Da li su notarske nadoknade previsoke?

Datum kreiranja: subota, 16 decembar 2017

n1 notariKroz saopštenje sindikata pravosuđa ponovo je aktuelizovana tema visine notarskih nadoknada. Prilog televizije N1 istražuje temu uzimajući u obzir pitanje visine nekadašnjih sudskih taksi, troškova koje javni beležnici imaju i 30% prihoda koje su dužni da uplaćuju u budžet. Da podsetimo, reč je o izdvajanju na osnovu odluke Ministarstva pravde, koja je doneta bez valjane analize, nakon inicijalnih protesta zbog toga što su naknade ocenjene kao prevelike i štrajka advokata.

Ugao posmatranja notarskih nadoknada je neispravan. Jedini način da se validno proveri kolika je naknada za notarski rad tržišna jeste samo tržište. Među javnim beležnicima sada vlada konkurencija, ali je njihov broj ograničen, a visina nadoknada fiksirana. Druge privatne profesije, poput advokata i zubara, nemaju tih ograničenja. Zbog toga se može reći da cene njihovih usluga, makar ih mnogi smatrali preskupim, jesu tržišne. Kada bi i notari bili podvrgnuti slobodnoj konkurenciji u smislu ulaska u profesiju ili u pogledu određivanja nadoknada za svoj rad, lako bi se utvrdilo da li ih je previše ili premalo. U mestima gde nema dovoljno tržišnog interesovanja država bi morala da omogući građanima da obave svoje poslove u sudu ili kroz subvencije za javne beležnike.

Kako god bilo, glavna stvar koja zabrinjava iz ove vesti, s obzirom na moguće posledice po budžet, jeste činjenica da je javnobeležnička komora „podnela još 2015. godine inicijativu Ustavnom sudu Srbije da oceni zakonitost naplate od 30 posto, ali o njoj još nije doneta odluka.“