Vidovitost

Datum kreiranja: ponedeljak, 22 februar 2016
meitaMinistarstvo privrede unapred je znalo da će Komisija za kontrolu državne pomoći dati pozitivno mišljenje o dozvoljenosti pomoći od 22.710.000 evra kineskoj kompaniji Mei Ta za izgradnju fabrike u Obrenovcu.
 
Komisija za kontrolu državne pomoći je 11. februara 2016. donela rešenje broj 023-02-00006/2015-1 kojim se dozvoljava državna pomoć od 22.710.000 evra kompaniji Mei Ta Europe doo. Reč je o kompaniji sa četiri zaposlena, registrovanoj u Obrenovcu, koju je osnovala istoimena kompanija sa Kipra, a koja je, pak, zavisno jednočlano društvo kineske kompanija Mei Ta Industrial, članice grupacije koja zapošljava 10.000 radnika.
 
Komisija je izračunala da pomoć iznosi 37,85% troškova ulaganja od 60 miliona evra (od toga su gotovo 10 miliona evra izdaci za plate u dvogodišnjem periodu od ispunjenja obaveza zapošljavanja 770 radnika) pa je dozvoljena prema Zakonu i Uredbi, koji propisuju da pomoć za velika privredna društva može iznositi do 50% početnog ulaganja. U ovom slučaju da je vrednost 14 hektara ustupljenog građevinskog zemljišta procenjena i na višestruko veću vrednost od 1,7 miliona evra, iznos državne pomoći bi se uklopio u maksimalni dozvoljeni okvir, ali bi verovatno investitor morao da isplati više od 1,9 miliona evra za preostalih 16 hektara, što je iznos za koji portal Istinomer tvrdi da je daleko ispod tržišne vrednosti.
 
U doba objavljivanja teksta na sajtu Istinomer-a, razlozi kojima se rukovodila Komisija za kontrolu državne pomoći nisu bili poznati. Međutim, ta odluka se danas ili tokom vikenda pojavila na sajtu Komisije. Objavljivanje ove odluke priču vraća sa terena isplativosti i celishodnosti subvencionisanja investitora na pitanje elementarne legalnosti.
 
Ministarstvo privrede je Komisiji za kontrolu državne pomoći još u julu 2015. podnelo zahtev za davanje mišljenja o dozvoljenosti državne pomoći i uz njega priložilo Predlog zaključka o usvajanju Okvirnog sporazuma o investiranju između Republike Srbije, grada Beograda, gradske opštine Obrenovac i kineske kompanije Mei Ta. Komisija je u avgustu odgovorila Ministarstvu i objasnila da je Okvirni sporazum pravno neobavezujući i da nije osnov za davanje mišljenja o dozvoljenosti državne pomoći, već je potrebno da dostave ugovore predviđene okvirnim sporazumom.
 
Potom je Ministarstvo privrede 29. oktobra 2015. dostavilo prijavu državne pomoći i Predlog zaključka vlade kojim se usvaja Ugovor o dodeli sredstava i priložilo Nacrt ugovora. Sednica Komisije održana je 3. novembra, ali je u međuvremenu Vlada (30. oktobra) utvrdila zaključak, a ministar privrede Sertić sa direktorom kineske kompanije registrovane u Obrenovcu 2. novembra potpisao Ugovor o dodeli sredstava. Iako su slični ugovori ranije dobijali veliki medijski publicitet, 2 novembra 2015. se informacija o potpisivanju ugovora nije pojavila ni na sajtu Ministarstva privrede, ni na sajtu Vlade Srbije, a samim tim, ni u medijima.
 
Komisija za kontrolu državne pomoći ipak je, kako se navodi u Rešenju, "došla do saznala" da je Predlog zaključka u međuvremenu usvojen. Do usvajanja zaključka je došlo na sednici Vlade od 30. oktobra. Ta se informacija takođe ne može naći na sajtu Vlade niti u Službenom glasniku, jer se zaključci ne objavljuju. Stoga je Komisija i naložila Ministarstvu da podnese potpunu prijavu u roku od 15 dana. Ministarstvo je to uradilo nepun mesec dana po isteku roka, 14. decembra 2015, te je Komisija na sednici 11. februara donela rešenje kojim daje pozitivno mišljenje.
 
Šta je sporno?
 
Iako je Rešenje usvojeno 11. februara 2016. godine, ministar Sertić je još 2. novembra 2015. potpisao Ugovor o dodeli sredstava u kome se poziva na Zaključak Vlade od 30. oktobra (tim zaključkom je Vlada prihvatila nacrt ugovora) i na (buduće) rešenje Komisije za kontrolu državne pomoći kojim se odobrava državna pomoć za kompaniju Mei Ta. U ugovoru se navodi broj rešenja, istovetan broju rešenja donetom tri meseca kasnije, za šta nije bila potrebna vidovitost, jer je ceo predmet od avgusta i odlučivanja o prvom podnetom zahtevu vođen pod istim brojem. Za unošenje podatka kog datuma je rešenje doneto bila bi potrebna ili vidovitost ili drskost da se unese lažni podatak. I jedno i drugo su izostali, pa se ugovor poziva na buduće rešenje, bez datuma.
 
Budući da Zakon o kontroli državne pomoći, suprotno logici, ne sadrži pravilo o ništavosti ugovora niti kazne za one koji krše pravila o dodeli te pomoći ili o kontroli, činjenica da je državna pomoć tek naknadno kontrolisana, verovatno neće imati uticaja na validnost ugovora. S druge strane, unošenje neistinitih podataka u ugovor može biti kažnjivo, a može biti i razlog za raskid, na primer, ukoliko je strani partner bio doveden u zabludu da su dodelu subvencije odobrili svi nadležni organi Republike Srbije.