Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ova funkcionerska kampanja ogoljenija nego prethodna

U suštini se ništa nije promenilo od prethodnih izbora. Možemo reći da je ova funkcionerska kampanja u Zaječaru i Kosjeriću još ogoljenija nego što je bila ona prethodna, ocenio je Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija. "Mi smo 2021. godine, kada su takođe bili izbori u Zaječaru i Kosjeriću, izmerili tada da je intenzitet poseta ministara u te dve opštine bio oko 40 puta veći nego u doba kada nije bilo izborne kampanje u tim mestima i to vidimo i sada", izjavio je Nenadić u emisiji "Studio Live" na N1. On je naveo i jedan "tipičan primer" funkcionerske kampanje juče u Zaječaru. "Juče je u Zaječaru...

JKP „Čistoća“ iz Novog Sada nudi novac na tenderu da drugi rade njen posao

Javno komunalno preduzeće „Čistoća“ iz Novog Sada raspisalo je javnu nabavku za usluge čišćenja, sakupljanja i selektovanja otpada, procenjene vrednosti 250 miliona dinara (oko 2,1 milion evra), piše Nova ekonomija. Posao uključuje čišćenje javnih površina metlom, sakupljanje otpada i utovar u kamion ili kontejner, uklanjanje otpada iz posuda za otpad, sakupljanje kabastog i građevinskog otpada… Nakon završetka postupka javne nabavke, sa izabranim ponuđačem biće potpisan okvirni sporazum na period od jedne godine, navodi se u tenderskoj dokumentaciji. Po zaključenju okvirnog sporazuma „Čistoća“ će izdavati i dostavljati izabranom pružaocu usluge pisane narudžbenice, u kojima će ga obavestiti o svojim potrebama. Ove narudžbenice „Čistoća“ će izdavati...

„Situacija lošija nego 2023, novi momenat je promocija Pokreta za narod“: Nemanja Nenadić o izbornim uslovima

Programski direktor nevladine organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić izjavio je danas da smatra da izborni uslovi u Srbiji nisu ništa bolji nego što su bili pred izbore u decembru 2023. godine, ili junu 2024. godine, odnosno da su možda i lošiji. "Ja bih rekao da su čak lošiji nego što su bili tada, ali to je više pitanje stvarnosti, prakse i nekih dešavanja tokom poslednjih meseci, nego zakona. Zakoni se nisu promenili ni najmanje, institucije su iste koje su bile i onda", rekao je za Radio-televiziju Vojvodine Nenadić, koji je do početka februara ove godine predsedavao Radnom grupom Skupštine Srbije za...

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole

Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno odaljila od ostvarivanja tih ciljeva. Takav scenario nije sprečila ni činjenica da se Vlada Srbije u okviru Reformske agende obavezala da će do kraja ove godine usvojiti ključne zakonske mere da bi se ispunile sve ključne preporuke Venecijanske komisije i ODIHR, u kom slučaju bi stekla pravo na 27,175,246.75 evra pomoći iz Plana Razvoja EU.  Nisu usvojeni propisi koji bi obuhvatili sve vidove zloupotrebe javnih resursa i jasnije razdvojili partijsko –...

Želje građana i volja vlasti

Kada sledeći put budete čuli nekoga na vlasti da se poziva na dobijeno poverenje naroda da bi opravdao poteze sumnjive zakonitosti i isplativosti, setite se ovog prikaza podataka iz istraživanja javnog mnenja u vezi sa nekim od ključnih pitanja za borbu protiv korupcije. Sve i kada bi bilo istina da su građani dali vladaocu puno poverenje da vodi državu onako kako on u tom trenutku proceni da je najbolje na poštenim izborima i slobodnom voljom (što je, za solidno veliki broj glasača, upitno), nema baš nikakvog osnova da se zaključi da su se saglasili čak ni sa ključnim potezima koje je...

Korupcija posle 25 godina prvi put isplivala na prvo mesto problema društva u Srbiji

Organizacija Transaparentnost Srbija  sprovela je u martu istraživanje stavova i iskustva građana o korupciji, a rezultati se značajno razlikuju u odnou na prethodne godine. "Korupcija je isplivala prvi put u poslednjih 25 godina, kako se rade istraživanja o korupciji, na prvo mesto liste problema u društvu", rekao je Nemanja Nenadić za TV N1. „Korupcija je uvek bila visoko – na drugom, trećem, četvrtom, nekada je i na peto mesto padala. Sada je na 1. mestu i to ubedljivo“, rekao je Nenadić u emisiji Dan uživo na N1. Dve trećine ispitanika označilo je korupciju kao prvi problem, a prvi sledeći problem dobio je upola...

Nema dovoljno podataka o isplativosti Beograda na vodi

Transparentnost Srbija ocenjuje da objavljivanje ugovora o raspolaganju javnom imovinom ne sme biti stvar dobre volje i slobodne procene državnih organa, već njihova zakonska obaveza. Prema mišljenju naše organizacije, najbolje rešenje za to bi bila odredba Ustava, kojom bi bilo propisano da ugovori o raspolaganju javnom imovinom pre objavljivanja ne proizvode nikakvo dejstvo.

Po našoj oceni, u vezi sa ovim poslom, glavni problem je to što ni nakon objavljivanja ugovora nisu poznate ključne informacije na osnovu kojih bi se moglo suditi o njegovoj povoljnosti. To su podaci, koji bi, da nije bila isključena primena Zakona o javno-privatnim partnerstvima, bili obavezno obuhvaćeni prethodnom analizom. Zbog toga smatramo da bi umesto tvrdnji o tome da ovo „povoljan aranžman“, trebalo objaviti analize koje će to pokazati, ukoliko su rađene. Osnovni podatak u takvoj analizi bi bila procena cene koja se mogla dobiti dugoročnim iznajmljivanjem zemljišta zainteresovanim investitorima po parcelama, naspram procene očekivane dobiti Srbije od zajedničkog preduzeća „BG na vodi“. Iako gradonačelnik često pominje da „sav rizik snosi investitor“, misleći na ulaganje novca u izgradnju, rizik Srbije nije ništa manji, već je samo manje vidljiv. Po viđenju TS, to je rizik da Srbija od prodaje budućih nekretnina ne dobije onoliko koliko bi dobila prodajom građevinskog zemljišta na licitaciji.

Objavljivanje ugovora je potvrdilo neke od informacija o pravima i obavezama ugovornih strana koje su ranije izneli predstavnici Srbije i Beograda (npr. rok završetka, visina ulaganja stranog partnera). Međutim, pokazalo se da su neke informacije bile nepotpune. Tako, iako se sve vreme ističe da je reč o zakupu a ne o prodaji, u ugovoru se obrađuje pitanje konvezije zakupa u pravo svojine. Ugovor takođe sadrži neke ranije nepominjane obaveze države (npr. prenos svojine na dve zgrade – Iskra i Simpo, površine 2400 metara).

Ugovor, po našoj oceni, sadrži i neke garancije koje Srbija nije smela da preuzme, kao što je obaveza  donošenja pojedinih propisa. Problem je i neistinita tvrdnja da ne postoji spor pred državnim organom koji može da utiče na validnost ovog ugovora. Poznato je, naime, da se pred Ustavnim sudom već duže vreme nalaze inicijative za ocenu ustavnosti sporazuma između Srbije i UAE, koji je bio osnov i za zaključivanje ovog ugovora. S druge strane, obaveze investitora u pogledu dinamike izgradnje su nedovoljno precizirane. Na primer, prvi pomenuti rok za dovršenje neke faze je čak 20 godina i nema ugovorne kazne za njegovo eventualno kršenje.

Ključna stvar na koju treba obratiti pažnju u primeni ovog ugovora je kontrola troškova. Mogućnosti Srbije, kao manjinskog partnera, u tom pogledu su ograničene. Zbog toga bi, prema našem mišljenju, pre svega, trebalo insistirati na preciziranju pravila o nabavkama koje će vršiti zajedničko preduzeće, i to tako da zastupnici i organi države Srbije nad tim procesom imaju kontrolu. Ova kontrola je pogotovo neophodna kod troškova javnih radova. Naime, investitor će dobiti posao izvođenja javnih radova, i ima pravo da sve te troškove odbije od doprinosa za građevinsko zemljište. Zbog toga, svako neopravdano uvećanje troškova ovih radova, direktno bi se odrazilo na ostvarivanje javnih prihoda.

Inače, ugovor o „Beogradu na vodi“ objavljen je oko pet meseci posle potpisivanja, što predstavlja izvesni napredak u odnosu na slučaj „Air Serbia“ (objavljen nakon 10 meseci). Napredak je još veći u odnosu na slučajeve kada su značajni delovi teksta bili zatamnjeni (npr. aneksi ugovora sa FIAT) kada se na njih dugo čekalo (npr. „Horgoš – Požega“), a naročito u odnosu na aktuelni ugovor o upravljanju smederevskom „Železarom“, gde još uvek nije objavljeno ništa i pored nekoliko obavezujućih naloga Poverenika. Iz teksta ugovora o „Beogradu na vodi“ se vidi da su bili neutemeljeni prethodno iznošeni razlozi zbog kojih navodno ugovor ne može da se objavi, jer se objavljivanje vezuje za volju ugovornih strana a ne za pravnosnažnost. 

Transparentnost – Srbija, Beograd 25.9.2015.

Vesti