Indeks ekonomskih sloboda

Datum kreiranja: utorak, 14 januar 2014
Fondacija Heritage objavila je ovogodišnji Indeks ekonomskih sloboda (http://www.heritage.org/index/explore). Indeks Srbije je u odnosu na prethodnu godinu porastao za 0,8 poena, ali se ona sa ukupnim rezultatom 59,4 i dalje nalazi među "ekonomski uglavnom neslobodnim zemljama", istina na samoj granici (60 poena) "umereno slobodnih zemalja". U komentaru za Srbiju, fondacija navodi da, "uprkos napretku u određenim oblastima, Srbija i dalje kaska u promociji i primeni vladavine prava. Implementacija dubljih institucionalnih reformi je i dalje od kritične važnosti".

TSSFBTransparentnost Srbija ukazuje da je u ovom istraživanju posebno zabrinjavajuća višegodišnja stagnacija u oblasti suzbijanja korupcije, odnosno niska ocena za "slobodu od korupcije". U indeksu za 2014. godinu ocena u ovoj obasti je 34 i ona je najniža među 10 kategorija koje se ocenjuju i na osnovu kojih se izračunava indeks ekonomskih sloboda. Fondacija Heritage ocenu za korupciju obračunava na osnovu Indeksa percepcije korupcije (CPI) koji objavljuje Transparency International, a na toj listi Srbija je prethodnih godina beležila stagnaciju ili izuzetno spor napredak. Zbog toga TS smatra da je neophodno primeniti sistemski pristup u borbi protiv korupcije, zasnovan na vladavini prava, neselektivnoj primeni zakona i stabilnim institucijama, kako bi napredak bio održiv. To se naročito odnosi na pravosuđe. Naime, niska ocena ovog istraživanja u oblasti vlasničkih prava (40 poena) ne menja se od 2009. godine i ona je posledica lošeg stanja u pravosuđu. Prema ovoj oceni "sudski sistem u Srbiji je veoma neefikasan, kašnjenja su tolika da odvraćaju od korišćenja sudske pravne zaštite, korupcija je prisutna a pravosuđe je pod uticajem drugih grana vlasti."

Pad indeksa je zabeležen i za oblast javne potrošnje - ocena je 38,6, što je gotovo dva poena slabije nego prethodne godine i čak osam poena slabije nego 2009. godine. Ova ocena jasno ukazuje na potrebu da se obezbedi veća javnost u radu izvršne vlasti koja najznačajnije utiče na planiranje javne potrošnje i druge vidove raspolaganja javnim resursima. U ovoj oblasti i dalje veliki problem predstavlja netransparentnost prilikom donošenja investicionih odluka i zaključivanja ekonomskih sporazuma.