Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints

Polovina stranačkih para za predizborne TV spotove

Datum kreiranja: petak, 06 maj 2016

mirisljavi vucicKampanja od državnog novca, skromnija nego inače, sa verom u prelazak cenzusa: tako bi mogla da se opiše reklamna strategija većine stranaka koje će se naći u novom sazivu parlamenta, naročito onih koje su bile u opoziciji, piše "Politika". 

Država je za kampanju svih partija u 2016. namenila 580 miliona dinara, od čega je petina ili 116 miliona dinara podeljeno listama pre glasanja, dok će preostalih 80 odsto ići onima koji su dobili mesta u parlamentu. Sve stranke su i za ove izbore prikupljale donacija, koje su se kretale od 350.000 do 25 miliona dinara, ali javnost i posle ovih, kao i posle ranijih izbora, teško saznaje "male tajne političke ekonomije u Srbiji".

Koliko su koštale kampanje stranaka? 

"Procene ćemo predstaviti sledeće nedelje, ali već sada mogu da vam kažem da je ova kampanja bila jeftinija od ranijih. Prvi razlog je što je bila kraća. Drugo je to što oni kojima je bila neophodna promocija, recimo brojne opozicione liste, nisu imali para da je plate. A oni koji su imali novca i koji su najviše trošili (SNS), nisu ni imali naročite potrebe za reklamiranjem, usled sveprisustva svojih funkcionera u medijima u raznim, navodno redovnim, aktivnostima. SPS je negde između", kaže za "Politiku" direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić. 

Finansiranje kampanje, kako dodaje, nije bilo ništa otvorenije nego ranijih godina. Zakon ne obavezuje stranke da bilo šta kažu o svojim finansijama dok kampanja traje, već samo da podnesu izveštaj za mesec dana. 

"Jedini izuzetak je objavljivanje podataka o većim donatorima, ali toga nije bilo mnogo. Zna se koliko strankama sleduje iz budžeta, zna se i za ’običaj’ stranaka u Srbiji da prave kampanju bez unapred obezbeđenih sredstava, računajući na ono što dolazi iz budžeta po osnovu izbornog uspeha. Zato se može pretpostaviti da će se i u finansijskim izveštajima uglavnom naći tvrdnja da je kampanja plaćena dobijenim budžetskim sredstvima", kaže direktor Transparentnosti koja od 2004. prati finansiranje izbornih kampanja. 

Jedan od ključnih troškova i ovoga puta je bilo TV oglašavanje, koje je po rečima Nenadića na svim dosadašnjim izborima "nosilo" oko polovine troškova izborne kampanje. 

Po zakonu, za državni novac koji se pre izbora isplaćuje listama za kampanju, stranke su dužne da polože jemstvo i da ga vrate u slučaju da ne pređu jedan procenat glasova, a u slučaju manjinskih ako ne skupe više od 0,2 odsto podrške. Mnoge partije, prema istraživanju Centra za istraživanje korupcije, založile su stranačku imovinu ili čak nekretnine članova i njihovih najbližih srodnika. I dok je Saša Radulović, kako su nam rekli u DJB založio stan svoje majke, DSS-Dveri centralu DSS-a u Braće Jugovićau Beogradu, predsednik Izvršnog odbora Levice Srbije Ivan Jovanović, kao garancijuje založio kuću svoga oca u Kraljevu. 

Kako LS nije prešla jedan procenat glasova na izborima, ona će državna sredstva morati da vraća, ali Borko Stefanović za "Politiku" kaže da to neće biti problem. 

"Nama je taj novac uplaćen dan pred izbornu tišinu i možda smo potrošili nekih 100.000 dinara, tako da neće biti nikakvih nevolja da se to vrati. Mnogo veća tema od te je kako to da država daje sredstva dan pred ćutnju i ne možete ni da iskoristite taj novac", dodaje Stefanović, a naše pitanje da li je osim novca koji mu po zakonu pripada LS uzimala kredite za kampanju odgovara da se to nije dogodilo. Najveća stranka u parlamentu SNS nije odgovorila na pitanja našeg lista o finansiranju kampanje, jer su funkcioneri rekli da im treba nekoliko dana da dostave precizne podatke. Sagovornici iz Demokratske stranke veoma šturo su kazali da su koristili samo državni novac i da bi bilo besmisleno da uzimaju kredite kada već imaju dugove. 

SPS: kredit od AIK banke od 190 miliona dinara 

"Nikada u istoriji SPS nismo imali skromniju izbornu kampanju i ne znam na koji način su neke partije koje su u dugovima zakupile brojne bilborde i platile spotove na televizijama sa nacionalnim frekvencijama". Ovim rečima je direktor SPS-a Dejan Backović prokomentarisao tek završenu izbornu kampanju. 

"U odnosu na izbore pre dve godine mi smo potrošili dvostruko manje novca. Uzeli smo kredit od AIK banke od 190 miliona dinara što je priznaćete za izbornu kampanju smešna svota. Da bismo dobili taj novac i garancije za jemstvo morali smo pod hipoteku da stavimo osam stranačkih zgrada u Kraljevu, Požarevcu, Leskovcu, na Čukarici, Voždovcu u Beogradu...", kaže Backović za "Politiku". On kaže da su od donacije fizičkih lica, članova i prijatelja koji podržavaju ovu stranku dobili oko tri miliona dinara. Prema njegovim procenama, na osnovu osvojenih stranačkih mandata u Skupštini Srbije SPS će dobiti najmanje 55 miliona dinara što će biti dovoljno za otplatu prve rate kredita. SRS: trošili ušteđevinu od 40 miliona dinara 

maske kampanjaLider SRS Vojislav Šešelj kaže da su kampanju finansirali iz više dobrovoljnih priloga njihovih članova i simpatizera. On navodi da su u odnosu na pre četiri godine utrošili mnogo manje novca jer su tada potrošili oko 100 miliona dinara. 

"Da bismo imali koliko-toliko normalnu kampanju pod hipoteku smo stavili i kuću u Srpskoj Crnji koja je stranačko vlasništvo.  Tražili smo od Komercijalne banke kredit za kampanju, ali nam nisu dali, pa smo morali da iskoristimo našu ušteđevinu od 40 miliona dinara koju smo počeli da skupljamo od 2012. godine", kaže Šešelj.

Dosta je bilo: sredstva od države dobili dan pre izborne ćutnje

"Mi smo mogli da trošimo samo ono što imamo na računu, odnosno ono što dobijaju pre izbora sve proglašene liste, a to je oko 40.000 evra, odnosno oko 4,8 miliona dinara", kaže Aleksandar Stevanović, potpredsednik DJB. Ono što je neshvatljivo jeste da su nam ta sredstva legla u četvrtak pre izborne ćutnje. Kampanju smo realizovali zahvaljujući dobavljačima koji su spremni da sačekaju da taj novac bude uplaćen na naš račun. To nije bilo sporno, jer su svi znali da je uslov da taj novac legne da se pređe jedan odsto. 

Ni u jednoj od opština trošak nije bio veći od 500-600 evra, što je pokrivano od sitnih donacija članova. Insistiralo se na tome da se kampanja radi "onlajn", na društvenim mrežama, i na internet stranici organizacije. Tu je i štampani materijal koji je ubacivan u poštanske sandučiće i uz izuzetno motivisano članstvo, od čoveka do čoveka predstavljali su ono što je naš program. 

Kada se gleda po glasu najjeftinije su u odnosu na broj dobijenih opštine bile kampanje po beogradskim opštinama, svega 10 dinara po jednom glasu. 

DSS-Dveri: RTS i Pink su za nas bili skupi 

Predsednica DSS Sanda Rašković Ivić, još pre izbora izjavila je da se kampanja te partije zasniva na budžetskim sredstvima i da je skromna. Osim pet miliona dinara, dobijenih pre izbora i u koaliciji DSS-Dveri računa se da će preostala zaduženja biti nadoknađena posle izbora. 

"Sve ranije dugove isplatićemo kroz reprogram do kraja godine, s obzirom na to da smo ušli u parlament. Suština je da nismo koristili ono najskuplje, a to su spotovi na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Osim 'Hepija', nismo išli u medije poput RTS-a i 'Pinka', gde je sekund najskuplji. Naša kampanja bila je bazirana na internetu, jer to košta minimalno, bezmalo džabe. Bazirali smo se na bilborde i štampanje plakata i naravno na reklame u štampanim listovima koje su neuporedivo jeftinije", naglašava Rašković Ivić. 

SDS-LDP-LSV: tačno smo ciljali da ćemo preći cenzus 

Zdravko Stanković, direktor Socijaldemokratske stranke kaže da je koalicija SDS-LDP-LSV kampanju finansirala od šest miliona dinara koji su nam pripali iz budžeta na osnovu kandidovanja, i nešto što smo sačuvali kao parlamentarna stranka, uz minimalne donacije po lokalnim odborima. Što se tiče bilborda unapred smo se zadužili, računajući da ćemo preći cenzus i da ćemo to isplatiti od tih sredstava. To bi mogao da bude problem da smo ostali izvan parlamenta, ali suština je da smo tačno ciljali na to. 

Ovaj izborni rezultat možda za nas nije zadovoljavajući, ali kad se uporedi koliko smo potrošili mi, i većinska vladajuća stranka, to nije neuspeh.

 

foto: TS, Jelena Stanković