Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Autentično tumačenje „zakona“ o Generalštabu – trostruko pravno nasilje

Autentično „tumačenje“ posebnog „zakona“ za Generalštab, koje je po hitnoj proceduri usvojio Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, predstavlja trostruko pravno nasilje i umesto jačanja vladavine prava učvršćuje izgradnju bespravne države. Transparentnost Srbija zato poziva narodne poslanike da ovo autentično tumačenje ne usvoje, a Ustavni sud da bez odlaganja odluči o inicijativama kako bi se ovakvom urušavanju ustavnog poretka stalo na put. Donošenje bilo kog autentičnog tumačenja je sporno iz nekoliko razloga. Pre svega, ovaj institut uopšte nije prepoznat u važećem Ustavu Srbije, tako da se nameće pitanje važenja i efekata autentičnih tumačenja koje Narodna skupština donosi, primenjujući Zakon o Narodnoj skupštini...

Nabavka vozova – kršenje Zakona o javnim nabavkama u najavi

U toku su pripreme za kupovinu vozova, vrednih nekoliko stotina miliona evra, uz kršenje Zakona o javnim nabavkama, objavili su mediji, a do sada nisu demantovali ni Vlada Srbije ni državno preduzeće Srbijavoz. Kako je objavila eKapija, a preneo N1, Vlada razmatra „kupovinu 30 vozova španskog proizvođača CAF za potrebe BG voza", za šta bi bio uzet „zajam od 315 miliona evra, dok bi samu nabavku sproveo Srbijavoz". Takođe je objavljeno da su se sa predstavnicima ovog proizvođača vozova već sastajali predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Ministarstva privrede. Ove najave potvrđuje i nedavna izjava Aleksandra Vučića, koji je rekao da „ćemo...

Otkud bilo kakve pozitivne ocene u vezi sa antikorupcijom u izveštaju EK o Srbiji

Iako godišnji izveštaj Evropske komisije daje korupciji značajno mesto (ta reč se pominje čak 63 puta), i donosi pojedina dobra zapažanja i ocene, generalni je utisak da je Evropska komisija propustila priliku da se adekvatno osvrne ili da čak i notira neke od najbitnijih problema. Pored toga, u stvarnosti današnje Srbije poražavajuće deluje da je EK našla prostora da oceni da postoji bilo kakav, pa čak i „ograničeni“ napredak kada je reč o borbi protiv korupcije i u vezi sa javnim nabavkama. Pominje se da je usvojen akcioni plan za antikorupcijsku Strategiju, ali nema ni reči o tome da nema nikakvih...

O predlogu dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku

Pošto se u obrazloženju predloga izmena i dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku pominje i organizacija Transparentnost Srbija, za potrebe šire javnosti dajemo nekoliko bitnih informacija: Predlog za donošenje izmena Zakona u okviru Radne grupe, u kojoj je učestvovala i TS, dala je organizacija CRTA, još u maju 2024. godine, ali su predstavnici partija vlasti tada odbili da razmatraju ovaj predlog. Predstavnik SNS u Radnoj grupi je, polazeći od ovog predloga CRTE, formulisao „kontrapredlog“. Posle dobijenih mišljenja ODIHR, oba predlagača su dala nove predloge. Ni jedan od njih nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu na glasanju održanom krajem decembra 2024. Pošto ni obavezan...

Poseban zakon će pored Generalštaba urušiti i pravni sistem

Predlog posebnog zakona za parcele bivšeg Generalštaba, koji će Skupština ekspresno staviti na dnevni red, predstavlja kombinaciju dva najopasnija oblika korupcije – ozakonjenje kršenja zakona i prilagođavanje opštih pravila skrivenim interesima u jednom konkretnom slučaju.   Kada se u istrazi javila osnovana sumnja da su članovi Vlade Srbije i drugi, po nalozima iz Vlade, kršili pravila i činili krivična dela da bi se realizovao projekat dogovoren mimo svih zakona, priskočili su u pomoć poslanici i predložili "poseban zakon" koji će pravila prilagoditi tim dogovorima. Pošto zakon nije formalno predložila Vlada, već direktno poslanici, izbegnuto je sprovođenje javne rasprave, koja je obavezna kada zakon priprema...

Saopštenje Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji povodom rezolucije Evropskog parlamenta

Nacionalni konvent o Evropskoj uniji ističe da sve što je navedeno u najnovijoj rezoluciji Evropskog parlamenta o Srbiji već mesecima predstavlja predmet javnih upozorenja i saopštenja brojnih domaćih i međunarodnih aktera. Činjenica da je najveća demokratska institucija Evropske unije ponovo morala da ukaže na iste, nerešene i produbljene probleme predstavlja ozbiljno urušavanje kredibiliteta zemlje kandidata i jasan signal stagnacije u procesu evropskih integracija, posebno imajući u vidu da su Rezoluciju podržale i poslanice Evropske narodne partije – grupacije čija je pridružena članica Srpska napredna stranka. Hajka protiv pojedinih poslanika Evropskog parlamenta i nipodaštavanje značaja Rezolucije od strane samog državnog vrha duboko su...

Značaj rezolucije Evropskog parlamenta za borbu protiv korupcije

U usaglašenom predlogu rezolucije Evropskog parlamenta koja se donosi povodom godišnjice tragičnog pada nadstrešnice u Novom Sadu, protesta i polarizacije u društvu, govori se daleko jasnije i određenije o ključnim problemima korupcije u Srbiji, nego u rezolucijama koje je taj parlament do sada usvajao. Transparentnost Srbija smatra izuzetno značajnim što EU parlament prepoznaje da je „moguća korupcija“ u vezi sa ugovaranjem i izvođenjem radova prilikom rekonstrukcije železničke pruge, deo šireg problema – činjenice da Srbija ugovara najvrednije infrastrukturne radove bez primene Zakona o javnim nabavkama. U Rezoluciji se izričito pominje u tom kontekstu međudržavni sporazum Srbije i Kine, ali TS podseća...

Godina skrivanja informacija i lažnih tvrdnji

Srbija obeležava još jedan Međunarodni dan prava javnosti da zna, a da problemi u ovoj oblasti nisu rešeni. Štaviše, proteklih godinu dana, pored uskraćivanja bitnih informacija po zahtevima, obeležili su brojni slučajevi u kojima su organi vlasti lažno tvrdili da ne poseduju tražene dokumente. To je, u sadejstvu sa nefunkcionisanjem demokratskih institucija i selektivnim radom istražnih organa, podiglo neodgovornost vlasti u Srbiji na viši nivo. Primena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, i pored toga što je obavezna, u stvarnosti sve više zavisi od dobre volje organa vlasti. Vlada i Skupština Srbije, i pored jasnih upozorenja iz nekoliko godišnjih...

Nema dovoljno podataka o isplativosti Beograda na vodi

Transparentnost Srbija ocenjuje da objavljivanje ugovora o raspolaganju javnom imovinom ne sme biti stvar dobre volje i slobodne procene državnih organa, već njihova zakonska obaveza. Prema mišljenju naše organizacije, najbolje rešenje za to bi bila odredba Ustava, kojom bi bilo propisano da ugovori o raspolaganju javnom imovinom pre objavljivanja ne proizvode nikakvo dejstvo.

Po našoj oceni, u vezi sa ovim poslom, glavni problem je to što ni nakon objavljivanja ugovora nisu poznate ključne informacije na osnovu kojih bi se moglo suditi o njegovoj povoljnosti. To su podaci, koji bi, da nije bila isključena primena Zakona o javno-privatnim partnerstvima, bili obavezno obuhvaćeni prethodnom analizom. Zbog toga smatramo da bi umesto tvrdnji o tome da ovo „povoljan aranžman“, trebalo objaviti analize koje će to pokazati, ukoliko su rađene. Osnovni podatak u takvoj analizi bi bila procena cene koja se mogla dobiti dugoročnim iznajmljivanjem zemljišta zainteresovanim investitorima po parcelama, naspram procene očekivane dobiti Srbije od zajedničkog preduzeća „BG na vodi“. Iako gradonačelnik često pominje da „sav rizik snosi investitor“, misleći na ulaganje novca u izgradnju, rizik Srbije nije ništa manji, već je samo manje vidljiv. Po viđenju TS, to je rizik da Srbija od prodaje budućih nekretnina ne dobije onoliko koliko bi dobila prodajom građevinskog zemljišta na licitaciji.

Objavljivanje ugovora je potvrdilo neke od informacija o pravima i obavezama ugovornih strana koje su ranije izneli predstavnici Srbije i Beograda (npr. rok završetka, visina ulaganja stranog partnera). Međutim, pokazalo se da su neke informacije bile nepotpune. Tako, iako se sve vreme ističe da je reč o zakupu a ne o prodaji, u ugovoru se obrađuje pitanje konvezije zakupa u pravo svojine. Ugovor takođe sadrži neke ranije nepominjane obaveze države (npr. prenos svojine na dve zgrade – Iskra i Simpo, površine 2400 metara).

Ugovor, po našoj oceni, sadrži i neke garancije koje Srbija nije smela da preuzme, kao što je obaveza  donošenja pojedinih propisa. Problem je i neistinita tvrdnja da ne postoji spor pred državnim organom koji može da utiče na validnost ovog ugovora. Poznato je, naime, da se pred Ustavnim sudom već duže vreme nalaze inicijative za ocenu ustavnosti sporazuma između Srbije i UAE, koji je bio osnov i za zaključivanje ovog ugovora. S druge strane, obaveze investitora u pogledu dinamike izgradnje su nedovoljno precizirane. Na primer, prvi pomenuti rok za dovršenje neke faze je čak 20 godina i nema ugovorne kazne za njegovo eventualno kršenje.

Ključna stvar na koju treba obratiti pažnju u primeni ovog ugovora je kontrola troškova. Mogućnosti Srbije, kao manjinskog partnera, u tom pogledu su ograničene. Zbog toga bi, prema našem mišljenju, pre svega, trebalo insistirati na preciziranju pravila o nabavkama koje će vršiti zajedničko preduzeće, i to tako da zastupnici i organi države Srbije nad tim procesom imaju kontrolu. Ova kontrola je pogotovo neophodna kod troškova javnih radova. Naime, investitor će dobiti posao izvođenja javnih radova, i ima pravo da sve te troškove odbije od doprinosa za građevinsko zemljište. Zbog toga, svako neopravdano uvećanje troškova ovih radova, direktno bi se odrazilo na ostvarivanje javnih prihoda.

Inače, ugovor o „Beogradu na vodi“ objavljen je oko pet meseci posle potpisivanja, što predstavlja izvesni napredak u odnosu na slučaj „Air Serbia“ (objavljen nakon 10 meseci). Napredak je još veći u odnosu na slučajeve kada su značajni delovi teksta bili zatamnjeni (npr. aneksi ugovora sa FIAT) kada se na njih dugo čekalo (npr. „Horgoš – Požega“), a naročito u odnosu na aktuelni ugovor o upravljanju smederevskom „Železarom“, gde još uvek nije objavljeno ništa i pored nekoliko obavezujućih naloga Poverenika. Iz teksta ugovora o „Beogradu na vodi“ se vidi da su bili neutemeljeni prethodno iznošeni razlozi zbog kojih navodno ugovor ne može da se objavi, jer se objavljivanje vezuje za volju ugovornih strana a ne za pravnosnažnost. 

Transparentnost – Srbija, Beograd 25.9.2015.

Vesti