iskorenjena, za šta su potrebne snažne i nezavisne institucije, efikasno krivično gonjenje, suđenje, ali i kazne. Javne nabavke su, prema mišljenju EU, jedan od izvora korupcije. Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija Javne nabavke - Potrebna je veća transparentnost u upravljanju javnim sredstvima, naročito u svim fazama javnih nabavki, oblasti koja je posebno sklona korupciji. Na Zapadnom Balkanu je bilo nekoliko primera poverljivih postupaka za nabavku robe, a neki veliki ugovori su dodeljeni bez javnog tendera. Postojali su navodi da se favorizuju politički povezani lokalni podizvođači, i da se radi o ilegalnim plaćanjima - piše u tekstu, gde se kao "lek" navodi ono što u suštini nije nepoznanica na papiru, ali jeste u praksi: transparentnost, konkurentnost, pravičnost tendera, ograničavanje upotrebe poverljivih postupaka, zaštita ponuđača od političkog uticaja. Srbija po ovim kriterijumima NAJGORA NA BALKANU EU OŠTRIJE PREMA SRBIJI "Postaćete članice Unije, ali ne u stanju u kojem ste danas". Evo šta nam još ZAMERAJU Navodi se i još jedna važna stvar: omogućiti građanima da jasno vide načine naplate poreza, od početnog tendera do konačnog izvršenja ugovora. Znamo šta i kako radite - Oštra ocena EU, "razvodnjena" time što se odnosi na sve, ili ni na koga posebno. Ipak, poruka je: pripremite se, znamo šta i kako radite - na ovaj način kritike Unije komentariše saradnik "Transparentnosti Srbija" Zlatko Minić. Foto: E. Čonkić / RAS Srbija Zlatko Minić Kako objašnjava za "Blic", kako god ih ko tumačio, kontekst je da će, kada se iscrpe glavne teme, što su u slučaju Srbije Kososovo i granice, ovo doći na red. Kako slikovito objašnjava, "ljubav je trajala, bila je intenzivna, ali u Uniji neće moći da prođu stvari koje prolaze na domaćem tržištu". - Srbija se u Strategiji najčešće pominje u kontekstu Kosova, a ovo je nešto što "visi nad glavom" i što dolazi na red. Ja Srbiju u svemu ovome prepoznajem, ali se nadam da je prepoznaje i vlast koja pokušava da stvori privid kao da se ne radi o njoj - kaže Minić. Foto: avaz.ba / RAS Srbija On ističe da u Srbiji i dalje nema konkurencije, i da ponuđači veruju da su javne nabavke nameštene, pa se na tendere ne javljaju, što je takođe jedan od pokazatelja kakvo je stanje stvari. Nabavke po hitnom postupku su takođe jedan od načina da se one "zamaskiraju". Mekalister: Godina 2025. je neobavezni termin, vreme ulaska u EU zavisi od sprovedenih reformi Junker: 2025. MOŽE, ALI I NE MORA da bude godina ulaska Srbije i CG u Uniju, datum je samo ohrabrenje - Takve stvari se prepoznaju. Međutim, interes Unije u svemu tome je da ona zaštiti svoje firme koje posluju ovde, a sa druge strane građani moraju da shvate da na ovaj način štite svoja sredstva - objašnjava on. EU nije cilj, nego prilika Korupcija i organizovani kriminal su najveća pretnja stabilnosti regiona i Strategija EU se ispravno fokusira na to, smatra Srđan Cvijić, viši analitičar javnih politika Fondacije za otvoreno društvo iz Brisela. Foto: Open Society Foundations / Promo Srđan Cvijić - Mnogi građani u regionu članstvo u EU vide ne kao cilj, već kao priliku za poboljšanje kako bi mogli da žive u urednim, prosperitetnim i otvorenim društvima. Međutim, izveštaj nas neće sam odvesti tamo. Ovo je naročito tačno u slučaju vladavine prava, gde su prošlog meseca naglašeni domaći problemi užasnim atentatom kosovskog Srbina i političara Olivera Ivanovicća, i nastavak mafijaških ratova u Srbiji i Crnoj Gori - piše Cvijić. Foto: Promo U tekstu za "EUobserver" on navodi i podatke Mreže za izveštavanje o kriminalu i korupciji (KRIK) i Radio Slobodna Evropa, da je na ulicama Srbije i Crne Gore od 2012. godine bilo je 102 organizovana kriminalna ubistava. Od tog broja samo pet je uspešno rešeno, dok u u 75 odsto slučajeva počinioci nepoznati. - Ili je sprovođenje zakona potpuno neuspešno, ili postoji politički dogovor - navodi on, istakavši da je pominjanje 2025. godine kao okvirnog datuma za ulazak u EU moćan podsticaj političarima u regionu da rade na ispunjavanju kriterijuma za članstvo. (Lana Gedošević)  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: scradar.com

Link: http://scradar.com/politika-vesti/evropska-dijagnoza-zapadnog-balkana-quotzarobljene-dravequot-gde-je-politika/

Autori: Redakcija

Teme: Zlatko MinićnabavkeSrbija (Transparency Serbia)

Naslov: EVROPSKA DIJAGNOZA ZAPADNOG BALKANA "Zarobljene države" gde je politika …

Zemlje Zapadnog Balkana pokazuju elemente "zarobljenih država", uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti i administracije, kao i jako mešanje pri… Zemlje Zapadnog Balkana pokazuju elemente "zarobljenih država", uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti i administracije, kao i jako mešanje privatnih i javnih interesa. Ovo je, između ostalog, ocena stanja u zemljama Zapadnog Balkana, koja se navodi u Strategiji usvojenoj pre nekoliko dana. U suštini, poruka je da nijedna zemlja ne ispunjava takozvane Kopenhaške kriterijume za ulazak u Evropsku uniju, ni pravne, ni ekonomske ni političke, kao i da Uniji ovakvi kakvi jesmo, nismo neophodni.- Postoji i široko političko mešanje u rad medija i kontrolu nad njima. Vidljivo osnaženo i nezavisno sudstvo, i odgovorne vlade i uprave, od suštinskog su značaja za promene koje su potrebne - navodi se u tekstu.Politički uticaj na ekonomijuMeđutim, ovo nisu i jedine zamerke, jer postoje i one koje se odnose na ekonomiju, naročito uplitanje politike u nju. - Pojedini delovi ekonomije u regionu su nekonkurentni, sa previše nepotrebnog političkog uplitanja i nerazvijenim privatnim sektorom. Nijedna zemlja Zapadnog Balkana trenutno se ne može smatrati funkcionalnom tržišnom ekonomijom, niti ima sposobnost da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama. Uprkos napretku u reformama, ostala su mnoga strukturna pitanja okrenuta tržištu rada, a naročito mogućnosti zapošljavanja mladih ljudi - piše u ovom dokumentu.Bez kompromisa sa korupcijomTakođe, navodi se i da korupcija mora da bude iskorenjena, za šta su potrebne snažne i nezavisne institucije, efikasno krivično gonjenje, suđenje, ali i kazne. Javne nabavke su, prema mišljenju EU, jedan od izvora korupcije. - Potrebna je veća transparentnost u upravljanju javnim sredstvima, naročito u svim fazama javnih nabavki, oblasti koja je posebno sklona korupciji. Na Zapadnom Balkanu je bilo nekoliko primera poverljivih postupaka za nabavku robe, a neki veliki ugovori su dodeljeni bez javnog tendera. Postojali su navodi da se favorizuju politički povezani lokalni podizvođači, i da se radi o ilegalnim plaćanjima - piše u tekstu, gde se kao "lek" navodi ono što u suštini nije nepoznanica na papiru, ali jeste u praksi: transparentnost, konkurentnost, pravičnost tendera, ograničavanje upotrebe poverljivih postupaka, zaštita ponuđača od političkog uticaja.Navodi se i još jedna važna stvar: omogućiti građanima da jasno vide načine naplate poreza, od početnog tendera do konačnog izvršenja ugovora.Znamo šta i kako radite- Oštra ocena EU, "razvodnjena" time što se odnosi na sve, ili ni na koga posebno. Ipak, poruka je: pripremite se, znamo šta i kako radite - na ovaj način kritike Unije komentariše saradnik "Transparentnosti Srbija" Zlatko Minić. Kako objašnjava za "Blic", kako god ih ko tumačio, kontekst je da će, kada se iscrpe glavne teme, što su u slučaju Srbije Kososovo i granice, ovo doći na red. Kako slikovito objašnjava, "ljubav je trajala, bila je intenzivna, ali u Uniji neće moći da prođu stvari koje prolaze na domaćem tržištu".- Srbija se u Strategiji najčešće pominje u kontekstu Kosova, a ovo je nešto što "visi nad glavom" i što dolazi na red. Ja Srbiju u svemu ovome prepoznajem, ali se nadam da je prepoznaje i vlast koja pokušava da stvori privid kao da se ne radi o njoj - kaže Minić. On ističe da u Srbiji i dalje nema konkurencije, i da ponuđači veruju da su javne nabavke nameštene, pa se na tendere ne javljaju, što je takođe jedan od pokazatelja kakvo je stanje stvari. Nabavke po hitnom postupku su takođe jedan od načina da se one "zamaskiraju".- Takve stvari se prepoznaju. Međutim, interes Unije u svemu tome je da ona zaštiti svoje firme koje posluju ovde, a sa druge strane građani moraju da shvate da na ovaj način štite svoja sredstva - objašnjava on.EU nije cilj, nego prilikaKorupcija i organizovani kriminal su najveća pretnja stabilnosti regiona i Strategija EU se ispravno fokusira na to, smatra Srđan Cvijić, viši analitičar javnih politika Fondacije za otvoreno društvo iz Brisela. - Mnogi građani u regionu članstvo u EU vide ne kao cilj, već kao priliku za poboljšanje kako bi mogli da žive u urednim, prosperitetnim i otvorenim društvima. Međutim, izveštaj nas neće sam odvesti tamo. Ovo je naročito tačno u slučaju vladavine prava, gde su prošlog meseca naglašeni domaći problemi užasnim atentatom kosovskog Srbina i političara Olivera Ivanovicća, i nastavak mafijaških ratova u Srbiji i Crnoj Gori - piše Cvijić. U tekstu za "EUobserver" on navodi i podatke Mreže za izveštavanje o kriminalu i korupciji (KRIK) i Radio Slobodna Evropa, da je na ulicama Srbije i Crne Gore od 2012. godine bilo je 102 organizovana kriminalna ubistava. Od tog broja samo pet je uspešno rešeno, dok u u 75 odsto slučajeva počinioci nepoznati.- Ili je sprovođenje zakona potpuno neuspešno, ili postoji politički dogovor - navodi on, istakavši da je pominjanje 2025. godine kao okvirnog datuma za ulazak u EU moćan podsticaj političarima u regionu da rade na ispunjavanju kriterijuma za članstvo.(Lana Gedošević)              

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: juznevesti.com

Link: https://www.juznevesti.com/Istrazujemo/Za-TV-prenos-sednica-Skupstine-Nisa-opet-1-000-evra-po-satu.sr.html

Autori: https://www.juznevesti.com

Teme: Javne nabavke

Naslov: Za TV prenos sednica Skupštine Niša opet 1.000 evra po satu

Nišlije bi 35 sati direktnog televizijskog prenosa sednica Skupštine grada Niša, kako je navedeno u javnoj nabavci Gradske uprave, trebalo da koštaju oko 4 miliona dinara. Time se nastavlja prošlogodišnja praksa - 1.000 evra za sat vremena prenosa. Tehnika za TV prenos, da je u prethodne dve godine televizija ostvarila najmanje 2 miliona dinara, ali i iskustvo u direktnom prenosu, neophodni su kriterijumi za pobedu na tenderu za direktan televizijski prenos sednica niške Skupštine. Javna nabavka biće otvorena do 12. februara, a u konkursnoj dokumentaciji se navodi da je Gradska uprava procenila vrednost od 3,8 miliona dinara za prenos 3 i po sednice. Procenjena vrednost usluge - po satu direktnog prenosa sednice (vrednost direktnog TV prenosa za 1 sat i za 35 sati). Procenjeno okvirno trajanje jedne sednice je 10 sati. Ukupna procenjena vrednost vrednost nabavke je 3.318.333,00 dinara bez PDV-a - piše u tenderskoj dokumentaciji. Podsetimo, Niška televizija se posle dva propala tendera u oktobru javila da prenosi sednice za oko 1.000 evra po satu. Sednicu Skupštine Niša odbornici su prekidali i ranijih godina uz obrazloženje da bez kamera neće biti poštovani principi demokratije. Početkom januara 2018, ponovo je bio raspisan tender za TV prenos, na kojem je po istim uslovima i za istu cenu, ponovo angažovana Niška televizija, ali samo za prenos jedne sednice. Međutim, plaćeni termin je istekao na poslednjem zasedanju gradske Skupštine, pa je TV prenos prekinut, ali ovog puta su odbornici odlučili da se nastavi sa zasedanjem.

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: novosti.rs

Link: http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:710755-Kragujevacki-rektor-ne-da-ostavku-optuzuje-kolege-i-ministarku

Autori: @Novostionline

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Kragujevački rektor ne da ostavku, optužuje kolege i ministarku

Prvi čovek Univerziteta u Kragujevcu Nebojša Arsenijević ne namerava da odstupi sa funkcije. Svrstao Slavicu Đukić Dejanović među ljude koji ga navodno proganjaju NEBOJŠA Arsenijević, rektor Univerziteta u Kragujevcu, rekao je u četvrtak da neće podnositi ostavku na to mesto i odbacio kao neistinite sve optužbe o tome da je u sukobu sa zakonom, o doktoratu svog sina, o navodno bahatom ponašanju, kao i o nameštanju posla svom zetu za 30.000 dinara. Arsenijević je u prvom obraćanju medijima posle izbijanja afere rekao da je sve to "šou koji mu je izrežiran kako bi se potpuno mentalno razorio", a javno mnjenje "pripremilo za njegovu likvidaciju". On tvrdi da mu je prećeno da će biti "medijski uništen", ako ne promeni neke odluke, a da mu u poslednjih šest meseci stižu pretnje smrću, sa porukom pokojne majke: "Sine, čula sam da uskoro dolaziš, jedva čekam da te zagrlim".PROČITAJTE JOŠ - SENAT JEDNOGLASNO ODLUČIO: Arsenijević i dalje rektor Rektor Kragujevačkog univerziteta je dodao da je siguran da svrha "hajke" nije samo da se on smeni sa funkcije, jer, kako kaže, to može da se uradi i predlaganjem drugog kandidata na predstojećim izborima za tu funkciju. Odbacio je sumnje da je u sve umešana politika, ali tvrdi da "grupa ljudi sa Univerziteta i jedna ministarka" stoje iza "proganjanja i kampanje protiv njega". Na insistiranje novinara, rekao je da su protiv njega otvoreno stali profesori Fakulteta medicinskih nauka Dejan Baskić i Nemanja Zdravković, kao i oni koji su "skriveni" - profesori kragujevačkog Univerziteta Branislav Jeremić i Aleksandra Janković, kao i aktuelna ministarka bez portfelja Slavica Đukić Dejanović. On je naveo da su oni bili nezadovoljni odlukama koje je donosio i dok je bio dekan Medicinskog fakulteta i kao rektor, i da pojedini od njih gaje "patološku mržnju" prema njemu, dok ga je jedan iz "grupe" u medijima proglasio ludim.KRIVIČNA NA PROVERI VIŠE javno tužilaštvo u Kragujevcu prosledilo je u četvrtak Osnovnom javnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv rektora Univerziteta u Kragujevcu Nebojše Arsenijevića, jer se iz prijave ne može zaključiti da je reč o delu koje je u nadležnosti Višeg javnog tužilaštva, odnosno Višeg suda. Kako je Beti rekla portparolka Višeg tužilaštva Vesna Đorđević, Osnovno tužilaštv će proveriti da li u radnjama prijavljenog Arsenijevića ima elemenata krivičnog dela iz njegove nadležnsti za koje se goni po službenoj dužnosti. Krivičnu prijavu je podneo Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije - Transparentnost, a odnosi se na postupanje aktuelnog rektora u odobravanju upisa na doktorske studije svom sinu. Arsenijević je dodao da je dobijao pretnje i preko društvenih mreža, što je prijavio nadležnim organima koji su ga uputili na privatnu tužbu, kao i da su mejlove sa pritiscima dobijali i članovi Senata pred odluku o njegovom "slučaju". Tužbe su, kazao je, podnete protiv Baskića i Zdravkovića, kao i protiv medija koji su prenosili audio snimke i fotografije kako bi argumentovali njegovo navodno bahato ponašanje. On je kazao da su fotografije izmontirane, kao i da je na audio- snimcima prepoznao i glasove pokojnih kolega iz ranijih godina, pa sumnja za koju svrhu su napravljeni.PROČITAJTE JOŠ - Krivična prijava protiv rektora Univerziteta u Kragujevcu Mediji su proteklih dana pisali o Arsenijeviću kome su "pripisani" bahato ponašanje, mahinacije, rođačko zapošljavanje, da je "sredio" sinu da doktorira i pre nego što je završio osnovne studije i zaposlio ga na Fakultetu medicinskih nauka. Agencija za borbu protiv korupcije predložila je njegovo razrešenje, što je Savet Univerziteta u Kragujevcu odbio. NACIONALNI SAVET APELUJE: SPREČITE URUŠAVANjE UGLEDA NACIONALNI savet za visoko obrazovanje (NSVO) pozvao je u četvrtak ministra prosvete da spreči dalje urušavanje ugleda Univerziteta u Kragujevcu, kao i celokupnog sistema visokog obrazovanja u Srbiji. Nacionalni savet je, takođe, preporučio Savetu Univerziteta u Kragujevcu i Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da uspore postupak izbora rektora UK, odnosno da sačekaju pravosnažnost odluka Agencije za borbu protiv korupcije i Ministarstva, s obzirom na to da ima dovoljno vremena za izbor rektora do početka naredne skolske godine. Republička prosvetna inspekcija u četvrtak je saopštila da je inspekcijskim nadzorom utvrdila niz nepravilnosti i sačinila zapisnik kojim je Fakultetu medicinskih nauka u Kragujevcu naloženo pet mera za otklanjanje nezakonitosti, kao i tri preventivne mere, saopštilo je Ministarstvo prosvete.

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: kurir.rs

Link: http://www.kurir.rs/vesti/politika/2991767/vazan-dan-za-unapredjenje-medjudrzavnih-odnosa-danas-zajednicka-sednica-vlada-srbije-i-madjarske-potpisuje-se-cak-10-sporazuma-o-saradnji

Autori: @KurirVesti

Teme: Javne nabavke

Naslov: VAŽAN DAN ZA UNAPREĐENJE MEĐUDRŽAVNIH ODNOSA: Danas zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske, potpisuje se čak 10 sporazuma o saradnji

U Budimpešti će danas biti potpisano deset različitih sporazuma o saradnji, devet međudržavnih sporazuma i jedan u privatnom sektoru, najavila je danas predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić. foto: TanjugVlada Srbije Brnabićeva je pojasnila da se jedan sporazum, ...U Budimpešti će danas biti potpisano deset različitih sporazuma o saradnji, devet međudržavnih sporazuma i jedan u privatnom sektoru, najavila je danas predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić.   foto: Tanjug/Vlada Srbije   Brnabićeva je pojasnila da se jedan sporazum, koji će biti potpisan u privatnom sektoru, odnosi na formiranje zajedničke kompanije mađarske i srpske privatne firme za proizvodnju i preradu malina u Arilju.   "Mađari su politički i privredno izašli u susret molbama predsednika Aleksandra Vučića i naporima Vlade Srbije da Mađarska investira u centralnu Srbiju, a ne samo u Vojvodinu. O investiranju Mađarske u Srbiju već sam pričala sa premijerom Viktorom Orbanom", rekla je Brnabićeva.   (FOTO) ORBAN PRIREDIO SVEČANU VEČERU ZA PREMIJERKU: Sutra razgovori dve vlade o započetim zajedničkim projektima   Premijerka Srbije je navela da nema problema na izgradnji pruge Beograd-Budimpešta, ističući i da ih nikada nije ni bilo što se tiče Srbije.   "Sa Mađarske strane bio je neki problem, eventualno percipiran, oko javnih nabavki. Mađarska je transparentno raspisala javnu nabavku i rekli su mi da su 33 kompanije zaintrteresovane. Oko toga nema nikakvih problema", rekla je Brnabićeva.   foto: Tanjug/Vlada Srbije   Ona je podsetila da je ugovor sa partnerima iz Kine oko finansiranja dela pruge potpisan baš u Mađarskoj na Samitu 16+1.   "Mi smo započeli radove na deonicama Beograd-Stara Pazova i Stara Pazova-Novi Sad. Mislim da će se na kraju ispostaviti da je to dobra stvar i za EU", zaključila je premijerka Srbije.   BRNABIĆEVA IDE U BUDIMPEŠTU: Sutra zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske   U Mađarskoj se danas održava četvrta zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske, a biće održan i privredni forum.   (Kurir.rs/Tanjug/RTS/Foto: Vlada Srbije)   NE PROPUSTITE (FOTO) ORBAN PRIREDIO SVEČANU VEČERU ZA PREMIJERKU: Sutra razgovori dve vlade o započetim zajedničkim projektima BRNABIĆEVA IDE U BUDIMPEŠTU: Sutra zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske   Kurir Autor:  Kurir Kliknite za sledeću vest  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: rtv.rs

Link: http://www.rtv.rs/sr_lat/politika/sednica-vlada-srbije-i-madjarske-u-budimpesti-potpisuje-se-deset-sporazuma_892266.html

Autori: Redakcija

Teme: Javne nabavke

Naslov: Sednica vlada Srbije i Mađarske u Budimpešti, potpisuje se deset sporazuma

Premijerka Ana Brnabić predvodi danas delegaciju Vlade Srbije tokom radne posete Mađarskoj, gde će biti održana četvrta po redu zajednička sednica dveju vlada, a na dnevnom redu će biti započeti projekti,...BUDIMPEŠTA - Premijerka Ana Brnabić predvodi danas delegaciju Vlade Srbije tokom radne posete Mađarskoj, gde će biti održana četvrta po redu zajednička sednica dveju vlada, a na dnevnom redu će biti započeti projekti, regionalna saradnja i unapređenje sveukupnih bilateralnih odnosa Beograda i Budimpešte. Biće potpisano deset različitih sporazuma o saradnji, devet međudržavnih sporazuma i jedan u privatnom sektoru.Brnabićeva je pojasnila da se jedan sporazum, koji će biti potpisan u privatnom sektoru, odnosi na formiranje zajedničke kompanije mađarske i srpske privatne firme za proizvodnju i preradu malina u Arilju. "Mađari su politički i privredno izašli u susret molbama predsednika Aleksandra Vučića i naporima Vlade Srbije da Mađarska investira u centralnu Srbiju, a ne samo u Vojvodinu. O investiranju Mađarske u Srbiju već sam pričala sa premijerom Viktorom Orbanom", rekla je Brnabićeva za RTS. Premijerka Srbije je navela da nema problema na izgradnji pruge Beograd-Budimpešta, ističući i da ih nikada nije ni bilo što se tiče Srbije. "Sa Mađarske strane bio je neki problem, eventualno percipiran, oko javnih nabavki. Mađarska je transparentno raspisala javnu nabavku i rekli su mi da su 33 kompanije zainteresovane. Oko toga nema nikakvih problema", rekla je Brnabićeva. Ona je podsetila da je ugovor sa partnerima iz Kine oko finansiranja dela pruge potpisan baš u Mađarskoj na Samitu 16+1. "Mi smo započeli radove na deonicama Beograd-Stara Pazova i Stara Pazova-Novi Sad. Mislim da će se na kraju ispostaviti da je to dobra stvar i za EU", zaključila je premijerka Srbije. Premijerka Brnabić sastaće se i sa predsednikom Mađarske Janošom Aderom. Privredni forum Mađarska-Srbija U Budimpešti će biti održan i Privredni forum Mađarska-Srbija, na kojem će se obratiti predsednici vlada Srbije i Mađarske Ana Brnabić i Viktor Orban. Na forumu, koji organizuju Privredna komora Srbije i Nacionalna trgovinska kuća Mađarske, učestvovaće više od 20 srpskih i oko 50 mađarskih kompanija, a osim velikih kompanija za učešće na forumu prijavio se i značajan broj malih i srednjih firmi iz građevinarstva, energetike - iz oblasti obnovljivih izvora energije, agrobiznisa, zaštite životne sredine, autoindustrije, informaciono-komunikacionih tehnologija i drugih sektora. Najveći do sada srpsko-mađarski poslovni forum održan je, u okviru prethodnog zasedanja dve vlade, u Nišu, u jesen 2016. godine, koji je okupio više od 250 privrednika iz oko 170 mađarskih i srpskih kompanija, u prisustvu tadašnjih premijera Vučića i Orbana. Prema podacima PKS, ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije sa Mađarskom, koja je već pet godina veća od milijardu evra, prošle godine dostigla je gotovo 1,5 milijardi, što je za 18,4 odsto veći obim međusobne trgovine nego u 2016. godini Srbija je u Mađarsku prošle godine izvezla robu vrednu 546,5 miliona evra, 28,3 odsto više nego prethodne godine, što je do sada rekordna vrednost izvoza. Porastao je i uvoz iz Mađarske i to za 19,14 odsto - na 942,8 miliona evra. Iako je srpski izvoz u poslednjih pet godina udvostručen, a pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 33,8 odsto u 2012, na 58 odsto u 2017. godini, srpsku privredu u razmeni sa Mađarskoj opterećuje konstantan deficit, koji je prošle godine iznosio 396,3 miliona evra. Sa Mađarskom je prošle godine trgovalo 3.478 kompanija i preduzetnika iz Srbije, od kojih je na mađarsko tržište robu iz Srbije plasiralo 657 izvoznika i još 523 koji su bavili i izvozom i uvozom, dok je na listi uvoznika 2.298 firmi. U Srbiji je registrovano 827 privrednih subjekata sa većinskim mađarskim kapitalom, u različitim oblastima, od trgovine, preko prerađivačke industrije do građevinarstva i sektora usluga. Predsednik PKS Marko Čadež rekao je uoči Poslovnog foruma da je interes Srbije da u narednom periodu smanji deficit u trgovini sa Mađarskom, da se razmena uveća i uravnoteži, poveća broj izvoznika i proširi lista proizvoda koje plasiramo na mađarsko tržište. "Cilj nam je i da se što bolje infrastrukturno povezujemo i oblasti saobraćaja, energetike, IKT, što nam omogućava i saradnja u okviru mehanizma 16 + 1. Želja nam je da uspešne mađarske investicije u Srbiji, poput investicija 'Masterplasta', OTP banke, MOL-a, 'Tisza Cipo', Knott Autoflexa, Fornetti -ja, podstaknu više mađarskih kompanija na ulaganja u Srbiji", istakao je Čadež u izjavi za Tanjug. Kako je rekao, u komunikaciji sa PKS, kompanije iz Mađarske, osim za poljoprivredu i auto, odnosno industriju autodelova, pokazuju interesovanje za ulaganje u obnovljive izvore energije, zaštitu životne sredine - komunalne projekte kao što su postrojenja za prečišćavanje otpada i otpadnih voda, ali i za industriju zdravlja, posebno za ulaganje u srpske banje . "Verujem da će zajednički interes još čvršće spojiti naše privrede i na zajedničkim prekograničnim projektima kojima ćemo aplicirati za sredstva iz EU fondova , ali i na zajedničkim biznis, proizvodnim i investicionim projektima pojedinačnih kompanija", rekao je Čadež. Dodao je da je srpska privreda posebno zainteresovana da ubuduće sa mađarskim partnerima realizuje kompleksnije oblike saradnje, kao što su zajednička ulaganja i kooperacije, radi proizvodnje za treća tržišta. Zajedničko zasedanje dveju vlada u Budimpešti ovoga puta biće u novom političkom kontekstu jer dolazi samo dva dana nakon sto je u Strazburu predstavljena Strategija Evropske unije o proširenju na zemlje Zapadnog Balkana. Inače, mađarski premijer Viktor Orban je u nedavno razgovoru u Budimpešti sa predsednikom Saveza vojvođanskih Mađara u Srbiji, Ištvanom Pastorom, potvrdio posvećenost njegove vlade proširenju EU na Zapadni Balkan rekavši da je to i prvorazredni interes vojvođanskih Mađara. Ovaj format političke saradnje Srbije i Mađarske ustanovljen je u Beogradu u julu 2014, zatim je Budimpešta bila domaćin 2015. da bi treći susret bio organizovan u novembru prošle godine u Nišu. Takav oblik saradnje Srbija i Mađarska praktikuju najčešće u odnosu na sličnu praksu u okruženju, a jedino Nemačka i Francuska dva puta godišnje, u proleće i jesen, organizuju zajedničke sednice svojih vlada radi usklađivanja međudržavnih interesa.  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: b92.net

Link: https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2018&mm=02&dd=09&nav_id=1356790

Autori: Redakcija

Teme: Javne nabavke

Naslov: "Mađari izašli u susret molbama Vučića, ne samo u Vojvodinu" - Biz

Budimpešta -- U Budimpešti će biti potpisano deset različitih sporazuma o saradnji, devet međudržavnih sporazuma i jedan u privatnom sektoru.To je najavila predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić.Brnabićeva je pojasnila da se jedan sporazum, koji će biti potpisan u privatnom sektoru, odnosi na formiranje zajedničke kompanije mađarske i srpske privatne firme za proizvodnju i preradu malina u Arilju. "Mađari su politički i privredno izašli u susret molbama predsednika Aleksandra Vučića i naporima Vlade Srbije da Mađarska investira u centralnu Srbiju, a ne samo u Vojvodinu. O investiranju Mađarske u Srbiju već sam pričala sa premijerom Viktorom Orbanom", rekla je Brnabićeva za RTS. Premijerka Srbije je navela da nema problema na izgradnji pruge Beograd-Budimpešta, ističući i da ih nikada nije ni bilo što se tiče Srbije. "Sa Mađarske strane bio je neki problem, eventualno percipiran, oko javnih nabavki. Mađarska je transparentno raspisala javnu nabavku i rekli su mi da su 33 kompanije zainteresovane. Oko toga nema nikakvih problema", rekla je Brnabićeva. Ona je podsetila da je ugovor sa partnerima iz Kine oko finansiranja dela pruge potpisan baš u Mađarskoj na Samitu 16+1. "Mi smo započeli radove na deonicama Beograd-Stara Pazova i Stara Pazova-Novi Sad. Mislim da će se na kraju ispostaviti da je to dobra stvar i za EU", zaključila je premijerka Srbije. U Mađarskoj se u petak održava četvrta zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske, a biće održan i privredni forum.Izvor: Tanjug    

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: happytv.rs

Link: http://happytv.rs/vesti/politika/81904/srbija-i-madarska-potpisuju-deset-sporazuma-o-saradnji

Autori: Nacionalna Televizija Happy

Teme: Javne nabavke

Naslov: Srbija i Mađarska potpisuju deset sporazuma o saradnji!

U Budimpešti će danas biti potpisano deset različitih sporazuma o saradnji, devet međudržavnih sporazuma i jedan u privatnom sektoru, najavila je danas predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić. Brnabićeva je pojasnila da se jedan sporazum, koji će biti potpisan u privatnom sektoru, odnosi na formiranje zajedničke kompanije mađarske i srpske privatne firme za proizvodnju i preradu malina u Arilju. "Mađari su politički i privredno izašli u susret molbama predsednika Aleksandra Vučića i naporima Vlade Srbije da Mađarska investira u centralnu Srbiju, a ne samo u Vojvodinu. O investiranju Mađarske u Srbiju već sam pričala sa premijerom Viktorom Orbanom", rekla je Brnabićeva. Premijerka Srbije je navela da nema problema na izgradnji pruge Beograd-Budimpešta, ističući i da ih nikada nije ni bilo što se tiče Srbije. "Sa Mađarske strane bio je neki problem, eventualno percipiran, oko javnih nabavki. Mađarska je transparentno raspisala javnu nabavku i rekli su mi da su 33 kompanije zaintrteresovane. Oko toga nema nikakvih problema", rekla je Brnabićeva. Ona je podsetila da je ugovor sa partnerima iz Kine oko finansiranja dela pruge potpisan baš u Mađarskoj na Samitu 16+1. "Mi smo započeli radove na deonicama Beograd-Stara Pazova i Stara Pazova-Novi Sad. Mislim da će se na kraju ispostaviti da je to dobra stvar i za EU", zaključila je premijerka Srbije. U Mađarskoj se danas održava četvrta zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske, a biće održan i privredni forum. Happytv.rs/Tanjug Foto: Arhiva Pratite nas na društvenim mrežama

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: rts.rs

Link: http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/politika/3032886/-srbija-i-madjarska-potpisuju-deset-sporazuma-o-saradnji.html

Autori: Redakcija

Teme: Javne nabavke

Naslov: Srbija i Mađarska potpisuju deset sporazuma o saradnji

U Budimpešti će danas biti potpisano deset različitih sporazuma o saradnji, devet međudržavnih sporazuma i jedan u privatnom sektoru, najavila je za RTS predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić. Najnovije vesti, analize i izveštaji sa lica mesta iz Srbije, Balkana i sveta. Budite u toku sa političkim, društvenim i poslovnim trendovimaU Budimpešti će danas biti potpisano deset različitih sporazuma o saradnji, devet međudržavnih sporazuma i jedan u privatnom sektoru, najavila je za RTS predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić.Brnabićeva je pojasnila da se jedan sporazum, koji će biti potpisan u privatnom sektoru, odnosi na formiranje zajedničke kompanije mađarske i srpske privatne firme za proizvodnju i preradu malina u Arilju. "Mađari su politički i privredno izašli u susret molbama predsednika Aleksandra Vučića i naporima Vlade Srbije da Mađarska investira u centralnu Srbiju, a ne samo u Vojvodinu. O investiranju Mađarske u Srbiju već sam pričala sa premijerom Viktorom Orbanom", rekla je Brnabićeva za RTS. Premijerka Srbije je navela da nema problema na izgradnji pruge Beograd-Budimpešta, ističući i da ih nikada nije ni bilo što se tiče Srbije. "Sa Mađarske strane bio je neki problem, eventualno percipiran, oko javnih nabavki. Mađarska je transparentno raspisala javnu nabavku i rekli su mi da su 33 kompanije zaintrteresovane. Oko toga nema nikakvih problema", rekla je Brnabićeva. Ona je podsetila da je ugovor sa partnerima iz Kine oko finansiranja dela pruge potpisan baš u Mađarskoj na Samitu 16+1. "Mi smo započeli radove na deonicama Beograd-Stara Pazova i Stara Pazova-Novi Sad. Mislim da će se na kraju ispostaviti da je to dobra stvar i za EU", zaključila je premijerka Srbije. U Mađarskoj se danas održava četvrta zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske, a biće održan i privredni forum.  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: beta.rs

Link: https://beta.rs/vesti/drustvo-vesti-srbija/83536-naslovna-strana-za-petak-9-februar-2018-godine

Autori: Redakcija

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Naslovna strana za petak, 9. februar 2018. godine

Dnevne novine na naslovnim stranama današnjih izdanja pišu pred posetu predsednika Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu, o direktoru Agencije za borbu protiv korupcije Draganu Sikimiću i rektoru Univerziteta u Kragujevcu Nebojši Arsenijeviću. ALO - Pod naslovom "CIA: Od Srbije oteto 500 milijardi dolara", piše da su SAD na toliko "procenile vrednost Kosova". "Ukida se pomeranje kazaljki" o proceduri u EU za moguće ukidanje letnjeg računanja vremena.BLIC - "Odluka Saveta: Smeniti rektora" u Kragujevcu o pozivu Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje ministru prosvete Srbije Mladenu Šarčeviću. List predstavio listu "Najmoćnije žene Srbije". VEČERNJE NOVOSTI - Pod naslovom "Od nas traže 32, dužni 40 milijardi evra", o predlogu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da tema na sastanku s Vučićem bude i ratna odšteta. "Dokazi, pa tužbe zbog bombarodovanja", list piše da će Srbija večeras u Nišu formirati "tim stručnjaka" za tužbu protiv NATO zbog posledica bombardovanja 1999. godine. O medicini tekst "Rodbina neće više panično tražiti krv za najmilije". DANAS - "Sikimić bio član stranke u vreme izbora", list piše o izboru direktora Agencije za borbu protiv korupcije. "Koraksovom izložbom počela kampanja Inicijative Ne da(vi)mo Beograd", ispred Skupštine Beograda. "Evropski poslanici predlažu da se ukine pomeranje kazaljki", piše list. INFORMER - "Hrvati u histeriji prividja im se 'četnik Vučić' ", pred posetu Vučića Zagrebu. KURIR - "Srbijo srećan ti praznik", list piše o tome da je ambasador Kajl Skot preneo predsedniku Srbije čestitku predsednika SAD Donalda Trampa povodom Dana državnosti Srbije. POLITIKA - "Branko Berček 15 godina tražio proveru krvne grupe", o postupku povodom atentata na predsednika SPO Vuka Draškovića u Budvi 2000. godine. "Flaširana ili česmovača pitanje je sad", o kvalitetu vode u Srbiji. SRPSKI TELEGRAF - "Srpski haker orobio Amere", list piše o medjunarodnoj akciji hapšenja ljudi koji su prodavali lažne platne kartice. "Italijanski parlament: Naši vojnici umrli od uranijuma na Kosovu", list piše o posledicama NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine.

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: scradar.com

Link: http://scradar.com/ekonomija-vesti/danas-zajednicka-sednica-vlada-srbije-i-madarske-bice-potpisano-10-sporazuma-2/

Autori: @scradar

Teme: Javne nabavke

Naslov: Danas zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske, biće potpisano 10 sporazuma

Premijerka Srbije Ana Brnabić predvodi delegaciju Vlade tokom radne posete Mađarskoj, gde će danas u Budimpešti biti održana zajednička sednica vlada dve države.Ministar spoljnih poslova Mađarske…Feb 9, 20180 commentsPremijerka Srbije Ana Brnabić predvodi delegaciju Vlade tokom radne posete Mađarskoj, gde će danas u Budimpešti biti održana zajednička sednica vlada dve države.Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijaro dočekao je sinoć premijerku Srbije i delegaciju na aerodromu, a u njihovu čast premijer Mađarske Viktor Orban priredio je svečanu večeru.Na sednici dve vlade biće razgovarano o započetim projektima, regionalnoj saradnji i unapređenju ukupnih bilateralnih odnosa Srbije i Mađarske, saopšteno je iz Vlade Srbije.Nakon sednice biće potpisano više sporazuma, a premijeri Srbije i Mađarske obratiće se novinarima. Brnabićeva i Orban obratiće se i na Privrednom forumu Mađarska - Srbija.Tokom radne posete Mađarskoj, Brnabićeva će se sastati i sa predsednikom Mađarske Janošem Aderom.Biće potpisano deset sporazuma o saradnjiU Budimpešti će danas biti potpisano deset različitih sporazuma o saradnji, devet međudržavnih sporazuma i jedan u privatnom sektoru, najavila je danas predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić.Brnabićeva je pojasnila da se jedan sporazum, koji će biti potpisan u privatnom sektoru, odnosi na formiranje zajedničke kompanije mađarske i srpske privatne firme za proizvodnju i preradu malina u Arilju.- Mađari su politički i privredno izašli u susret molbama predsednika Aleksandra Vučića i naporima Vlade Srbije da Mađarska investira u centralnu Srbiju, a ne samo u Vojvodinu. O investiranju Mađarske u Srbiju već sam pričala sa premijerom Viktorom Orbanom - rekla je Brnabićeva za RTS.Premijerka Srbije je navela da nema problema na izgradnji pruge Beograd-Budimpešta, ističući i da ih nikada nije ni bilo što se tiče Srbije.- Sa Mađarske strane bio je neki problem, eventualno percipiran, oko javnih nabavki. Mađarska je transparentno raspisala javnu nabavku i rekli su mi da su 33 kompanije zainteresovane. Oko toga nema nikakvih problema - rekla je Brnabićeva.Ona je podsetila da je ugovor sa partnerima iz Kine oko finansiranja dela pruge potpisan baš u Mađarskoj na Samitu 16+1.- Mi smo započeli radove na deonicama Beograd-Stara Pazova i Stara Pazova-Novi Sad. Mislim da će se na kraju ispostaviti da je to dobra stvar i za EU - zaključila je premijerka Srbije.U Mađarskoj se danas održava četvrta zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske, a biće održan i privredni forum.Reply                    

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: krstarica.com

Link: https://www.krstarica.com/vesti/srbija/naslovna-strana-za-petak-9-februar-2018-godine/

Autori: @krstarica

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Naslovna strana za petak, 9. februar 2018. godine

Foto: BetaPodeliDnevne novine na naslovnim stranama današnjih izdanja pišu pred posetu predsednika Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu, o direktoru Agencije za borbu protiv korupcije Draganu Sikimiću i rektoru Univerziteta u Kragujevcu Nebojši Arsenijeviću.ALO  -  Pod naslovom "CIA: Od Srbije oteto 500 milijardi dolara", piše da su SAD na toliko "procenile vrednost Kosova". "Ukida se pomeranje kazaljki" - o proceduri u EU za moguće ukidanje letnjeg računanja vremena.BLIC  -  "Odluka Saveta: Smeniti rektora" u Kragujevcu  - o pozivu Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje ministru prosvete Srbije Mladenu Šarčeviću. List predstavio listu "Najmoćnije žene Srbije".VEČERNJE NOVOSTI  -  Pod naslovom "Od nas traže 32, dužni 40 milijardi evra", o predlogu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da tema na sastanku s Vučićem bude i ratna odšteta. "Dokazi, pa tužbe zbog bombarodovanja", list piše da će Srbija večeras u Nišu formirati "tim stručnjaka" za tužbu protiv NATO zbog posledica bombardovanja 1999. godine. O medicini tekst "Rodbina neće više panično tražiti krv za najmilije".DANAS  -  "Sikimić bio član stranke u vreme izbora", list piše o izboru direktora Agencije za borbu protiv korupcije. "Koraksovom izložbom počela kampanja Inicijative Ne da(vi)mo Beograd", ispred Skupštine Beograda. "Evropski poslanici predlažu da se ukine pomeranje kazaljki", piše list.INFORMER  -  "Hrvati u histeriji prividja im se 'četnik Vučić' ", pred posetu Vučića Zagrebu.KURIR  -  "Srbijo srećan ti praznik", list piše o tome da je ambasador Kajl Skot preneo predsedniku Srbije čestitku predsednika SAD Donalda Trampa povodom Dana državnosti Srbije.POLITIKA  -  "Branko Berček 15 godina tražio proveru krvne grupe", o postupku povodom atentata na predsednika SPO Vuka Draškovića u Budvi 2000. godine. "Flaširana ili česmovača pitanje je sad", o kvalitetu vode u Srbiji.SRPSKI TELEGRAF  -  "Srpski haker orobio Amere", list piše o medjunarodnoj akciji hapšenja ljudi koji su prodavali lažne platne kartice. "Italijanski parlament: Naši vojnici umrli od uranijuma na Kosovu", list piše o posledicama NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine.(Beta)          

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: vesti-online.com

Link: http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/686295/Ana-Brnabic-u-Madjarskoj-potpisuju-deset-sporazuma-o-saradnji

Autori: Redakcija

Teme: Javne nabavke

Naslov: Ana Brnabić u Mađarskoj potpisuju deset sporazuma o saradnji

U Budimpešti će danas biti potpisano deset različitih sporazuma o saradnji, devet međudržavnih sporazuma i jedan u privatnom sektoru, najavila je danas predsednica Vlade Srbije Ana BrnabićBrnabićeva je pojasnila da se jedan sporazum, koji će biti potpisan u privatnom sektoru, odnosi na formiranje zajedničke kompanije mađarske i srpske privatne firme za proizvodnju i preradu malina u Arilju. - Mađari su politički i privredno izašli u susret molbama predsednika Aleksandra Vučića i naporima Vlade Srbije da Mađarska investira u centralnu Srbiju, a ne samo u Vojvodinu. O investiranju Mađarske u Srbiju već sam pričala sa premijerom Viktorom Orbanom - rekla je Brnabićeva za RTS.Premijerka Srbije je navela da nema problema na izgradnji pruge Beograd-Budimpešta, ističući i da ih nikada nije ni bilo što se tiče Srbije. - Sa Mađarske strane bio je neki problem, eventualno percipiran, oko javnih nabavki. Mađarska je transparentno raspisala javnu nabavku i rekli su mi da su 33 kompanije zaintrteresovane. Oko toga nema nikakvih problema - rekla je Brnabićeva. Ona je podsetila da je ugovor sa partnerima iz Kine oko finansiranja dela pruge potpisan baš u Mađarskoj na Samitu 16+1. - Mi smo započeli radove na deonicama Beograd-Stara Pazova i Stara Pazova-Novi Sad. Mislim da će se na kraju ispostaviti da je to dobra stvar i za EU - zaključila je premijerka Srbije. U Mađarskoj se danas održava četvrta zajednička sednica vlada Srbije i Mađarske, a biće održan i privredni forum.Vestionline, Tanjug  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: tvlaser.info

Link: http://www.tvlaser.info/?p=21639

Autori: Redakcija

Teme: Korupcija

Naslov: Nenad Stanković predložen za pomoćnika gradonačelnika?

Na sastanku Gradskog odbora SNS održanom u petak 2. februara, Zoran Perišić, šef odborničke grupe SNS sa još 12 ? Na sastanku Gradskog odbora SNS održanom u petak 2. februara, Zoran Perišić, šef odborničke grupe SNS sa još 12 članova GO, predložio je Nenanda Stankovića za jednog od pomoćnika gradonačelnika Niša, a "inicijativa" je dobila podršku, piše "Južna Srbija Info".Stanković trenutno radi kao izvršni direktor Direkcije za javni prevoz u Nišu, a pritom vrši i funkciju opštinskog većnika u Svrljigu. Bio je i zamenik predsednika Skupštine grada Niša i pomoćnik predsednika Opštine Svrljig. Pored toga, vršio je i nekoliko funkcija u skupštinskim organima Grada Niša.Stanković je trenutno i član Odbora za imenovanje Skupštine Grada i predsednik Nadzornog odbora Instituta Niška banja gde prima 65.000 dinara mesečno. Funkcija pomoćnika gradonačelnika Niša bi bila njegova četvrta funkcija u gradu na Nišavi.Agencija za borbu protiv korupcije je tražila njegovu smenu, ali je Skupština glasanjem odbila tu inicijativu. Istovremeno, suprugu sa završenim privatnim pravnim fakultetom postavio je nedavno u stalni sastav Gradske izborne komisije, piše Južna Srbija Info.Stanković važi za izuzetno uticajnu osobu u političkom i privrednom životu Niša i vešto "pliva" između zakona, tvrdi ovaj portal. Njegove su "usluge" koristile skoro sve političke stranke do sada. Bio je član JUL-a, Niške regije, Živim za Niš, Nove Srbije, URS, sada SNS-a…Više puta je opomenut od Agencije za borbu protiv korupcije zbog neprijvljivanja imovine, a učesnik je i afere "otvorenih snimaka" sa sednice Gradskog veća i sumnjivog tendera za nabavku gradskih autobusa u vreme gradonačelnika Zorana Perišića.Sa druge strane, u Kabinetu gradonačelnika Niša, kažu da se ne razmatra postavljanje Stankovića za pomoćnika gradonačelnika. Prelaskom na druga rukovodeća mesta smanjen je broj pomoćnika gradonačelnika Niša i od mogućih pet, sada ih ima trojica. Hoće li Stanković popuniti jedno od dva prazna mesta, ostaje da se vidi.      

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: Fonet

Link: http://www.fonet.rs

Autori: Fonet

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: SIKIMIĆ BIO ČLAN SNS?

SIKIMIĆ BIO ČLAN SNS?BEOGRAD, 09. februar 2018. (FoNet) - Agencija za borbuprotiv korupcije nije želela Danasu da odgovori na pitanjeda li je Dragan Sikimić, koji je izabran za direktoraAgencije 17. januara, istog dana istupio iz članstva Srpskenapredne stranke (SNS).Odgovor nije dobijen ni od samog Sikimića, koji je kratkoporučio "da u ovom trenutku neće davati intervjue".Iz dokumenta u koji je Danas imao uvid jasno se vidi da jeSikimić bio član SNS od 7. maja 2010. godine, da je brojčlanske karte 178843 i registrovan u Zemunu, kao i da jeposlednja uplata članarine bila 2012. godine.Na pomenutom dokumentu piše i da je navodno izbrisan izčlanstva u SNS 17. januara 2018. godine, baš kada je izabranza direktora Agencije, prenosi Danas.

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: ekapija.com

Link: https://www.ekapija.com/news/2027875/rekonstrukcija-sentandrejskog-mosta-u-novom-sadu-pocinje-15-marta

Autori: Redakcija

Teme: Javne nabavke

Naslov: Rekonstrukcija Sentandrejskog mosta u Novom Sadu počinje 15. marta

Beogradske firme Srbijaautoput i Mostogradnja zajednički će raditi temeljnu obnovu Sentandrejskog mosta na Kanalu DTD u Novom Sadu, odlučeno je posle obavljenog postupka javne nabavke koji je krajem minule godine organizovala gradska Uprava za građevinsko zemljište i investicije (UGZI).- Rekonstrukcija mosta koji je već dugo u veoma lošem stanju, vredna 57 miliona dinara, trebalo bi da počne 15. marta - najavljuje za Novosti Zorica Ninić Stupar, pomoćnica načelnika UGZI za investicije.Ona podseća da tu investiciju zajednički, u jednakim iznosima, realizuju Grad Novi Sad i JP Putevi Srbije.Izvođaču radova, koji je na tenderu dao najpovoljniju ponudu, dat je rok od 180 kalendarskih dana od uvođenja u posao da završi obnovu mosta, čime će biti okončan deo velikog projekta proširenja Sentandrejskog puta, odnosno, izgradnje Sentandrejskog bulevara sa još jednim mostom "blizancem" na kanalu DTD.- Prošle godine je raspisana i javna nabavka za projektovanje mosta "blizanca" Sentandrejskom mostu i uskoro se očekuje zaključenje ugovora o projektovanju - dodala je Ninić Stupar.Sa pokrajinskom Upravom za kapitalna ulaganja ugovoreno je finansiranje obnove Sentandrejskog puta, od ulica Primorske do Velebitske, deonice duge oko 1,3 kilometra, a potom bi tokom godine počela i izgradnja nove trase, koju zajednički finansiraju Pokrajina i Putevi Srbije.Rehabilitacija Sentandrejskog, odnosno, Klisanskog mosta, kako se takođe naziva jer vodi prema Klisi, značajna je faza u ostvarivanju rekonstrukcije Sentandrejskog puta radi izgradnje istoimenog bulevara. Ceo taj projekat obnove jednog i izgradnje drugog mosta i bulevara vredan je ukupno 720 miliona dinara i jedna je od najvećih investicija u poslednjih nekoliko godina u Novom Sadu.Tokom obnove Sentandrejskog mosta, saobraćaj će biti preusmeren na druge mostove preko kanala, što će verovatno izazvati veće gužve, jer je taj putni pravac, na državnom putu Novi Sad - Subotica, veoma prometan.

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: rs.n1info.com

Link: http://rs.n1info.com/a363166/Vesti/Vesti/Danas-Direktor-Agencije-za-borbu-protiv-korupcije-bio-clan-SNS-u-vreme-izbora-na-tu-funkciju.html

Autori: Redakcija

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Danas: Direktor Agencije za borbu protiv korupcije bio član SNS u vreme izbora na tu funkciju

Na osnovu dokumenata u koje je list Danas imao uvid, direktor Agencije za borbu protiv korupcije Dragan Sikimić bio je član SNS u vreme izbora na tu funkciju. Agencija za borbu protiv korupcije nije želela Danasu da odgovori na pitanje da li je Dragan Sikimić, koji je izabran za direktora Agencije 17. januara, istog dana istupio iz članstva Srpske napredne stranke (SNS).Odgovor nije dobijen ni od samog Sikimića, koji je kratko poručio "da u ovom trenutku neće davati intervjue".Iz dokumenta u koji je Danas imao uvid jasno se vidi da je Sikimić bio član SNS od 7. maja 2010. godine, da je broj članske karte 178843 i registrovan u Zemunu, kao i da je poslednja uplata članarine bila 2012. godine.Na pomenutom dokumentu piše i da je navodno izbrisan iz članstva u SNS 17. januara 2018. godine, baš kada je izabran za direktora Agencije, prenosi Danas.

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: nspm.rs

Link: http://www.nspm.rs/hronika/danas-dragan-sikimic-bio-clan-sns-u-vreme-izbora-na-funkciju-direktora-agencije-za-borbu-protiv-korupcije.html

Autori: Redakcija

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Danas: Dragan Sikimić bio član SNS u vreme izbora na funkciju direktora Agencije za borbu protiv korupcije

Na osnovu dokumenata u koje je list Danas imao uvid, direktor Agencije za borbu protiv korupcije Dragan Sikimić bio je član SNS u vreme izbora na tu funkciju. Agencija za borbu protiv korupcije nije želela Danasu daHronika petak, 09. februar 2018. Na osnovu dokumenata u koje je list Danas imao uvid, direktor Agencije za borbu protiv korupcije Dragan Sikimić bio je član SNS u vreme izbora na tu funkciju. Agencija za borbu protiv korupcije nije želela Danasu da odgovori na pitanje da li je Dragan Sikimić, koji je izabran za direktora Agencije 17. januara, istog dana istupio iz članstva Srpske napredne stranke (SNS). Odgovor nije dobijen ni od samog Sikimića, koji je kratko poručio "da u ovom trenutku neće davati intervjue". Iz dokumenta u koji je Danas imao uvid jasno se vidi da je Sikimić bio član SNS od 7. maja 2010. godine, da je broj članske karte 178843 i registrovan u Zemunu, kao i da je poslednja uplata članarine bila 2012. godine. Na pomenutom dokumentu piše i da je navodno izbrisan iz članstva u SNS 17. januara 2018. godine, baš kada je izabran za direktora Agencije, prenosi Danas. (Fonet - Danas)  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: Fonet

Link: http://www.fonet.rs

Autori: Fonet

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: POPOVIĆ BEZ JEDNE FIRME

POPOVIĆ BEZ JEDNE FIRMEBEOGRAD, 09. februar 2018. (FoNet) - Ministar bez portfeljau Vladi Srbije Nenad Popović nije više vlasnik firme"Shallow Lake Investments" sa Britanskih Devičanskih Ostrva,pokazuje novi izveštaj o njegovoj imovini objavljen na sajtuAgencije za borbu protiv korupcije, objavila je Mreža zasitraživanje kriminala i korupcije (KRIK).Popović je izveštaj podneo dva dana pošto je KRIK u okviruprojekta "Rajski papiri" objavio da ministar poseduje ofšorkompanije.Mreža KRIK je 6. novembra 2017. godine objavio tekst "Srpskidržavljani u 'Rajskim papirima'", u kome je najavio da ćeobjaviti priču o Popoviću.U tekstu piše da papiri procurili iz ovog projekta pokazujuda on poseduje bogatstvo koje se procenjuje na više od 100miliona dolara i firme u ofšor zonama.Popović je posle tog teksta reagovao saopštenjem navodeći dasu sve njegove kompanije registrovane na teritoriji Rusije iEvrope, kao i da je sve firme prijavio Agenciji za borbuprotiv korupcije.U tekstu se navodi da je dva dana kasnije, KRIK objaviopriču zasnovanu na autentičnim dokumentima i mejlovima"procurelim" iz agencije za osnivanje ofšor firmi kojapokazuju da ministar poseduje najmanje sedam ofšor firmi,među kojima jednu i na Britanskim Devičanskim Ostrvima –"Shallow Lake Investments".Istoimena kompanija bila je na spisku firmi koje je Popovićprijavio Agenciji za borbu protiv korupcije.Istog dana kada je objavljen tekst, Popović je Agencijipodneo novi izveštaj o prihodima i imovini, a jedina izmenau odnosu na prethodni je to što među firmama koje posedujeviše nema kompanije "Shallow Lake Investments".Agencija je taj izveštaj objavila pre dva dana.Popović je u januaru ove godine podneo četiri tužbe protivredakcije KRIK zbog povrede ugleda i časti, sve se tičuotkrića iz projekta "Rajski papiri" i svakom se tražiodšteta od milion dinara.

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: raskrsca.tv

Link: http://www.raskrsca.tv/index.php/2016-01-20-10-59-45/31134-d%D0%B0n%D0%B0s-dr%D0%B0g%D0%B0n-si%D0%BAi%D0%BCic-bi%D0%BE-cl%D0%B0n-sns-u-vr%D0%B5%D0%BC%D0%B5-izb%D0%BEr%D0%B0-n%D0%B0-fun%D0%BAci%D1%98u-dir%D0%B5%D0%BAt%D0%BEr%D0%B0-%D0%B0g%D0%B5nci%D1%

Autori: Super User

Teme: Korupcija

Naslov: Vesti

Na osnovu dokumenata u koje je list Danas imao uvid, direktor Agencije za borbu protiv korupcije Dragan Sikimić bio je član SNS u vreme izbora na tu funkciju.Agenc? Na osnovu dokumenata u koje je list Danas imao uvid, direktor Agencije za borbu protiv korupcije Dragan Sikimić bio je član SNS u vreme izbora na tu funkciju. Agencija za borbu protiv korupcije nije želela Danasu da odgovori na pitanje da li je Dragan Sikimić, koji je izabran za direktora Agencije 17. januara, istog dana istupio iz članstva Srpske napredne stranke (SNS).Odgovor nije dobijen ni od samog Sikimića, koji je kratko poručio "da u ovom trenutku neće davati intervjue".Iz dokumenta u koji je Danas imao uvid jasno se vidi da je Sikimić bio član SNS od 7. maja 2010. godine, da je broj članske karte 178843 i registrovan u Zemunu, kao i da je poslednja uplata članarine bila 2012. godine.Na pomenutom dokumentu piše i da je navodno izbrisan iz članstva u SNS 17. januara 2018. godine, baš kada je izabran za direktora Agencije, prenosi Danas.(Fonet - Danas) Izvor... http://www.nspm.rs/hronika/danas-dragan-sikimic-bio-clan-sns-u-vreme-izbora-na-funkciju-direktora-agencije-za-borbu-protiv-korupcije.html      

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: insajder.net

Link: https://insajder.net/sr/sajt/vazno/9849/

Autori: Insajder

Teme: Agencija za borbu protiv korupcijeSrbija (Transparency Serbia)

Naslov: Danas: Sikimić iz SNS istupio u danu izbora za direktora Agencije za borbu protiv korupcije

Objavljeno: 9.02.2018 Tweet Na osnovu dokumenata u koje je list Danas imao uvid, direktor Agencije za borbu protiv korupcije Dragan Sikimić bio je član SNS u vreme izbora na tu funkciju. Foto: Izvor: Youtube, prtscrn / Dragan Sikimić Agencija za borbu protiv korupcije nije želela Danasu da odgovori na pitanje da li je Dragan Sikimić, koji je izabran za direktora Agencije 17. januara, istog dana istupio iz članstva Srpske napredne stranke (SNS). Odgovor nije dobijen ni od samog Sikimića, koji je kratko poručio "da u ovom trenutku neće davati intervjue". Iz dokumenta u koji je Danas imao uvid jasno se vidi da je Sikimić bio član SNS od 7. maja 2010. godine, da je broj članske karte 178843 i registrovan u Zemunu, kao i da je poslednja uplata članarine bila 2012. godine. Na pomenutom dokumentu piše i da je navodno izbrisan iz članstva u SNS 17. januara 2018. godine, istog dana kada je izabran za direktora Agencije, prenosi Danas. Podsetimo, odmah nakon što je Odbor Agencije za borbu protiv korupcije jednoglasno izabrao Dragana Sikimića za novog direktora Agencije, u medijima su se pojavile informacije da je Sikimić, na proteklim predsedničkim izborima bio član Radnog tela Republičke izborne komisije za opštinu Zemun na predlog Srpske napredne stranke. Nakon svih ovih navoda, Transparentnost Srbija je pozvala Odbor Agencije za borbu protiv korupcije da ispita podatke o mogućoj političkoj povezanosti novoizabranog direktora Agencije i da obavesti javnost o svojim nalazima. Odbor Agencije za borbu protiv korupcije je povodom brojnih pitanja u vezi s povezanošću novog direktora Dragana Sikimića i SNS odgovorio da mu te činjenice nisu bile poznate, ali i da jesu, ne bi bile od uticaja jer zakon predviđa da kandidat za direktora ne može biti član stranke, što je utvrđeno izjavom novog direktora. Izvor: Danas, Insajder

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: danas.rs

Link: https://www.danas.rs/politika/popovic-bez-jedne-firme/

Autori: @OnlineDanas

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Popović bez jedne firme

Foto: Medija centar <A href="https://sad.httpool.com/click.ng/site=yudanas&targetsite=yudanas&AdSize=1x1&PagePos=60" target="_blank"> <img src="https://sad.httpool.com/image.ng/site=yudanas&targetsite=yudanas&AdSize=1x1Foto: Medija centar   To pokazuje novi izveštaj o njegovoj imovini objavljen na sajtu Agencije za borbu protiv korupcije, objavila je Mreža za sitraživanje kriminala i korupcije (KRIK).Popović je izveštaj podneo dva dana pošto je KRIK u okviru projekta "Rajski papiri" objavio da ministar poseduje ofšor kompanije.Mreža KRIK je 6. novembra 2017. godine objavio tekst "Srpski državljani u 'Rajskim papirima'", u kome je najavio da će objaviti priču o Popoviću.U tekstu piše da papiri procurili iz ovog projekta pokazuju da on poseduje bogatstvo koje se procenjuje na više od 100 miliona dolara i firme u ofšor zonama.Popović je posle tog teksta reagovao saopštenjem navodeći da su sve njegove kompanije registrovane na teritoriji Rusije i Evrope, kao i da je sve firme prijavio Agenciji za borbu protiv korupcije.U tekstu se navodi da je dva dana kasnije, KRIK objavio priču zasnovanu na autentičnim dokumentima i mejlovima "procurelim" iz agencije za osnivanje ofšor firmi koja pokazuju da ministar poseduje najmanje sedam ofšor firmi, među kojima jednu i na Britanskim Devičanskim Ostrvima - "Shallow Lake Investments".Istoimena kompanija bila je na spisku firmi koje je Popović prijavio Agenciji za borbu protiv korupcije.Istog dana kada je objavljen tekst, Popović je Agenciji podneo novi izveštaj o prihodima i imovini, a jedina izmena u odnosu na prethodni je to što među firmama koje poseduje više nema kompanije "Shallow Lake Investments".Agencija je taj izveštaj objavila pre dva dana.Popović je u januaru ove godine podneo četiri tužbe protiv redakcije KRIK zbog povrede ugleda i časti, sve se tiču otkrića iz projekta "Rajski papiri" i svakom se traži odšteta od milion dinara.  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: danas.rs

Link: https://www.danas.rs/drustvo/sikimic-bio-clan-sns-u-vreme-izbora-na-celo-agencije/

Autori: @OnlineDanas

Teme: Agencija za borbu protiv korupcijeSrbija (Transparency Serbia)

Naslov: Sikimić bio član SNS u vreme izbora na čelo Agencije?

<A href="https://sad.httpool.com/click.ng/site=yudanas&targetsite=yudanas&AdSize=1x1&PagePos=60" target="_blank"> <img src="https://sad.httpool.com/image.ng/site=yudanas&targetsite=yudanas&AdSize=1x1&PagePos=60" border="   Odgovor nismo dobili ni od samog Sikimića, koji nam je kratko poručio da "u ovom trenutku neće davati intervjue", iako smo mu postavili samo jedno pitanje. Iz Agencije su nam poručili da podatak o nečijoj stranačkoj pripadnosti ne može da se dobije ni pozivanjem na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jer ta informacija - nije od javnog značaja. Međutim, podatak je i te kako bitan, jer ako je u momentu kandidature Sikimić bio član SNS-a, na mesto direktora Agencije za borbu protiv korupcije izabran je suprotno zakonu. Iz dokumenta u koji je Danas imao uvid jasno se vidi da je Sikimić bio član SNS-a od 7. maja 2010. godine, da je broj članske karte 178843 i da je registrovan u Zemunu, kao i da je poslednja godina uplate stranačke članarine bila 2012. Na pomenutom dokumentu piše i datum kada je navodno izbrisan iz članstva u SNS-u, a to je baš 17. januar 2018, baš kada je izabran na mesto direktora Agencije. To bi značilo da je Sikimić nezakonito izabran, jer kandidat za direktora Agencije ne sme da bude član nijedne političke stranke.U želji da proverimo verodostojnost dokumenta o brisanju iz članstva SNS-a, kontaktirali smo Agenciju za borbu protiv korupcije sa pitanjem da li su podaci iz dokumenta koji smo im prosledili tačni, odnosno, da li je Dragan Sikimić izašao iz SNS-a na dan izbora za direktora Agencije. S obzirom da nam odgovor nije stizao, pozvali smo se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Iz Agencije su nam tek nakon toga odgovorili da je "sadržina našeg podneska zahtev za ocenu tačnosti podataka koje ste preuzeli iz baze podataka političkog subjekta, pa se isti ne može kvalifikovati kao zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja". Na drugi deo pitanja "da li je gospodin Dragan Sikimić izašao iz SNS-a na dan izbora za direktora Agencije", ostali smo bez odgovora, jer je pripadnost stranci očigledno protumačena kao lični podatak. Činjenica da Agencija za borbu protiv korupcije nije eksplicitno odgovorila da podaci do kojih smo došli nisu tačni, kao i da su na naš zahtev odgovorili tek nakon što smo se pozvali na zakon, budi dodatnu sumnju da je sadašnji direktor vladinog antikoruptivnog tela na tu funkciju izabran na nezakonit način, jer je kao kandidat za direktora bio član stranke. Podsetimo, nakon njegovog imenovanja na tu funkciju, mediji su otkrili detalje o Sikimićevoj povezanosti sa vladajućom partijom. Prema podacima Agencije za borbu protiv korupcije, Sikimićevo ime se nalazi među onima koji su donirali 40.000 dinara Srpskoj naprednoj stranci za prošlogodišnje predsedničke izbore, a istu sumu SNS-u Sikimić je dao i 2016. godine za lokalne izbore u Zemunu. "Sikimić će se sad naći u neobičnoj poziciji imajući u vidu da je Agencija, na čijem je čelu, već pokrenula postupak protiv SNS zbog sumnjivih donacija za izbore 2014. godine kao i da trenutno vrši proveru prošlogodišnjih donatora na čijem spisku se nalazi i sam Sikimić", navodi se u tekstu Balkanske istraživačke mreže (BIRN), koja je objavila i da je Sikimić bio član Radnog tela Republičke izborne komisije za opštinu Zemun na predlog SNS-a, ali i da je bio na listi te stranke za lokalne izbore u Zemunu. Agencija za borbu protiv korupcije je nakon toga saopštila da Odbor ove Agencije prilikom izbora novog direktora Dragana Sikimića nije bio upoznat sa informacijama da je on u dva navrata (2016. i 2017.) finansirao kampanju SNS-a, kao ni da je na lokalnim izborima u beogradskoj opštini Zemun bio kandidat za odbornika na listi te stranke, jer ih Sikimić nije dostavio u svojoj biografiji. Pitanje legalnosti izbora Sikimića na čelo ključnog antikorupcijskog tela tada je pokrenula i organizacija Transparentnost Srbija, upozoravajući na potencijalni sukob interesa. S obzirom na to da je konkursna dokumentacija za izbor direktora Agencije podneta pre 17. januara, a da je Dragan Sikimić, prema dokumentu u koji je Danas imao uvid, tada bio član SNS-a, Agencija za borbu protiv korupcije bi trebalo da pokrene pitanje zakonitosti njegovog izbora.Agencija: Verujemo mu na reč"Kandidatu Draganu Sikimiću je, kao i svim drugim kandidatima, pre početka razgovora, postavljeno sledeće pitanje: 'Da li ste član neke političke stranke i, ako jeste, od kada? Ne morate da navedete koje.' Na postavljeno pitanje kandidat Dragan Sikimić odgovorio je na sledeći način: 'Nisam član, znam da je to eliminatorni uslov, ne bih se javljao da sam član", naveo je Odbor Agencije za borbu protiv korupcije nakon izbora Sikimića za novog direktora.  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: danas.rs

Link: https://www.danas.rs/ekonomija/u-celom-regionu-srbija-najmanje-ulaze-u-infrastrukturu/

Autori: @OnlineDanas

Teme: Javne nabavke

Naslov: U celom regionu Srbija najmanje ulaže u infrastrukturu

<A href="https://sad.httpool.com/click.ng/site=yudanas&targetsite=yudanas&AdSize=1x1&PagePos=60" target="_blank"> <img src="https://sad.httpool.com/image.ng/site=yudanas&targetsite=yudanas&AdSize=1x1&PagePos=60" border="   U ovom trenutku šest zemalja ovog regiona (Srbija, CG, BiH, Makedonija, Albanija i teritorija Kosova) nalaze se na nivou od 30 odsto dohotka EU 15. Ne samo da zaostajemo, već se ovaj jaz jako sporo smanjuje, svega 12 odsto od početka 2000-ih, a od svetske ekonomske krize nimalo. Ovako sporom razvoju u dobroj meri doprinosi manjak osnovne javne infrastrukture kao što su putevi, železnice, energetska postrojenja, ali i nizak kvalitet postojeće infrastrukture. Prema papiru koji je juče objavio Međunarodni monetarni fond, a koji se bavi infrastrukturom na Zapadnom Balkanu nedostatak i neadekvatnost putne mreže ozbiljno ograničava povezanost proizvođača i potrošača sa regionalnim ili globalnim tržištem. Nepouzdanost u snabdevanju strujom ili vodom ne samo da smanjuje proizvodne kapacitete već i podriva privlačnost zemlje stranim investitorima. Prema Izveštaju globalne konkurentnosti za 2016-17. godinu prosečan rang zemalja Zapadnog Balkana po kvalitetu infrastrukture je 85 od 138 zemalja. Povećanje ulaganja u javnu infrastrukturu ima i kratkoročne i dugoročne efekte na ekonomiju. U kratkom roku investicije povećavaju tražnju i privlače privatne investicije u narednom periodu. U dugom roku uzrokuju rast proizvodnje i produktivnosti, posebno ako je efikasnost javnih investicija visoka. Ukoliko su izvori finansiranja odgovarajući, čak ne moraju ni da ugroze održivost javnog duga. Ipak, ukoliko su institucije slabe, a vlade neefikasne i korupcija povezana sa razbacivanjem novca i pogrešnom alokacijom oskudnih državnih resursa, onda troškovi održavanja takve infrastrukture mogu biti značajni. U ovom dokumentu MMF-a autori se osvrću i na upravljanje infrastrukturnim projektima sa preporukama zemljama Zapadnom Balkanu kako da ih učine efikasnijim. Oni primećuju da se preklapaju ovlašćenja različitih državnih institucija sa malo koordinacije među njima. Sistem selekcije projekata se ne primenjuje sistematski već se često prelazi preko njega. Takođe, primećuju da projekti na ZB koje finansiraju međunarodne finansijske institucije često nisu budžetirani, pa se umesto njih guraju projekti koji jesu u budžetu ali nisu spremni za realizaciju. Takođe, slaba je koordinacija između centralnih i lokalnih vlasti. Iako su zakoni o javnim nabavkama dobri, njihova primena je slaba, a praćenje i izveštavanje o finansijskim performansama i investicionim planovima javnih preduzeća ne postoji. U ovom dokumentu autori MMF-a zaključuju da izbor prioritetnih infrastrukturnih projekata treba zaštititi od političkih uticaja. Ipak, od 2007. godine primetno je ubrzanje javnih investicija u regionu uglavnom podstaknuto međunarodnim inicijativama. Uprkos tome stanje javne infrastrukture je jadno, a kvalitet je daleko ispod EU proseka. To se odnosi pre svega na puteve i železnice u koje dugo nije ulagano, dok sve zemlje, osim Srbije i BiH, imaju probleme sa snabdevanjem električnom energijom. Sveukupno, indeks infrastrukture pokazuje da je Zapadni Balkan na 50 odsto nižem nivou od EU. Tu najbolje stoji Srbija čija infrastruktura je na 30 odsto ispod EU proseka, dok je najgora Albanija, koja je 70 odsto ispod proseka EU. Čak i u poređenju sa centralnoevropskim i baltičkim zemljama, države ZB zaostaju. Sa sadašnjim nivoima ulaganja ovaj jaz neće biti zatvoren. Tokom prethodnih 15 godina zemlje Zapadnog Balkana u proseku su ulagale u infrastrukturu šest odsto BDP-a godišnje. Međutim prosek može da zavara jer je Srbija na samom dnu u regionu po ulaganju od svega tri odsto BDP-a godišnje. S druge strane BiH recimo ulaže osam odsto BDP-a godišnje u gradnju infrastrukture. I mada u proseku region ulaže više od EU ili CIE zemalja, Srbija investira u infrastrukturu manje nego EU zemlje (3,5 odsto BDP-a) ili CIE (tri do pet odsto BDP-a). I mada su na nivou celog regiona za 15 godina zemlje ZB udvostručile vrednost kapitalnih objekata, sa ovim stopama ulaganja trebalo bi im 33 godine samo da dostignu sadašnji nivo kapitalnih objekata EU. Pri tome visina ulaganja je ograničena visokim javnim dugom zemalja u regionu. Neke zemlje nemaju s tim problem, kao na primer BiH i Makedonija, ali Srbija, Albanija i Crna Gora su iznad 65 odsto odnosa javnog duga i BDP-a, što ih prema metodologiji MMF-a čini ranjivim zemljama. Ovo čini Srbiju zemljom koja ima veliki infrastrukturni jaz, ali istovremeno i na gornjoj granici po visini javnog duga. "Ove zemlje će imati teškoće u finansiranju dodatnih infrastrukturnih projekata bez fiskalnog prilagođavanja", navodi se u papiru MMF-a. Na strani finansiranja ovih projekata javlja se pitanje u kojoj meri se mogu finansirati iz domaćih izvora, a u kojoj meri zaduživanjem ili čak koncesijama (odnosno javno-privatnim partnerstvom). MMF zaključuje da domaća štednja i slab bankarski sektor nisu sposobni da obezbede sredstva za skupe infrastrukturne projekte i da su bolji izvor finansiranja spoljno zaduživanje naravno uz rizike kao što je kamatni i valutni rizik. Oni ističu da je najbolje rešenje korišćenje sredstava međunarodnih finansijskih institucija.  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: kurir.rs

Link: http://www.kurir.rs/vesti/politika/2992233/da-se-ne-lazemo-o-ulasku-srbije-u-eu

Autori: @KurirVesti

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: (KURIR TV) DA SE NE LAŽEMO O ULASKU SRBIJE U EU: Da li je potpisivanje Briselskog sporazuma bilo nužno, ili je to predaja Kosmeta

Gosti emisije Da se ne lažemo, koja se večeras od 21 čas emituje na www.kurir.rs, fb stranici Kurira i našem YouTube kanalu, su predsednica saveta Nove stranke Vesna Rakić Vodinelić i predsednik DSS Miloš Jovanović. Oni suse složili da pravosuđe u Srbiji ne ...Gosti emisije "Da se ne lažemo", koja se večeras od 21 čas emituje na www.kurir.rs, fb stranici Kurira i našem YouTube kanalu, su predsednica saveta Nove stranke Vesna Rakić Vodinelić i predsednik DSS Miloš Jovanović. Oni su se složili da pravosuđe u Srbiji ne funkcioniše.   Profesorka Vesna Rakić Vodinelić smatra da Srbija mora mnogo toga da uradi po pitanju vladavine prava.   - Jedan od primera da zakon nije isti za sve je to što je tužilaštvo odbacilo prijavu Agencije za borbu protiv korupcije protiv Aleksandra Vulina samo zato što je on ministar - kaže Rakić Vodinelić.   Ona smatra da potpisivanje sporazuma o normalizaciji odnosa s Kosovom vodi nastajanju države Kosovo, ali i da je potpisivanje tog sporazuma nužno.   Upravo to je ono što najviše brine predsednika DSS, jer u potpisivanju sporazuma sa Kosovom vidi predaju južne srpske pokrajine.   - Rečeno je da nećemo postati članice EU ako ne potpišemo sporazum o normalizaciji odnosa s Kosovom. Ako potpišemo taj sporazum Evropska komisija će da bude manje stroga prema nama po pitanju vladavine prava - smatra Jovanović. Autor emisije je Ratko Femić   NE PROPUSTITE (KURIR TV) DA SE NE LAŽEMO O IZBORIMA U GLAVNOM GRADU: Šta nude Čačanin i Novopazarac u trci za Beograd DA SE NE LAŽEMO O OPASNOM OTPADU: U Srbiji 100.000 tona kancerogenog otpada (KURIR TV) DSNL O POSLEDICAMA UBISTVA OLIVERA IVANOVIĆA Miletić: Ljudi žele da se sele iz Mitrovice. Janjić: Oliver ubijen da bi se održao status quo DA SE NE LAŽEMO O UBISTVU OLIVERA IVANOVIĆA Rašković Ivić: Zakazale službe bezbednosti   Kurir Autor:  Kurir Kliknite za sledeću vest  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: rs.n1info.com

Link: http://rs.n1info.com/a363280/Vesti/Vesti/Kako-vladavina-prava-izgleda-u-praksi.html

Autori: Redakcija

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: NVO: Sve institucije u državi pod potpunom kontrolom Vučića

Tempo pregovora u pristupanju Srbije Evropskoj uniji diktiraće pitanja vladavine prava. To je, tokom posete Beogradu, poručio evropski komesar Johanes Han. Kako, međutim, vladavina prava izgleda u praksi? Šta se o potezima vlasti može zaključiti na osnovu njenog odnosa prema nezavisnim institucijama čija je uloga da tu istu vlast kontrolišu? Izvor: N1 U Srbiji je Skupština obesmišljena, sudovi gotovo dokrajčeni, a Vlada zavisna od volje prvog čoveka države i u njegovoj funkciji. utisak je civilnih organizacija koje se bave vladavinom prava.Podela vlasti, kažu u Centru za praktičnu politiku, jedan je deo te oblasti, drugi je kontrola vlasti gde glavnu ulogu imaju institucije koje nose prefiks "nezavisno". Pa pitaju, kako je nezavisna Agencija za borbu protiv korupcije ako je na mesto direktora postavljen član SNS-a i njihov donator? Kako je Narodna banka nezavisna ako je guverenerka istovremeno potpredsednica vladajuće stranke. Gde je i šta radi novi zaštitnik građana od kog, konstatuje sagovornik N1, ni traga ni glasa, gde je Regulatorno telo za elektronske medije? Da li su to zaista nezavisne institucije? "One su... da tako kažem, uništene jedna po jedna. Na različite načine, ali su skoro sve uništene i danas, osim Poverenika za informacije od javnog značaja, više nemate nijedne stvarno nezavisne institucije koja bi svoj posao radila u punom kapacitetu. Tako da sve zajedno kad uzmemo, moj zaključak je da, ne samo da imamo problem s vladavinom prava, moj zaključaj je da se namerno uništava vladavina prava, da se uništavaju demokratske procedure da bi se omogućila nesmetana vlast jednog čoveka", kaže Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku.Nije nov fenomen i nije počeo s ovom vlašću, ona ga je samo radikalizovala - kaže profesor FPN Zoran Stojiljković. Na delu je, objašnjava, planetarni fenomen populističkog iskrivljavanja demokratije."Šta je u osnovi ovog fenomena? Vi formalno ne ukidate demokratske instutucije, pozivajući se na volju naroda i jaku ulogu lidera - vi ih razarate i punite partijskim sadržajem. Ovo su klasične partokratije. Nema nikakve membrane koja odvaja državni aparat od partijskog - to vidite od antikoruptivnih institucija do pravosuđa. Ni formalno se više ne drže te pretpostavke da po zakonu mora biti nepartijska ličnost, nego se neskriveno stavljaju ljudi koji su do juče bili u partiji", kaže Stojiljković.Nezavisne institucije, ocenjuju sagovornici N1, stradaju čak i kad probaju da budu neutralne."Svi su tu u situaciji da dobro razmišljaju, dok se bave svojim poslom, kako će to odreagovati vlast i onda imate tu vrstu cenzure ili autocenzure", kaže Stojiljković.U Centru za praktičnu politiku strahuju da će Srbija ove godine izgubiti poslednju nezavisnu instituciju - instituciju Poverenika pošto Rodoljubu Šabiću istekne mandat."I onda ćemo moći da kažemo da su apsolutno sve institucije u državi pod potpunom kontrolom Aleksandra Vučića", kaže Popović.

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: novosti.rs

Link: http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:710915-Osuda-bogacenja-valjevskih-odbornika

Autori: @Novostionline

Teme: Javne nabavke

Naslov: Osuda bogaćenja valjevskih odbornika

u gradu na Kolubari, pred početak skupštinske sednice, u petak održan protestni performans aktivista "Lokalnog fronta" PRED početak sednice Skupštine grada u petak, aktivisti "Lokalnog fronta" su ispred zdanja Gradske uprave održali performans protiv povećanja dnevnice odbornicima za 333,3 odsto, iako je ona dosad iznosila 10.000 dinara. Istovremeno, skrenuli su pažnju i na povećanje cena komunalnih usluga... Pročitajte još - Valjevo: Gradonačelniku i odbornicima sms pretnje pre glasanja - Poslušna većina će bez diskusije usvojiti zahtev JKP "Vidrak" - sluti aktivista "Lokalnog fronta" Đorđe Petković. - Takvo ponašanje i bespogovorno dizanje ruku je Valjevu donelo nevidljive mostove i brane koje, umesto da štite od njih, izazivaju poplave, a ne treba zaboraviti ni "malo Šabana za mnogo para", te javne nabavke koje će epilog dobiti pred sudom. Gradska vlast se ne bavi zagađenjem vazduha, u budžetu su za energetsku efikasnost predviđena samo tri miliona dinara, a desetostruko veća suma za razne usluge koje će sklapati sa prijateljima...

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: vaseljenska.com

Link: http://www.vaseljenska.com/misljenja/pocelo-je-distanciranje-od-velikog-vodje/

Autori: NevenaDinic

Teme: Korupcija

Naslov: Počelo je distanciranje od Velikog Vođe

Svaki diktator je osuđen na samoću i strah. Taj usud prati i Aleksandra Vučića. Okupirao je Srbiju, sve je njegovo, i država i narod, kontroliše sve institucije, nekažnjeno krši Ustav i zakone, otima sve što stigne, pljačka radnike i penzionere, upravlja tuđim životima i, opet, drhti od straha pred neizbežnim susretom s pravdom, jer zna da će odgovornost za sve zločine naprednjačkog kartela snositi samo on,tvrdi urenik Magazina Tabloid Predrag Popović,bivši urednik dnevnih listova Dnevni Telegraf,Nacional i Pravda i dugogodišnji Vučićev prijatelj i saradnik.Pred televizijskim kamerama, dok hipnotiše lakoverne i preti normalnim ljudima, Vučić stvara utisak da je jak i samouveren. Kad se predstava završi, dok sedi sam u mraku i tišini podruma u Jajincima, hvata ga panika. Bez obzira na mentalne poremećaje, Vučić nije glup, zna da njegova morbidna igra neće imati hepiend. Gde god se osvrne, vidi upozorenja preteće budućnosti.Saradnici su mu nesposobni, politička strategija se svela na tumaranje od nemila do nedraga, pravosuđe je postalo servis organizovanog kriminala, privreda je uništena, građani balansiraju na ivici egzistencije…U takvim okolnostima, Vučiću je ostalo samo da kupuje vreme, da se grčevito bori za opstanak na vlasti i odlaže svođenje računa.Milion puta je ponovio tvrdnju da je spasao Srbiju od bankrota, "sramota ga je koliko nam dobro ide". Kao da veruje svojim lažima, optuživao je kritičare da ne mogu ni da okreče sve što je on izgradio. Na sve načine pokušavao je da se predstavi kao novi drug Tito, pomiritelj i neimar. Džabe. Ma koliko se trudio, nezahvalni narod mu je, umesto ljubavlju, uzvratio sprdnjom.U srpskoj istoriji i predanju trag su ostavili Kilavi Radovan, Uroš Nejaki i Mali Radojica. I u evropskim dinastijama pojavljivali su se primerci koji su dobijali koloritne nadimke Glupi, Ludi, Neverni, Grbavi… Ali, samo Vučić je Peder. Iskompleksirani vladar teško je podneo to ruganje. Prvo je pokušao da preko Tužilaštva za visokotehnološki kriminal kažnjava svakoga ko bi ga tako nazvao na Tviteru ili Fejsbuku, a onda je u reklamnom spotu u kampanji pred predsedničke izbore i lično demantovao tvrdnju da je peder.Ako je vođa Peder, logično je što se njegovi najbliži saradnici odazivaju na nadimke Slina, Svinjar, Doktor Smrti, Bizon, Narkoman, Baba i slično. Iako bi moglo da se zaključi da se Vučić našao u pravom društvu, utisak vara. U tom talogu nema idile, svako se bori protiv svakog. Uglavnom se otimanje o što veće parče plena vodi šaptačkim diverzijama i podlim podmetanjima, ponekad sevne pesnica, a desi se i da polete meci.Famu o Vučiću kao nedodirljivom i svemoćnom gospodaru života i smrti opet je razvejao Zvonko Veselinović, kosovski tajkun u usponu. Krajem 2016, u svom restoranu "Plej" u Novom Sadu, Veselinović je održao brutalnu lekciju Andreju Vučiću. U žaru diskusije, uveren da je zaštićen autoritetom svog brata, mlađi Vučić je od Veselinovića tražio da se žrtvuje i preuzme odgovornost za rušenje Savamale. I sam zahtev je bio dovoljan da iznervira opasnog Kosovara, a kad je bata još podigao glas - eto haosa. Demokratski dijalog Veselinović je prekratio šamarom i potezanjem pištolja. Iz "Pleja" je isterao batu i njegovu svitu. Neko vreme se skrivao u Kosovskoj Mitrovici, na svom terenu. Vremenom, preko posrednika, nesporazum je ispeglan. Vučići su prešli preko uvrede, šta bi drugo.Taman što je taj incident počeo da bledi u zaboravu, došlo je do novog sudara istih moćnika.U kratkom vremenskom odigralo se nekoliko događaja koji su uzburkali strasti u vrhu naprednjačkog kartela, a sve vezano za poljoprivredni kombinat "Graničar" iz Gakova. Poslednjih dana prošle godine zvanični vlasnici tog imanja postali su Ivan Bojović, Dragana Potpara, Stefan Videkanjić i Tomislav Višnjić.Naravno, njihovi tragovi vuku prema Srpskoj naprednoj stranci. Bojović je zaposlen u Agenciji za bezbednost saobraćaja na mestu tehničkog sekretara. Mnogo značajnija mu je funkcija ljubavnika Marije Obradović, narodne poslanice i potpredsednice SNS-a. Potpara je poslanica SNS-a u Skupštini Vojvodine, zaposlena je u opštinskoj upravi u Kuli, na čijem čelu se nalazi Perica Videkanjić, stric mladog Stefana. Poslovanjem strica Perice već se bavio Savet za borbu protiv korupcije, koji je uzalud pokrenuo inicijativu za njegovo razrešenje. Vlasnički udeo u "Graničaru" ima i preduzeće "LTM animal trade" iza koga stoji Tomislav Višnjić, beogradski advokat koji je pažnju javnosti privukao kao branilac generala Dragoljuba Ojdanića pred Haškim tribunalom. U saradnji s Vladimirom Vrbaškim, Pericom Jovanovićem, Danijelom Vazurom i još nekim pojedincima "Graničar" je prvo pušten u stečaj, u martu 2016, a kasnije ubačen u mrežu preduzeća, koja su učestvovala u rasparčavanju njegove imovine. Na kraju, novi vlasnici su preuzeli 135 hektara, više stotina poljoprivrednih objekata, među kojima su farme, silosi i radnički stanovi, kao i drugu imovinu, kao i pravo da koriste više od 4.000 hektara državnog zemljišta. Logično, takvu igru nisu mogli ni da zamisle, a kamoli da realizuju dečko Marije Obradović, nekakva Potpara i ostali zvanični suvlasnici. Ko zaista stoji iza cele akcije ukazali su paori iz Gakova, koji su još pre dve godine protestovali kad im je oduzeto zemljišta koje su do tada obrađivali. Iako nisu hteli da kažu ime uzrupatora, "jer ima jaku zaleđinu", mediji su prepoznali Andreja Vučića.Samo dve nedelje nakon uspostavljanja nove vlasničke strukture u "Graničaru", u gakovačkom ataru sprovedena je zajednička akcija policijske uprave Sombor i žandarmerije. Zaplenjeno je skoro hiljadu zasada marihuane, vredne oko 500.000 evra. Vest je objavljena na RT Vojvodini, a tek šest dana kasnije MUP Srbije je saopštio da je "prilikom pretresa objekta na teritoriji Sombora pronađena laboratorija za veštačku proizvodnju marihuane", ne navodeći da je u pitanju "Graničarova" govedarska farma, koja je sada u vlasništvu "Farma Gakovo".Policajci još nisu ni prebrojali stabljike marihuane, a na Vučićevom dvoru već je sumnja pala na Veselinovića. Po toj pretpostavci, samo je on mogao da pošalje policiju u Gakovo, mimo znanja ministra Nebojše Stefanovića i suprotno interesima pravih vlasnika tog poljoprivrednog dobra.Braća Vučić opet nisu reagovali, zadovoljili su se prikrivanjem afere. Vlast, koja se hvali i kad zapleni 50 grama marihuana, sad je prećutala akciju u kojoj je otkrivena plantaža koje se ne bi postideo ni Pablo Eskobar. Strogo kontrolisani mediji ignorišu tu temu kako se ne bi otvorilo pitanje ko je vlasnik farme na kojoj je uzgajana marihuana vredna pola miliona evra i ko je investirao toliki novac u narko-biznis.Slučajno ili ne, nekoliko dana posle policijske akcije došlo je do novog sukoba Andreja Vučića i Zvonka Veselinovića. Iako je znao da je osumnjičen za izdaju, Veselinović se nepozvan pojavio na jednoj naprednjačkoj žurci u Novom Sadu. Čim su se sreli sevnule su varnice. "Šta slavite? Osvajanje prve milijarde evra?" - pitao je Veselinović. Drčni Andrej ništa nije naučio iz prvog sukoba, uzvratio je salvom uvreda i optužbi. Svedoci tvrde da je kosovski biznismen opet isukao pištolj i ispalio dva metka u pod. Društvo se razbežalo, policija nije reagovala, a posle svega ostala je samo priča koja se širi u vrhu Srpske napredne stranke, koju niko ne sme ni da potvrdi, ni da demantuje.Ni Aleksandar Vučić se ne oglašava o ovom incidentu. Svaki put kad neko u negativnom kontekstu pomene njegovog batu na internetu, diktator se naroguši, vređa i preti. Međutim, kad naiđe na tvrdo, umukne, pretvara se da ništa ne zna i ne čuje. Ne trudi se ni da slaže kako se ništa nije desilo.Pritajio se i čeka prvu priliku za osvetu. Pripreme za kontranapad već je odradio u jednom intervjuu, kad je demantovao da poznaje Zorana Milojevića, zvanog Zelja, vodećeg Veselinovićevog operativca. "Ne znam ko je taj čovek, za njega sam saznao iz medija", rekao je Vučić, nezainteresovan za brojne fotografije na kojima poziraju njih dvojica i na činjenicu da je Zelja član Izvršnog odbora SNS-a. Kad dođe vreme, Vučić će se na isti način odreći i Veselinovića: "Ne poznajem ga, nemam pojma ko je to".Vučić nije stao samo na tome, preduzeo je i konkretne osvetničke poteze.Na Pančićevom vrhu, u Nacionalnom parku Kopaonik, podignut je objekat u kome bi, navodno, trebalo da se otvore restoran, spa centar i kockarnica, o čemu je prvi pisao naš magazin. Prema dostupnoj dokumentaciji, zvanični investitor je Slavica Mitković, preduzetnica iz Smedereva. Ona je u rekordnom roku od Javnog preduzeća "Skijališta Srbije" dobila saglasnost za postavljanje montažnog ski-bifea, kao i dozvolu Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Ne samo što nema građevinske i ostalih neophodnih dozvola, nego je umesto bifea podignut objekat koji višestruko prelazi odobrene dimenzije. Već je sve bilo spremno za svečano otvaranje, kad je Ministarstvo građevinarstva poslalo inspekciju, na osnovu čijeg nalaza je naredilo rušenje. Pošto je javna tajna da je pravi investitor Zvonko Veselinović, dok Zoran Milojević nadgleda radove, očigledno je odluku o rušenju objekta doneo Aleksandar Vučić.Teško je proceniti dokle će Vučić ići s odmazdom. Zasad, udara samo po Zelji. To više ne krije ni od saradnika iz vrha naprednjačkog kartela.Saša Mirković, bivši funkcioner SNS-a, sredinom januara je podigao krivičnu prijavu protiv Milojevića.- Zoran Milojević, zvani Zelja, sa direktnim umišljajem je s nepoznatog broja telefona pozvao Danijela Dimitrova iz Beograda, koji se tada nalazio u Prištini i uputio mu sledeće reči: "Reci Saši Mirkoviću da i njega metak neće da zaobiće ukoliko bude nastavio sa prozivkama, odnosno političkim napadima". Odmah nakon završenog razgovora, Danijel je pozvao Sašu Mirkovića i preneo mu iste reči pretnje, koje su kod Saše izazvale strah jakog intenziteta. Kasnije istog dana, kada se Danijel vraćao iz Prištine i išao ka manastiru Gračanica, sreo je nepoznatog čoveka na pumpi, dok je sipao gorivo

u svoj automobil, koji mu je rekao da pozdravi Mirkovića od Zelje - navodi se u prijavi Mirkovića.Kad je Vučić obavešten o tome, samo se nasmejao: "Što se mene tiče, obojicu ih strpajte u istu ćeliju, pa neka to reše među sobom". Ne čudi takav stav, navikao je da uništava saradnike, bivše jednako kao i aktuelne.Problem mu prave oni koji su još značajni, koji imaju moć i uticaj, ali ne i slepu poslušnost. U vrhu te liste trenutno se nalaze Nebojša dr Stefanović i njegov otac Branko. S pozicije direktora sektora za velike korisnike Telekoma Branko Stefanović je izazvao poslovne i političke probleme za koje Vučić nema rešenje. Zahvaljujući svom i uticaju svog sina, Branko Stefanović je unazad nekoliko meseci uspeo da s većinom opština sklopi ugovor o saradnji sa MTS-om. Umesto čestitki dobio je prigovore iz "Telenora", koji je ostao bez velikog broja korisnika. Naravno, "Telenor" je dobio podršku svoje države. Norveške diplomate su obavestile skandinavske i kolege iz Evropske unije o spornom načinu poslovanja u Srbiji. I Vučić je upozoren na mogućnost da kompanije iz Norveške ubuduće u širokom luku zaobilaze Srbiju.Posle višemesečnih uzaludnih pokušaja da se nađe rešenje, "Telenor" je najavio odlazak iz Srbije. Već su prikupljene ponude potencijalnih kupaca, koje će biti razmotrene do kraja marta. Povlačenje "Telenora", koji je u kupovinu "Mobil063" uložio 1,5 milijardu evra, predstavlja težak udarac imidžu Srbije. Norveška kompanija očekuje i zaradu, pošto će srpsku filijalu prodati bar za pola milijarde veću cenu, ali njen odlazak biće izuzetno loš signal svim potencijalnim investitorima.Vučić je odgovornost prebacio na Branka Stefanovića, ali nije mogao da ga spreči. U početku, kad su Norvežani ukazali na nekorektno poslovanje, Vučić je pokušao da izvrši pritisak na Stefanovića. Preko Jugoslava Petkovića, direktora "Jugoimport SDPR-a", poslao je poruku starijem Stefanoviću da se zabrine za poslovanje svoje kompanije "United BG", čiji partner Goran Todorović već godinama prodaje oružje i opremu Vojsci Srbije. Ni to nije pomoglo, pa je Vučić podvio rep, priznao poraz i pomirio se s gubitkom "Telenora".Na primerima Zvonka Veselinovića i Branka Stefanovića videlo se da Aleksandar Vučić nema snage da ih drži pod kontrolom. Ostalo mu je samo da histeriše i smišlja podle načine za osvetu. Samo tako može da se obračunava sa svima koji parazitiraju na njegovim političkim manipulacijama, ne snose nikakvu odgovornost, a stiču veliku finansijsku korist.Isti odnos Vučić gaji prema većini funkcionera Srpske napredne stranke. Šta misli o njima pokazao je izborom kandidata za odbornike u Beogradu. Na listu je stavio nekoliko tzv. intelektualaca, glumaca, bivših sportista i "poznatih ličnosti" za koje glasači nikad nisu čuli. U vrhu liste se našla balerina Aja Jung, koja zapravo nije ni Aja Jung, ni balerina.- Gospođa Jung nikada nije bila angažovana kao klasični baletski igrač (ni ansambl igrač, ni solista), ni u našim, ni u stranim pozorištima. Takođe, nije igrala u "najboljim svetskim kompanijama", kako se često navodi u medijskim prikazima. Na ovaj način se čitaoci i gledaoci dovode u zabludu, a naši prvaci i solisti, koji godinama reprezentuju beogradski balet ili pak oni koji sa velikim uspehom igraju u najprestižnijim svetskim kompanijama s pravom osećaju ogorčenje - navodi se u saopštenju Udruženju baletskih umetnika Srbije.Briga Vučića i za balet i za Aju, on je svesno doveo u zabludu sve glasače i, još značajnije, mnoge lične i stranačke sponzore. U svakoj izbornoj kampanji angažovao je hiljade aktivista i krupnih finansijera, koji su širili naprednjačku pošast, sramotili se pred štandovima, prikupljali potpise, kupovali glasove i reketirali privrednike. Posle svega, dobili su priliku da i sami glasaju za lažne balerine i propale sportiste.Naprednjačka lista za beogradske izbore na najbolji način ilustruje stanje u tom kartelu, ali i u svesti njegovog bosa. Stranka, koja je šest godina na vlasti u republici i četiri u glavnom gradu, nema nijednog svog člana čiji politički autoritet je dovoljno dobar da predvodi listu i privuče birače. Jedini mamac je ime Aleksandra Vučića. Iako je, bar po Ustavu, predsednik svih građana, Vučić je svojim imenom ukrasio listu kako bi svima, i opoziciji i svojim saradnicima, dao do znanja da postoji samo on, svi ostali nisu bitni.U temelje vlastitog kulta ličnosti Vučić je ugradio sve komplekse, decenijama nelečene. Da bi celoj Srbiji dokazao koliko je pametan, hrabar i opasan, na sebe preuzima odgovornost za sve, ponoseći se onim čega bi se neko normalan stideo. Niko drugi nije mogao, samo je Vučić doveo strane investitore, koje je skupo platio tuđim novcem. Napravio je "Beograd na vodi", koji tone u savsku obalu. Uhapsio je najvećeg tajkuna, Miroslava Miškovića, kome će iz budžeta biti isplaćena astronomska odšteta za nezakonitu pravosudnu torturu. Zaštitio je Zlatibora Lončara i Bratislava Gašića od odgovornosti za udes helikoptera u kome je stradalo sedmoro ljudi. Optužujući kompletne kretene iz gradske uprave, hvalio se kako bi lično izvršio krivično delo, samo da je bio obavešten kad će to da urade njegovi saradnici. Na dugom spisku budalaština, za kraj, ostavio je najteži posao, zvanično odricanje Srbije od prava na Kosovo i Metohiju.- Spreman sam da platim političku cenu za Kosovo kako naša deca ne bi morala da se bave tim pitanjem - rekao je nedavno predsednik Srbije, usput naglasivši da bez "sporazuma o dobrosusedskim odnosima s Kosovom" neće biti ni govora o ulasku u Evropsku uniju.Vučić nikad nije platio cenu ni za jednu političku ili ratnu avanturu u koju je uvlačio Srbe i Srbiju. Diletantskim potezima i naopakim stavovima izazvao je stradanje miliona ljudi svih nacija i vera, gurajući ih u krvave sukobe. Posledice se vide na stratištima i spiskovima poginulih i raseljenih.Da je Srbija pravna država i da je postojalo malo zdrave političke svesti, Vučić bi odavno pred nadležnim sudom odgovarao za svoje postupke. To bi bilo dobro i za njega, uz pristojno vladanje već bi odslužio kaznu i izašao iz zatvora. Ovako, ta obaveza ga tek čeka.- Aleksandar Vučić gazi Ustav, što i javno priznaje. To mu se dopušta da bi jednog dana optužnica protiv njega bila pravno osnovana. To će se i desiti. Njegov brat prodaje oružje, dakle on je ucenjen čovek. Jedino što bi mogao da uradi, kad bi imao petlju, jeste da se skine go i da zapeva. Onda bi ga proglasili ludim, pa bi se izvukao - kaže prof. dr Velimir Abramović, koji očekuje da veleizdajnik Vučić bude osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu.Zasad, Vučić se skida go i izigrava ludaka najčešće kod Milomira Marića, najuspešnijeg medijskog preprodavca informacija.- Svi se ljute na mene, misle da se šlihtam Vučiću, a ja ga samo stavljam na uvid Srbiji, neka ga svi vide kakav je - priča Marić.Treba mu verovati. U svom pufnastom stilu, glumeći opuštenost i naivnost, nekoliko puta je totalno razgolitio svog umišljenog gospodara. Podjarujući najniže Vučićeve strasti i komplekse, Marić ga je naveo da se u direktnom televizijskom prenosu prepire s kraljicom-majkom Angelinom oko toga da li je na rođenju imao 1,5 ili 3,5 kilograma. Zvanični otac Anđelko je mudro ćutao. Samo je bata Andrej mudro izbegao priliku da ga Marić pravi budalom.Stariji brat na Marićeve trikove naseda svaki put, čak i kad diskutuju o krajnje ozbiljnim temama, kao što je ubistvo Olivera Ivanovića. Vučić je od tog zločina pilatovski oprao ruke u studiju Televizije Hepi.- Pucanj u Ivanovića je pucanj u Srbiju - rekao je Vučić.- I u tebe - dobacio je posprdno Marić.- Da, i u mene…Besprizorna patetika, ma koliko ružno zvučala, nije bacila senku na Ivanovića, koji je ubijen sa šest metaka u leđa, već je osvetlila Vučićevu patološku potrebu da uvek sebe predstavlja kao žrtvu. To zna i Marić, zato se odmah posle emisije rugao na Vučićev račun: "Pa, ni Zmaj od Šipova ne bi tako lupetao…"Vučić će se tek naći na mukama kad sazna šta je sve Marić lupetao stranim moćnicima, prilikom nedavnog boravka u inostranstvu. Četiri duga sata Marić je iznosio saznanja o Vučiću. Bez zadrške govorio je o svim mogućim temama, od politike i biznisa do privatnih odnosa. Između ostalog, tvrdio je da Aleksandar Vučić priča da ga Amerikanci teraju da uhapsi i najbliže saradnike, kumove, pa i brata Andreja. Umesto njih, Vučić svojim američkim gazdama nudi glavu Ivice Dačića i ostalih rusofila, koji se trenutno nalaze u vlasti. Prema njegovim rečima, do zaokreta može da dođe već u maju, kad se očekuje rekonstrukcija Vlade. Dugoročno, Vučić planira da SNS napravi tzv. Veliku koaliciju sa Demokratskom strankom, zato je sada, kako tvrdi glavni urednik Hepija, dao dva miliona evra Draganu Šutanovcu za kampanju pred beogradske izbore, kako DS ne bi potonula ispod cenzusa i nestala s političke scene.Milomir Marić je ispričao i da su Arapi definitivno napustili projekat "Beograd na vodi". Vučić je naredio da se zgrada koju je gradio "Igl Hils" podeli u dve zasebne celine i prebace u vlasništvo dva novoosnovana preduzeća, kako bi ona mogla da dobiju kredite, koje će uložiti u nastavak izgradnje, ne bi li se sprečila bruka. Marić ne bi bio Marić da je zaboravio da pomene privatne pikanterije, od toga da Vučić ima novu ljubavnicu, voditeljku s RTS-a (mada nosi pelene zbog sarkoma plevis), pa do obaveštenja da je prvovenčana Ksenija Janković-Vučić pred novogodišnje praznike imala velike zdravstvene probleme, izazvane pomeranjem tromba.Sigurno ni Marić ne zna koliko ima istine u svim tim informacijama, ali on za to i ne mari, nije mu bitno da li je priča tačna nego da li je zanimljiva.Ni Vučić neće biti iznenađen kad sazna šta je sve ispričao njegov omiljeni novinar. Za razliku od cara iz bajke "braće Hansa i Kristijana Andersena", kako ih naziva doktor Stefanović, srpski car Alek zna da je gotov i da to vide svi, i oni koji ga tobož podržavaju, kao i oni koji mu se suprotstavljaju. U osvetničkom zanosu, pun prezira, Vučić se

bori sam protiv svih. U takvoj poziciji, iako su se u njoj našli iz drugih razloga, nalazili su se Slobodan Milošević i Zoran Đinđić. Poznato je kako su prošli. Kad je hapšen, velikog vožda Miloševića branili su Živorad Igić i Siniša Vučinić, ostali saborci su se posakrivali u mišje rupe ili su prešli na stranu pobednika. Pet godina kasnije, kad je umirao u haškoj ćeliji, nikoga nije bilo ni da mu prinese čašu s vodom. Đinđićeva sudbina je još tragičnija, što dokazuju kriminalne biografije nosača njegovog kovčega.Padom s vlasti i Vučić će shvatiti šta znači samoća. Bez moći, para, saradnika i sponzora, ostaće mu samo debela optužnica i nada da će ga u zatvoru, ili pod zemljom, svi što pre zaboraviti.Predrag Popović / Tabloid                                                  

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: glasamerike.net

Link: https://www.glasamerike.net/a/han-cg-moze-u-eu-2025-ako-ispuni-uslove-u-vladavini-prava/4247095.html

Autori: Nebojša Redžić

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije

Naslov: Han: CG može u EU 2025. ako ispuni uslove u vladavini prava

Crna Gora može do 2025. postati članica Evropske unije, ali do tada mora ostvariti rezultate u oblasti vladavine prava, poručio je evropski komesar za proširenje Johanes Han koji je boravio u z...Crna Gora može do 2025. postati članica Evropske unije, ali do tada mora ostvariti rezultate u oblasti vladavine prava, poručio je evropski komesar za proširenje Johanes Han koji je boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.Evropski komesar Johanes Han kazao je da je Crna Gora trenutno najviše napredovala u EU integracijama, te da je na njoj da taj status zadrži. Sa konferencije za medije sa premijerom Duškom Markovićem odlučno je poručio da neće biti naknadnih uslova za članstvo Crne Gore u EU."Potrebno je još da se radi. Jasno smo rekli šta očekujemo od Crne Gore - da realizujete reforme I zadržite lidersku poziciju ka EU. Demokratija I vladavina prava su ključne vrijednosti. Bojkot parlamenta nije način rješavanja sporova. Očekujem posvećenost vladavini prava, medijskim slobodama. SDT I Agencija za borbu protiv korupcije da budu nezavisni. Mi nećemo dodavati naknadne uslove, niti eliminisati postojeće za članstvo", jasan je Han.Han je istakao da je Crna Gora najviše napredovala i da je na njoj da održi tu poziciju."Evropska perspektiva mora da bude nacionalni cilj. Pristupanje Crne Gore je vitalno pitanje. Apelujem da se povede razgovor, ali u Skupštini. Odgovorni ste prema biračima. Apelujem na političke snage da učestvuju na putu ka Evropi, a to je povratak u parlament", poručio je Han.Premijer Duško Marković kazao je da se Crna Gora već ponaša kao članica EU u mnogim aspektima."Solidarni smo u pogledu vanjske i bezbjednosne politike, što pokazuje našu opredjeljenost i prihvatanje evropskih vrijednosti", naveo je Marković na konferenciji za medije sa evropskim komesarom Johanesom Hanom.Premijer je istakao da Crna Gora ima razloga da bude zadovoljna onim što je poručeno kroz najnoviju strategiju."Posvetićemo se daljim reformama u svim oblastima. Dosadašnji rezultati Crne Gore su odraz političke volje I sveobuhvatnih reformi. Crna Gora. Opredijeljeni smo za evropske vrijednosti", rekao je on.Marković je naglasio i da su dosadašnji rezultati Crne Gore na putu ka u EU odraz političke volje i društvenog konsenzusa za sprovođenjem sveobuhvatnih reformi u svim oblastima."Crna Gora i crnogorska Vlada ne lutaju između više opcija. Opredijeljeni smo za evropske vrijednosti i evropsku integraciju", poručio je Marković.Premijer Duško Marković i komesar Evropske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han ocijenili su u Podgorici, prilikom obilaska željezničke infrastrukture koja se rekonstruiše bespovratnim i kreditnim evropskim sredstvima, da pomoć Evropske unije značajno doprinosi povezivanju regiona Zapadnog Balkana, njegovom bržem razvoju i integrisanju u Evropsku uniju.            

----------------------------------------------------------

Datum: 09.02.2018

Medij: N1

Emisija: Dnevnik/N1

Autori: Redakcija

Teme: Agencija za borbu protiv korupcije\Korupcija

Naslov: NVO: Sve institucije u državi pod potpunom kontrolom Vučića

Tempo pregovora u pristupanju Srbije Evropskoj uniji diktiraće pitanja vladavine prava. To je, tokom posete Beogradu, poručio evropski komesar Johanes Han. Kako, međutim, vladavina prava izgleda u praksi? Šta se o potezima vlasti može zaključiti na osnovu njenog odnosa prema nezavisnim institucijama čija je uloga da tu istu vlast kontrolišu? U Srbiji je Skupština obesmišljena, sudovi gotovo dokrajčeni, a Vlada zavisna od volje prvog čoveka države i u njegovoj funkciji. utisak je civilnih organizacija koje se bave vladavinom prava.

Podela vlasti, kažu u Centru za praktičnu politiku, jedan je deo te oblasti, drugi je kontrola vlasti gde glavnu ulogu imaju institucije koje nose prefiks "nezavisno". Pa pitaju, kako je nezavisna Agencija za borbu protiv korupcije ako je na mesto direktora postavljen član SNS-a i njihov donator? Kako je Narodna banka nezavisna ako je guverenerka istovremeno potpredsednica vladajuće stranke. Gde je i šta radi novi zaštitnik građana od kog, konstatuje sagovornik N1, ni traga ni glasa, gde je Regulatorno telo za elektronske medije? Da li su to zaista nezavisne institucije?

"One su... da tako kažem, uništene jedna po jedna. Na različite načine, ali su skoro sve uništene i danas, osim Poverenika za informacije od javnog značaja, više nemate nijedne stvarno nezavisne institucije koja bi svoj posao radila u punom kapacitetu. Tako da sve zajedno kad uzmemo, moj zaključak je da, ne samo da imamo problem s vladavinom prava, moj zaključaj je da se namerno uništava vladavina prava, da se uništavaju demokratske procedure da bi se omogućila nesmetana vlast jednog čoveka", kaže Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku.

Nije nov fenomen i nije počeo s ovom vlašću, ona ga je samo radikalizovala - kaže profesor FPN Zoran Stojiljković. Na delu je, objašnjava, planetarni fenomen populističkog iskrivljavanja demokratije.

"Šta je u osnovi ovog fenomena? Vi formalno ne ukidate demokratske instutucije, pozivajući se na volju naroda i jaku ulogu lidera - vi ih razarate i punite partijskim sadržajem. Ovo su klasične partokratije. Nema nikakve membrane koja odvaja državni aparat od partijskog - to vidite od antikoruptivnih institucija do pravosuđa. Ni formalno se više ne drže te pretpostavke da po zakonu mora biti nepartijska ličnost, nego se neskriveno stavljaju ljudi koji su do juče bili u partiji", kaže Stojiljković.

Nezavisne institucije, ocenjuju sagovornici N1, stradaju čak i kad probaju da budu neutralne.

"Svi su tu u situaciji da dobro razmišljaju, dok se bave svojim poslom, kako će to odreagovati vlast i onda imate tu vrstu cenzure ili autocenzure", kaže Stojiljković.

U Centru za praktičnu politiku strahuju da će Srbija ove godine izgubiti poslednju nezavisnu instituciju - instituciju Poverenika pošto Rodoljubu Šabiću istekne mandat.

"I onda ćemo moći da kažemo da su apsolutno sve institucije u državi pod potpunom kontrolom Aleksandra Vučića", kaže Popović.

-------------------------------------------------------------------------------------------------