NKEU sa ministarkom o radu na izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama

Dana 5. marta 2021. godine, u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave održan je sastanak ministarke Marije Obradović sa predstavnicima Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (u daljem tekstu: Konvent). Do ovog sastanka došlo nakon sastanka predsednice Vlade i Nacionalnog konventa koji je bio otvoren za javnost, a na kojem su članice Konventa ukazale na potrebu uključiljvanja civilnog društva u pripremu ovog zakona.

Tema sastanka je bio nastavak rada na izradi nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, kao i dogovor o načinu na koji bi  Konvent bio uključen u rad na izradi navedenog nacrta.

Ispred Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, sastanku su prisustvovali: Nemanja Nenadić iz Udruženja Transparentnost Srbija, Bojana Selaković iz Udruženja Građanske inicijative, Ana Toskić iz Udruženja Partneri Srbija i Milena Vasić iz Udruženja Komitet pravnika za ljudska prava YUCOM.

Ministarka Obradović je obavestila predstavnike Nacionalnog konventa o dosadašnjem radu novosnovane Posebne radne grupe čiji je zadatak da dovrši rad na tekst izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Izrazila je spremnost da se u rad Posebne radne grupe na izradi teksta uključe i predstavnici Konventa. Obavestila je prisutne da se za utorak, 9. mart 2021. godine, u zgradi Vlade planira sastanak predsednice Vlade Ane Brnabić i ministra Marije Obradović sa predstavnicima Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, radi upoznavanja sa konkretnim predlozima Delegacije Evropske unije za unapređenje kako Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, tako i Zakona o Zaštitniku građana, na čijim izmenama je takođe nastavljen rad u okviru Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. S tim u vezi, pozvala je predstavnike Konventa da, ukoliko su zainteresovani, prisustvuju pomenutom sastanku.

Predstavnici Konventa su izrazili spremnost da prisustvuju sastanku planiranom za 9. mart 2021. godine, dok su u vezi sa mogućim uključivanjem u rad Posebne radne grupe, istakli da je najznačajnije da dobiju priliku da iznesu svoje konkretne primedbe i predloge za unapređenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i da dobiju konkretne odgovore po tim primedbama, odnosno predlozima koje budu izneli.

Predstavnici Konventa su izložili je svoje stavove u vezi sa procesom izrade i sadržajem izmena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Oni su ukazali na bitnost ovog zakona za civilno društvo u celini, budući da se on koristi kao sredstvo za praćenje primene javnih politika i propisa u svim oblastima rada, kao i na njegov značaj u kontekstu evropskih integracija, drugih međunarodnih obaveza koje je Srbija preuzela (npr. Partnerstvo za otvorenu upravu), kao i za borbu protiv korupcije, vladavinu prava, zaštitu ljudskih prava, ostvarivanje uloge medija i drugo. Istaknuto je da Srbija ima zakon koji je u velikoj meri usklađen sa najboljim međunarodnim standardima, ali i da su potrebna i unapređenja, pre svega, kako bi se rešili problemi koji se javljaju u praksi, a naročito izvršenje obavezujućih rešenja Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. S druge strane, stav je organizacija civilnog društva da ne bi bilo prihvatljivo da se kroz izmene zakona na bilo koji način sužava dostignuti nivo prava javnosti da zna, ne samo zbog međunarodnih standarda, već i prema odredbama Ustava Srbije.

Predstavnici Konventa su podsetili na to da je Narodnoj skupštini pre 14 godina, u formi narodne inicijative, podnet predlog izmena i dopuna ovog zakona, koji Skupština nije razmatrala, a koji nudi rešenja za neka pitanja koja su i dalje aktuelna, kao što je uvođenje mogućnosti žalbe Povereniku protiv odluka svih organa vlasti (trenutno takva mogućnost ne postoji kada je reč o šest visokih državnih organa). U vezi sa procesom izmena i dopuna zakona, koji se odvijao tokom 2018. i 2019. godine, ukazano je na to da jesu bile organizovane javne konsultacije o polaznim osnovama i o samom nacrtu, da je nacrt sadržao mnoga korisna rešenja, ali i odredbe koje bi ograničile pravo na pristup pojedinim informacijama, te da je poslednji objavljeni nacrt, iz novembra 2019, bolji od prvobitnog. Međutim, predstavnici civilnog društva nisu zvanično obavešteni zbog čega pojedni predlozi koje su davali tokom javne rasprave nisu bili prihvaćeni, niti izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi sadrži podatke o tome. U tom smislu je ukazano na potrebu da ti predlozi budu uzeti u obzir i u sadašnjoj fazi izmena i dopuna zakona, i izrazili spremnost da ih detaljno izlože članovima radne grupe na budućim sastancima. Imajući u vidu da je aktuelnim Akcionim planom za poglavlje 23 EU integracija izričito predviđeno da se Zakon izmeni na osnovu „obavljene analize dosadašnje primene zakona“, da nije poznato da li je takva analiza rađena, predstavnici organizacija civilnog društva su ukazali da bi bilo potrebno da se ona sprovede, kako bi se utvrdili prioriteti za zakonske izmene. Svi učesnici su se saglasili da kvalitet zakonskih izmena ima prioritet u odnosu na rokove koji su predviđeni u planskim dokumentima (a koji su, kada je reč o AP 23 već protekli), ta da o nacrtu zakona treba da bude organizovana javna rasprava uz što šire učešće zainteresovanih strana.

Na kraju sastanka, ministarka Obradović je zamolila da Konvent do ponedeljka, 8. marta 2021. godine, dostavi informaciju da li će i ko ispred Konventa prisustvovati sastanku sa Delegacijom Evropske unije, kao i da se u najkraćem roku izjasni o tome da li želi da učestvuje u radu Posebne radne grupe ili će svoje primedbe i predloge uputiti u sklopu javne rasprave. Napomenula je da će, ukoliko se izjasni da želi da učestvuje u radu Posebne radne grupe, Konventu biti upućen zvaničan poziv.

Napomena: Na sajtu MDULS objavljena je informacija koja ne odgovara u potpunosti onome o čemu je bilo reči na sastanku, ali nisu unete ispravke ni nakon naše intervencije