Evropska komisija je u februaru 2018. u Strategiji proširenja na Zapadni Balkan konstatovala da zemlje regiona pokazuju elemente "zarobljenih država". Ovaj fenomen je bio predmet više istraživanja na kojima je tokom 2018. godine radila Transparentnost Srbija. U sredu, 31. oktobra, predstavili smo ključne nalaze istraživanja koje na dva primera istražuje elemente zarobljavanja u oblastima urbanog planiranja i rada javnih preduzeća. Slična istraživanja je Transparency International tokom prethodnih godina sproveo u zemljama zapadnog Balkana, a uz podršku EU.
U istraživanju "Elementi zarobljene države", zaključeno je da je prostorno planiranje u Beogradu pod uticajem privatnih investitora – preciznije u interesu osoba koje su blisko povezane sa vladajućom političkom elitom. Iako postoje propisi o prostornom planiranju koja predviđa izradu stručnih studija, javne rasprave i odobravanje planova od strane gradskih vlasti, u realnosti ti planovi su za naznačajnije projekte prilagođavani ili u celosti usvajani kako bi služili zadovoljenju pojedinačnih interesa.
U delu istraživanja posvećenom političkoj kontroli u Elektroprivredi Srbije konstatuje se da EPS; kao najveće javno preduzeće, odslikava u negativu sve ono što nije postignuto usvajanjem zakona o javnim preduzećima iz 2012. i 2016. godine, a bilo je postavljeno kao cilj: profesionalizacija, odgovornost, transparentnost i efikasnost javnih subjekata:
Jedan od načina da se osvetli i zaštiti proces donošenja propisa od zarobljavanja jeste uređenje lobiranja, što je druga tema o kojoj smo govorili na konferenciji. Programski direktor TS predstavio je amandmane koje je TS uputila svim poslaničkim grupama u Narodnoj skupštini, a koji bi mogli da unaprede tekst Zakona o lobiranju o kojem parlament počinje da raspravlja. Preuzmite sve amandmane i obtrazloženje sa sajta TS.
Nenadić je ukazao da Predlog Zakona koji je upućen narodnim poslanicima neće rešiti neke neke od ključnih problema. Ipak, generalno je dobra stvar da se uopšte donosi ovaj zakon i da se na taj način konačno upotpunjuje antikorupcijsko zakonodavstvo u Srbiji.
U njemu ima i pojedinih dobrih pravila. Međutim, dometi korisnih rešenja su veoma ograničeni.
Među nerešenim problemima, nalaze se i sledeći: