|
Mediji o korupciji u Srbiji
Datum : 3.10.2009
Novina : Kurir
Strana : 2
Autor : G. R.
Tema : Slučajevi korupcije i borbe protiv korupcije
Najava : NE
Žanr : Vest
Ocena : Neutralna
SUKOB AGENCIJE I MINISTARSTVA
BEOGRAD - Rat saopštenjima na relaciji Ministarstvo finansija - Agencija za
borbu protiv korupcije se nastavlja. Dok predsednica Agencije Zorana Marković
tvrdi da već nekoliko meseci pokušava da uspostavi bilo kakav kontakt sa
nadležnima u Ministarstvu finansija, iz ovog ministarstva poručuju da je novac
za rad Agencije opredeljen, te da su oni njeni prirodni saveznici.
- Čekajući sistematizaciju Agencije, Ministarstvo finansija je rasporedilo
sredstva u iznosu od 9.008.000,00 dinara. Na dan 29. septembar 2009. godine
Agencija je dobila sredstva u ukupnom iznosu od 3.248.500,00 dinara.
Raspoloživa preostala sredstva u iznosu od 5.759.500,00 dinara su prema
podacima o potrebama ovog tela dovoljna za nesmetano funkcionisanje do kraja
2009. godine - poručili su iz Ministarstva uz konstataciju da ih veoma
ohrabruje energičan nastup direktorke Agencije, te da se iskreno nadaju da će
ga "zadržati i po uspostavljanju pune funkcionalnosti u radu Agencije, i
hvatanju u koštac sa problemom korupcije u Srbiji".
S druge strane, direktorka Agencija Zorana Marković kaže za Kurir da je
nečuveno da Ministarstvo saopštenjima komunicira sa Agencijom i da će, ukoliko
nastave da je pominju lično, morati da angažuje advokate.
- Agencija sa žaljenjem konstatuje da to što tvrdi Ministarstvo nije tačno.
Novac za funkcionisanje Agencije, u iznosu od 12.577.000,00 RSD bio je
obezbeđen budžetom Srbije za 2009. godinu, a rebalansom, usvojenim 29. aprila
2009. godine, taj iznos je umanjen za 3,5 miliona, od toga 475.000 sa razdela
za plate. Sve što smo rekli do sada je tačno i ne želimo da se upuštamo u dalju
polemiku sa njima. Oni s nama komuniciraju tako što okače saopštenje, pa evo i
mi smo usvojili taj metod - zaključila je Markovićeva.
Antrfile :
============================
Datum : 3.10.2009
Novina : Blic - specijalni dodatak
Strana : 3
Autor : MARIJANA KRKIĆ
Tema : Slučajevi korupcije i borbe protiv korupcije
Najava : NE
Žanr : Rubrika – tema
Ocena : Neutralna
DRŽAVNI FILTER ZA „FERTIL"?
AGRARNA POLITIKA NA TRŽIŠTU (VEŠTAČKOG) ĐUBRIVA
Potezima Ministarstva poljoprivrede prednzeće „Fertil" iz Bačke Palanke, koja
je u sastavu „Viktorija grupe", stavljeno je u privilegovan, praktično
monopolski položaj. Ovo je suština priče koju je prošle nedelje u redakciji
„Novca" ispričao jedan (mali) trgovac veštačkim đubrivima iz Subotice.
Povod za to bili su tekstovi koje je „Novac" prethodno objavio; najpre
autorski, Gorana Živkova, bivšeg ministra poljoprivrede, a onda intervju sa
direktorom „Viktorija grupe" Nikolom Vujačićem. Iako je novinaru pokazao pisma
koja je poslao i premijeru Cvetkoviću (i dobio odgovor da je „prosleđeno tamo
gde treba") i predsedniku Tadiću, te predsednici Komisije za zaštitu
konkurencije, Dijani Marković Bajalović, naš sagovornik ipak nije želeo da mu
se objavi ime. A mi smo ipak odlučili da njegovu priču, u osnovnim crtama,
objavimo.
Dok je u svetu pravilo da se poljoprivrednicima dozvoli da sami odluče koje će
đubrivo da kupe i od koga (a država im kasnije refundira određeni procenat), u
Srbiji od prošle godine o tome odlučuje Ministarstvo poljoprivrede.
Ministarstvo je ove godine raspisalo javni poziv za tender za nabavku 100.000
tona veštačkog đubriva za potrebe jesenje setve pa bi pobednika na tenderu
država regresirala sa 10.000 dinara po toni. Tako je regresirano đubrivo koje
se prodavalo preko Produktne berze u Novom Sadu, bilo jeftinije po toni za
10.000 dinara, odnosno umanjena mu je tržišna cena za 30 odsto. Najbolje
plasirani proizvođač je ove, kao i prošle godine, „Fertil" iz Bačke Palanke,
član „Viktorija grape", koji je regresiran za čak 80.000 tona dubriva.
Preostalih 20.000 tona je podeljeno na nekoliko manjih proizvodača. Ostali
proizvodači, kojima deo ovog kolača nije dostupan, strahuju da neće prodati ni
kilogram, jer tih 100.000 tona đubriva taman pokriva ukupne potrebe tržišta. U
dve nedelje je ???dato svih 100.000 tona.
A zašto mnogi nisu učestvovali na tenderu?
„Uslovi konkursa su i prošle i ove godine bili takvi da ih je mogao zadovoljiti
samo neko ko je za njih znao i unapred se pripremio. Prvo je trebalo imati na
lageru veliku količinu đubriva, kao i više utovarnih mesta. Drugo, imali smo
šest radnih dana da prikupimo potrebnu dokumentaciju. Samo obezbediti bankarsku
garanciju na minimum 500 miliona dinara u roku od nekoliko dana je nemoguća
misija za svakog ko se nije odavno za to spremao. To je država morala znati
kada je raspisala tender. Mi sitni nismo imali nikakvu šansu", priča sagovornik
„Novca".
Mnogi učesnici ovog tržišta su se pobunili još prošle godine. Tada je raspisan
tender za 50.000 tona đubriva, uz subvenciju od 20.000 dinara po toni. To je
pokrilo otprilike polovinu ukupnih potreba tržišta. Na pritužbe drugih
snabdevača iz Ministarstva, tj. direktno ministra, tada je stigao odgovor da je
u pitanju ad hoc intervencija koja se neće ubuduće ponavljati. Ali se
„intervencija" ponovila i ove godine i u još većem obimu.
Nezadovoljni pretendenti na ovaj posao obratili su se Komisiji za zaštitu
konkurencije, smatrajući da je tender namešten, da postoji monopol na tržištu i
da je samim tim prekršen zakon. Ali, prema rečima našeg sagovornika, Komisija
je smatrala da ne postoji pravni osnov za pokretanje postupka protiv
Ministarstva poljoprivrede. S drage strane, Komisija se nije bavila spornim
uslovima tendera, jer to nije u njenoj nadležnosti. Ključno pitanje jeste, kaže
naš sagovornik, zašto Ministarstvo poljoprivrede nije podsticajna sredstva
davalo direktno poljoprivrednicima kao ranije? Tako bi oni sami odlučili od
koga će kupiti mineralno đubrivo, a ne bi bili upućeni na jednog povlašćenog
proizvođača.
Antrfile :
============================
Datum : 3.10.2009
Novina : Blic
Strana : 4
Autor : NEMANJA NENADIĆ
Tema : Nemanja Nenadić
Najava : NE
Žanr : Komentar
Ocena : Neutralna
VLADA I STANOVI
gost komentator
Nemanja Nenadić, “Transparensi internešenel”
Tek što se Vlada rešila problema povlašćenog otkupa službenih stanova (nakon
dve godine od kada je problem otvoren), ponovo se bavi stambenom politikom -
ovaj put kroz subvencionisanje kupovine u novogradnji.
Reakcije su raznolike, ali je dobro što se o ovoj subvenciji barem govori u
javnosti. Svaka subvencija je sporna zato što se novac jednih poreskih
obveznika distribuira drugima, bez izričitog pristanka onih prvih. Osim toga,
deo novca ode i na trošak administriranja. Kamo sreće da se više raspravlja o
opravdanosti drugih sličnih oblika državne pomoći - novca koji se daje
preduzećima, medijima, vlasnicima poljoprivrednih gazdinstava ili o onim
indirektnim, kroz oprost državnih nameta, netržišne cene energenata i ustupanje
javne imovine.
Na ovom programu su mogućnosti za korupciju pri realizaciji bitno umanjene
određivanjem oštrih i jasnih kriterijuma (mislim da su neki od njih
neopravdani, ali to je već druga stvar). Pošto će po svoj prilici
zainteresovanih biti više nego dobitnika, motiv za korupciju ipak postoji. Ta
opasnost bi se mogla umanjiti dopunom uredbe i obavezom da se na sajtu NKOSK,
koja distribuira pomoć, objavljuju bitni podaci o datim subvencijama (ime,
dokazi da su primanja u okviru limita, da je stan nov, vreme podnošenja i
odobrenja zahteva itd). Na osnovu tih podataka, oni koji ne uđu u krug srećnika
mogli bi da vide da li je u istoj situaciji postupano drugačije.
Međutim, ima još puno pitanja na koje bi trebalo da postoji kvalitetan odgovor
poreskim obveznicima. Na primer, koji su procenjeni (željeni i neželjeni)
efekti na tržište novih i starih stanova, na poreske prihode države i opština,
na kreditnu politiku banaka uopšte, na građevinsku industriju? Naime, kada god
država interveniše na nekom tržištu, bilo novcem, bilo propisima, to osim
koristi na jednoj donosi i štete na drugoj strani. Od odgovorne Vlade se
očekuje da pokuša da proceni ključne posledice svojih mera, pa makar se desilo
da procena i ne bude tačna.
Antrfile :
============================
Datum : 3.10.2009
Novina : Danas
Strana : 3
Autor : L. V.
Tema : Nemanja Nenadić, Pristup informacijama o finansiranju političkih
partija, Transparentnost Srbija
Najava : NE
Žanr : Izveštaj
Ocena : Neutralna
KRŠENJE ZAKONA KAO „TEHNIČKA GREŠKA“
Finansijski izveštaji političkih stranaka ponovo puni manjkavosti
Predstavnici partija koje nisu podnele izveštaje ili su dostavile nepotpunu
dokumentaciju tvrde da je reč o nesporazumu
tragom
Beograd - Funkcioneri političkih partija koje je skupštinski Odbor za finansije
označio kao one koji nisu podneli finansijske izveštaje za 2008. tvrde za Danas
da je reč o tehničkim greškama i nesporazumima. Prema podacima skupštinskog
odbora, od 21 stranke njih tri nisu podnele izveštaje u skladu sa Zakonom o
finansiranju političkih partija. To su Liga socijaldemokrata Vojvodine, Zajedno
za Kragujevac i Pokret veterana Srbije.
Tehnička greška se potkrala i onima koji su menjali datum početka stupanja na
snagu Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, pa je Agencija od juče
nadležna za proveru izveštaja o finansiranju stranaka, iako praktično neće moći
ništa da uradi do 1. januara 2010. godine
Aleksandra Jerkov iz Lige socijaldemokrata Vojvodine za naš list kaže da je
došlo do nesporazuma jer je LSV svoj finansijski izveštaj predala Narodnoj
banci Srbije, „ali Službeni glasnik to nije objavio, jer se čekalo da Glavni
odbor stranke odobri izveštaj“.
Saša Milenić, poslanik s liste Zajedno za Kragujevac, takođe tvrdi za Danas da
je kršenje zakona u stvari tehnička greška.
- Zajedno za Kragujevac jeste nastupala na izborima i ušla je u proceduru
registrovanja pre izbora 2008. godine. Međutim, kada su počele izborne radnje,
nismo dobili izveštaj o upisu u Registar. Glavni odbor Srpskog demokratskog
pokreta obnove, iz kojeg smo delom nastali, jeste podneo finansijski izveštaj,
ali oni koji su proveravali izveštaje nisu to primetili. Zajedno za Kragujevac
je na kraju godine podneo završni račun stranke - objašnjava Milenić.
Neke od stranaka kao što su SVM, DHSS i LDP nisu podnele podatke o prilozima
većim od 6.000 dinara, niti iznos ukupne imovine. Zoran Ostojić iz
Liberalno-demokratske partije za Danas kaže da stranka „nije imala priloge veće
od 6.000 dinara, a LDP nema imovinu“. Vladan Batić, predsednik DHSS-a, navodi
da njegova stranka nema sponzore i da se finansira samo iz državnog budžeta.
- Osim faksova i kompjutera, nemamo vredniju imovinu, zato i nismo dostavili
podatke o tome. Kada je reč o prilozima, značajnijih formalnih donacija i
priloga nije bilo, te ih nismo navodili - kaže Batić za Danas.
Nemanja Nenadić, izvršni direktor Transparentnosti Srbija, ističe da se
Agencija za borbu protiv korupcije, koja praktično počinje da deluje 1.
januara, našla u situaciji da preuzima nadležnosti iz ove oblasti jer važeći
Zakon o finansiranju partija nije izmenjen na odgovarajući način, kada su se
pravile izmene zakona kojim se određuje početak rada Agencije.
- Agencija će biti u problemu, jer se već u decembru održavaju izbori u opštini
Voždovac, a ona počinje s radom u januaru. Takođe, Agencija nema zaposlene, a
ni budžet da nekoga zaposli. Ona će iz Odbora za sukob interesa naslediti
desetak ljudi, ali nema novca za dalja upošljavanja. Kada se utvrde
nepravilnosti u izveštajima Agencija ima nadležnost da pokreće postupke protiv
odgovornih, ali ne znam da li će od skupštinskog odbora za finansije dobiti
dovoljno materijala za to - zaključuje Nenadić.
Antrfile :
============================
Datum : 3.10.2009
Novina : Danas
Strana : 3
Autor : LIDIJA VALTNER
Tema : Slučajevi korupcije i borbe protiv korupcije
Najava : NE
Žanr : Intervju
Ocena : Neutralna
BUDŽET, PA KONTROLA POLITIČKIH PARTIJA
StranaČke finansije od 1. oktobra imaju novog kontrolora
Vladimir Janković, zamenik direktora Agencije za borbu protiv korupcije
Uveren sam da neće biti promena u jasno izraženoj političkoj volji da se
korupcija svede na prihvatljiv nivo za demokratsko i otvoreno društvo
razgovor
- Agencija će pristupiti angažovanju stručnih kadrova za praćenje finansijskog
poslovanja stranaka i izbornih kampanja čim se usvoji republički budžet za
2010. godinu - najavljuje Vladimir Janković, zamenik direktora Agencije za
borbu protiv korupcije, u razgovoru za Danas.
l Agencija je 1. oktobra preuzela nadležnost nad kontrolom finansijskih
izveštaja političkih stranaka. S kakvim problemima se susreće u startu?
- Početak rada Agencije u punom kapacitetu vezuje se za 1. januar 2010, što
praktično znači da ćemo primati završne račune stranaka za 2009. i odgovarajuće
izveštaje o imovini i prilozima koji se odnose na tu godinu. Agencija još uvek
nema praksu primene propisa koji regulišu ovu oblast, pa nismo u mogućnosti da
damo pravu ocenu kvaliteta zakonskih rešenja i mogućih poteškoća u primeni
propisa. Stručna javnost ima primedbe na kvalitet nekih rešenja. Primedbe i
preporuke se očekuju i od GREKO, institucije Saveta Evrope, koji će početkom
naredne godine poslati ekipu svojih eksperata. Do tada će Agencija u skladu sa
svojim nadležnostima primenjivati postojeće propise.
l Zorana Marković, direktorka Agencije, u više navrata je govorila da ova
nezavisna institucija nije od Vlade dobila dovoljno novca za svoj rad. Koliko
je Agenciji potrebno ljudi i para za obavljanje poslova kontrole finansijskih
izveštaja stranaka? Kako će se ti problemi rešiti?
- Tu se imao u vidu budžet Agencije za 2009. koji je rebalansom reduciran u
odnosu na prvobitno utvrđen obim, što otežava obavljanje priprema za početak
rada. Bilo bi vrlo korisno da osim direktora i njegovog zamenika u pripremne
aktivnosti budu uključena i dva rukovodioca sektora za poslove prevencije i
operativne poslove, koji su predviđeni aktom o sistematizaciji na koji je data
saglasnost nadležnog odbora Skupštine Srbije. Čim se usvoji republički budžet
za 2010. godinu, Agencija će pristupiti angažovanju stručnih kadrova za
praćenje finansijskog poslovanja stranaka i izbornih kampanja. Po potrebi
Agencija će moći da angažuje i nezavisne revizore.
l Gospođa Marković je zamerila Ministarstvu finansija da ne sarađuje u
rešavanju finansijskih problema Agencije. Da li ćete se žaliti zbog toga
premijeru Cvetkoviću, predsedniku Tadiću, to jest da li ćete tražiti njihovu
podršku?
- Očigledno je da se dolazi do nesporazuma kada se ostvaruje posredna, a ne
neposredna komunikacija. Rad Agencije je pitanje odnosa države prema samoj sebi
ali i prema građanima u vezi s borbom protiv društvene patologije kakva je
korupcija. Uveren sam da dosadašnji nesporazumi i posledice posredne
komunikacije ne mogu i neće dovesti do promena u jasno izraženoj političkoj
volji da se korupcija svede na prihvatljiv nivo za demokratsko i otvoreno
društvo. Stoga nisu potrebne nikakve žalbe i traganja za dodatnim podrškama.
Antrfile :
============================
Datum : 3.10.2009
Novina : Danas - Vikend
Strana : 4
Autor : DRAGAN VUJADINOVIĆ
Tema : Pristup informacijama o finansiranju političkih partija
Najava : NE
Žanr : Rubrika – tema
Ocena : Neutralna
POČELO JE, MORALO JE
Hajd parlament
Srbija je ovih dana ponovo „tužna“ zemlja. Naiđu tako neke neobjašnjive, mračne
faze. Potpuno isto kao kod neuračunljive osobe. Pomuti se svest, pa se dešava
ono što nikada ne bi „pri čistoj svesti i zdravoj pameti“. Teško nama, jer nije
u pitanju pojedinac, već čitava država.
U kojoj neki počeli „legalno i legitimno“ da prete, biju i ubijaju. Prvo su
„neki“ danima pretili, pa je MUP priznao da se boji i da i dalje postoje
„paralelne sile“, dovoljno jake i nekontrolisane, pa je zabranio tzv. „povorku
ponosa“. Umesto da zabrani ove „paralelne sile“. Neka radi ko šta hoće, to je
njegov izbor i sam će odgovarati i snositi posledice od svog izbora. Ali samo
ne sme i ne može da svojim „izborom“ ugrožava druge. (Uostalom, ovo je
klasična, i svima dobro poznata definicija države, čuvenog Hobsa). Samo što je
naša država postupila potpuno suprotno. Zabranila skup onima koji nikoga ne
ugrožavaju, zbog straha od onih koji prete nasiljem i „sopstvenom pravdom“.
Koju su i sproveli, prebijanjem do smrti francuskog mladića, čiji je jedini
greh bio što je došao u Beograd i što govori stranim jezikom. Posle ovoga, nema
dalje. Država je na potezu. Ako ubrzo ne„progovori“, prozilazi da je priznala
poraz. A to dalje znači da ćemo, iduće godine, na svetskoj listi
konkurentnosti, pasti ispod stotog mesta. Prošle godine smo bili 88., ove 93,
iduće ko zna. Svi su nas prestigli, osim BiH i Albanije (Crna Gora čak za
dvadesetak mesta). Naravno, i oni će, ako se ova „tužna priča“ nastavi ili
ponovi.
Još nešto se, u „ekonomskom životu“ čudno dešavalo. Prođe 25. septembar, niti
ima povraćaja PDV-a, niti, ionako drastično smanjenih, transfera opštinama i
gradovima iz Republičkog budžeta. Navikli na kašnjenja, svakog narednog dana
očekujemo da će se na „izvodu“ (tekućih računa) pojaviti pare. (Drugo je
pitanje, kako država, kad je poverilac, za svako zakašnjenje obračunava i
naplaćuje zateznu kamatu, a kad je dužnik, čak ni objašnjenje a kamoli
izvinjenje, ne uputi svojim poveriocima.). Ali para nema pa nema. Dođe i prvi
oktobar, para i dalje nema. Svi nervozni zbog sopstvenih briga nelikvidnosti,
ali i dodatno zabrinuti. Nije li se ovo „Budžet“ opasno razboleo, ne preti li
nam to „tihi bankrot“. Što bi „dosolilo“ onu „tužnu priču“ sa početka teksta.
Ipak, ne brinite. Sve je bilo očekivano i moglo se unapred „razotkriti“, da
smo samo pratili datume. Završava se treći kvartal (30. septembar), presecaju
se bilansi i tokovi gotovine, sredinom oktobra dolazi MMF (Međunarodni
monetarni fond), donosi se konačna odluka o stand-by aranžmanu (teškom tri
milijarde EUR), pa bi bilo degutantno da računi Budžeta budu poluprazni. Neka
se „naši“ malo strpe i pričekaju. Neće im biti ni prvi, ni poslednji put.
Još jedan dokument (radni nacrt zakona o određivanju maksimalnog broja
zaposlenih u lokalnoj administraciji) koji ovih dana „stidljivo“ kruži Srbijom,
izaziva opštu pažnju. Počelo je, počelo. Moralo je, moralo. I to odavno.
Napravismo veliku i „modernu“ državu, sad mora unazad. Da se smanjuje država,
da bi bila „kompatibilna“ sa ekonomskom snagom svojih poreskih obveznika. Ili
prosto, da ne može biti prostije, nema više para za ovoliko ministarstava,
agencija i direktorata i državnih i lokalnih službenika. Baš se preteralo. Kako
mogu zajedno, ruku pod ruku, „evropska“ država i „balkanska“ ekonomija.
Naravno, prvo će „stradati“ lokal. Opštine i gradovi. Još nikad nije onaj ko
piše zakone, u njihovoj restriktivnoj primeni (zabranama i smanjivanjima) pošao
od sebe. A trebao bi. (Naprimer, da se na početku smanji broj ministarstava za
najmanje pet.) Tako bi se, čitava akcija najbolje „zaletela“. Uostalom, ne kaže
se uzalud u narodu, da „riba smrdi od glave“. Sad će „čišćenje“ izgleda opet
početi od „repa“. Što je neophodno i nije sporno, ali će riba i dalje „smrdeti“.
Septembar prođe, vanrednih sednica Parlamenta ne beše. Ali je zato prva redovna
sednica redovnog jesenjeg zasedanja zakazana za utorak, šesti oktobar. Na
tapetu „vojni“ zakoni. Posle pravosudnih, finansijskih, zdravstvenih,
obrazovnih, prostornih, „zelenih“ (ekoloških)... , stigli na red i „vojni“.
Naravno, pošto je utorak, najpre će biti „srećni sat“ (u kome šefice i šefovi
poslaničkih grupa pitaju). Pošto su poslednje okupljanje i rasprava bili 31.
jula (glasanje 31.avgusta ne računam), „materijala“ ima na pretek. Dugo, toplo
leto je bilo i prošlo, ostala su sećanja i pitanja. Pa će prva sednica sigurno
biti burna. Makar u tom prvom „srećnom satu“.
Poslednjeg dana oktobra u Parlamentu je Odbor za finansije razmatrao izveštaje
o poslovanju i trošenju sredstava političkih stranaka za 2008. godinu. I
usvojio, naravno, a šta bi drugo. Šta odbor na plenarnoj sednici može
zaključiti o nekoliko cifara poređanih u bilansne pozicije. Pogotovo što ga
čine predstavnici istih onih stranaka, čiji su izveštaji na tapetu. Dakle,
odavno je jasno, da se bilansima i troškovima mora neko stručan i nezavistan
mora baviti. Tako da je dobro da kontrola finansija, troškova i donacija
stranaka, od prvog oktobra ove godine prelazi na Agenciju za borbu protiv
korupcije. (Ako i tamo ne sede „partijski“ ljudi).
Inače, kako se i očekivalo, stranke su prilično siromašne. Sve u jeku velike
Partokratije, formalne i suštinske vladavine tih istih „siromašnih“ stranaka.
Ispalo da najveću imovinu imaju radikali (51,5 miliona dinara), pa DS (39,7) i
DSS (31,5). Milioneri su još i G17 plus (11,07) i, gle čuda, Koraćev SDU sa
9,22 miliona dinara (izgleda da je profesor jedini ove izveštaje shvatio
potpuno ozbiljno). Najsiromašniji su, moglo bi se slobodno reći „pravi
prosjaci“, Tomin SNS i Čedin LDP, čije „imovine“, prikazane u bilansima, iznose
280 odnosno 245 hiljada dinara.
Uostalom, što bi stranke sve prikazivale i radile na „belo“, kad to ne rade oni
koji plaćaju poreze i pune Budžet. Dok zakoni i poreske kontrole i policije
stignu do stranaka, mnogo će vode još proteći našom Moravom. Hajdemo prvo da se
suprostavimo očitim prevarantima (koje inače „kupljeni“ mediji predstavljaju
kao „ugledne privrednike“) koji državi duguju i po više milijardi neplaćenih
poreza. Prosto je „vuku za nos“. Imaju po više desetina firmi, pa poreze ostave
na jednoj, „puste“ je u blokadu i stečaj (naravno, odgovaraju samo do visine
osnivačkog kapitala u toj „žrtvovanoj“ firmi), a rade i slikaju se po novinama
u drugoj, „naprednoj i perspektivnoj“ firmi.
Igranka bez prestanka. A kad će da se završi, ne znamo.
Autor je narodni poslanik
Antrfile :
============================
Datum : 3.10.2009
Novina : Pravda
Strana : 3
Autor : NN
Tema : Slučajevi korupcije i borbe protiv korupcije
Najava : NE
Žanr : Vest
Ocena : Neutralna
SVI U BORBU PROTIV HULIGANA
Ministar unutrašnjih poslova Srbije, Ivica Dačić, pozvao je državu i celo
društvo na dogovor i nacionalni konsenzus o ciljevima policije u borbi protiv
kriminala i korupcije, sprečavanju nasilja i svih vidova ekstremizma. Bez
takvog konsenzusa, policija i tuži'laštva ne mogu da rade - kazao je Dačić,
obraćajući se diplomcima Kriminalističko policijske akademije na svečanosti u
Domu Narodne skupštine Srbije povodom dana te institucije. On je od policijskih
službenika zatražio da profesionalno, efikasno i korektno obavljaju posao, uz
puno poštovanje zakona i ljudskih sloboda i prava, a od države i društva jasnu
podršku policiji u ispunjavanju tih ciljeva. Policijski službenici od države
traže da kaže šta se od nas očekuje, kakvu Srbiju hoćemo i kakav sistem
vrednosti hoćemo da gradimo. Ako hoćemo zemlju u kojoj se bezbedno živi,
potreban nam je društveni dogovor kazao je Dačić i naglasio da je policija
spremna da obavlja zadatke, ali traži podršku društva. Svečanosti su
prisustvovali predsednica parlamenta Slavica Đukić Dejanavić, ministar odbrane
Dragan Šutanovac, potpredsednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić, ministar bez
portfelja Sulejman Ugljanin, rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević i
princ Aleksandar Karađorđević. Proslavi su prisustvovali i predstavnici verskih
zajednica, međunarodnih organizacija, Vojske Srbije i diplomatskog kora.
Antrfile :
============================
Datum : 3.10.2009
Novina : Pravda
Strana : 7
Autor : NN
Tema : Slučajevi korupcije i borbe protiv korupcije
Najava : NE
Žanr : Vest
Ocena : Neutralna
AGENCIJI POTREBAN JASAN AMBLEM
Agencija za borbu protiv korupcije i Misija OEBS-a u Srbiji objavili su u petak
konkurs za dizajn znaka, tj. logo Agencije. Autor izabranog zaštitnog znaka
Agencije dobiće novčanu nagradu od 95.000 dinara, a radovi mogu da se dostave
do 25. oktobra.
- Logo Agencije trebalo bi da na jednostavan, prepoznatljiv i upečatljiv način
objedini, ilustruje i istakne značajnije karakteristike Agencije kao
samostalnog i nezavisnog državnog organa, navodi se na sajtu Agencije
www.korupcije.gov.rs.
Antrfile :
============================
|