Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Osam prijava zbog nepravilnosti u kampanji za lokalne izbore u Aranđelovcu

Transparentnost Srbija podnela je do sada podnela osam prijava Agencija za sprečavanje korupcije o uočenim nepravilnostima tokom predizborne kampanje za lokalne izbore koji će 29. marta biti u 10 lokalnih samouprava Srbije, izjavio je programski direktor TS Nemanja Nenadić u emisiji Pravi ugao Ljubice Gojgić.   Sve do sada podnete prijave se odnose na Aranđelovac, ali očekujemo da će do kraja nedelje TS podneti prijave i za ostala mesta.   "Moramo to da uradimo ove nedelje jer to je jedina šansa da se to reši pre izbora. Agencija ima kratke rokove za postupanje, često se oni i probiju", rekao je on.   Kao najznačajnije karakteristike kampanje...

Ugovor za radove na Ušću nije objavljen

Tek nakon ograđivanja parka na novobeogradskom Ušću u noći državnog praznika i protesta građana, Ministarstvo finansija je, u odgovoru Insajderu, objavilo koga je angažovalo da izvodi radove na tom prostoru. Reč je o kompaniji „Ronesans Holdin”, a ona je „angažovana na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Turske zaključenog 2009. godine“. Tako su čitaoci navedeni na pomisao da je ovaj posao dogovoren još pre 17 godina, što svakako nije slučaj. Međudržavni sporazum Srbije sa Turskom iz 2009. zaista je predvideo „saradnju“, koja se u stvari ogledala u tome da će Turska obezbediti zajam za neke projekte u Srbiji, a da će potom taj...

Indeks percepcije korupcije 2025: Najlošiji rezultat Srbije u poslednje dve decenije

Srbija je na rangiranju zemalja i teritorija po Indeksu percepcije korupcije (CPI – Corruption Perception Index) sa skorom 33 i 116. pozicijom na tabeli dodatno pogoršala rezultat i prvi put je rangirana najlošije u regionu. Indeks Srbije je za dva poena niži nego prethodne godine i najniži od 2012. godine kada je uvedena postojeća metodologija ocenjivanja, na skali od 0 (izuzetno korumpirane) do 100 (veoma „čiste“). Poređenje po poziciji na tabeli u odnosu na broj rangiranih zemalja pokazuje da je ovo najlošiji plasman od 2004. godine. Na ovogodišnjoj listi globalne organizacije Transparency International (TI) ukupno su 182 zemlje i teritorije, a...

Šta skrivaju aneksi ugovora za najveće infrastrukturne poslove u Srbiji: Visoka cena direktnog ugovaranja

I dok za Moravski koridor nadležno Ministarstvo građevinarstva nije objavilo u svojim informacijama o radu da je sklopljen i jedan aneks ugovora o izgradnji, za ostale projekte nalik tome, ti aneksi uglavnom postoje. I to u velikom broju. Sklapaju se brzo nakon potpisivanja ugovora o izgradnji, a njihov broj, kako se vidi iz ovog dokumenta, varira od tri do desetak po projektu. Najveći broj odnosi se na korekciju cene, odnosno na izmenu Tabele cena, kako stoji u objašnjenju. Iza ovog razlog odmah je i onaj koji se tiče pomeranja rokova za završetak. I tako dođemo do situacije da su ti projekti na kraju...

Sestri ministra Nemanje Starovića milioni preko nameštenih javnih nabavki i konkursa

Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao „frapantne“ primere nameštanja javnih nabavki, piše Birn.. Portal Gradske info, u vlasništvu Ognjane Starović, starije sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, samo tokom prošle godine je dobio oko dva i po miliona dinara od Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu. Novac je ovom mediju dodeljen na dve javne nabavke za usluge informisanja. Na obe nabavke je firma Ognjane Starović bila...

Štetne posledice izmena pravosudnih propisa za borbu protiv korupcije

Izmene pravosudnih zakona izgledno će smanjiti mogućnost Tužilaštva za organizovani kriminal da istražuje sumnje na korupciju visokih javnih funkcionera. Posledice su utoliko teže jer učinak u gonjenju „visoke korupcije“ ni do sada nije bio zadovoljavajući, pri čemu se sve to dešava u situaciji kada je prvi put posle 30 godina jedan aktuelni ministar zvanično optužen za korupciju. Izmene Zakona o javnom tužilaštvu, koje je Narodna skupština usvojila 28. januara 2026, direktno će se odraziti na celokupan rad Tužilaštva za organizovani kriminal. Ono sada, umesto 25 predviđenih, ima 20 tužilaca, od kojih je 11 upućeno iz drugih tužilaštava. U roku od 30...

Sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta

Misija za proveru činjenica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) posetila je Srbiju 23. januara, kao što je bilo predviđeno Rezolucijom EP o Srbiji, usvojenom 22. oktobra 2025. godine. Misiju su činili predstavnici šest poslaničkih grupa EP. Jedan od sastanaka evropskih parlamentaraca održan je  sa predstavnicima domaćih nevladinih organizacija, a jedna od sedam NVO bila je Transparentnost Srbija. TS je, inače, odmah po usvajanju rezolucije EP izdala saopštenje.  Tada smo ukazali na značaj prepoznavanja da je „moguća korupcija“ u vezi sa ugovaranjem i izvođenjem radova prilikom rekonstrukcije železničke pruge, deo šireg problema – činjenice da Srbija ugovara najvrednije infrastrukturne radove bez primene...

„Ispitivanje porekla imovine“ i oduzimanje imovine stečene korupcijom

Šta piše u zakonima, šta su problemi i šta treba raditi Oduzimanje imovine u krivičnom postupku (Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku) Trebalo bi da se oduzme korist koja je stečena krivičnim delom – ali samo ono što je dokazano u konkretnom krivičnom postupku. Hipotetički primer (kad se primenjuje): inspektor uhapšen dok prima mito od hiljadu evra, a kasnije osuđen za krivično delo primanja mita. Oduzima se tih hiljadu evra, zakonitost sticanja njegove druge imovine se ne proverava. Hipotetički primer (kad se ne primenjuje): funkcioner je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja (npr. nezakonito je zaključio ugovor i time privilegovao firmu svog prijatelja). Ako...

Sporni i zakasneli konkursi za direktore javnih preduzeća

Transparentnost Srbija upozorava da pored „probijanja“ rokova za sprovođenje konkursa za direktore javnih preduzeća, postoje nerazjašnjena i potencijalno sporna pitanja u vezi sa poništavanjem konkursa koji su raspisani ranije.

Posle tri godine katastrofalnog učinka Zakona o javnim preduzećima (ZJP) iz 2012, u pogledu depolitizacije i profesionalizacije upravljanja, Vlada se početkom prošle godine odlučila da zakon promeni umesto da ga u celosti primeni. Međutim, ni dugi rokovi iz novog zakona se ne poštuju – ne samo da za 12 meseci nisu izabrani direktori u većini republičkih javnih preduzeća, već do isteka roka da se konkursi okončaju, 3. marta 2017, oni u nekim preduzećima nisu ni raspisani!

Tek krajem februara i početkom marta su raspisani konkursi za izbor 20 direktora, bez ikakvog objašnjenja o tome šta (ni)je rađeno u periodu od februara 20161.  Prema informacijama iz medija, Vlada je 20. marta usvojila odluku o sprovođenju još tri konkursa - za direktore EPS-a, Resavice i Srbijašuma. Ova najava je, međutim, pored kašnjenja2  sporna i po drugim osnovama. Naime, konkursi za direktore ova tri preduzeća već su bili raspisani3. Prema ZJP, konkursi se mogu okončati na samo dva načina - tako što će Vlada imenovati za direktora prvog sa liste koju utvrdi Komisija (član 41. i 42), ili tako što će Komisija utvrditi da nijedan kandidat na ispunjava uslove (član 45). U “Službenom glasniku” kao ni na internet prezentacijama Vlade, Ministarstva privrede i ovih javnih preduzeća, nismo pronašli informaciju o tome da su konkursi obustavljeni. Iako ne postoji dužnost objavljivanja takve odluke, to bi bilo značajno učiniti jer je upitno da li su bili ispunjeni zakonski uslovi. Mediji su još u maju 2016. godine izneli nedemantovane tvrdnje da će konkurs za direktora EPS biti poništen, kao i komentar o kvalifikacijama prijavljenih kandidata za to mesto. Međutim, stručnost kandidata nije imao ko da razmatra na Zakonom propisani način, jer je formiranje Vladine Komisije za izbor direktora javnih preduzeća počelo tek u decembru 2016. godine. Vlada je 7. decembra imenovala predsednika i dva člana, dve nedelje kasnije skupštinski odbor je imenovao četvrtog, dok bi peti član trebalo da bude imenovan za izbor direktora u svakom pojedinačnom preduzeću. Imenovanja petog člana Komisije su izvršena tek 20. ovog meseca i to samo za 8 od 20 raspisanih konkursa. Međutim, kako nije kompletiran izbor članova konkursne komisije za “EPS” i “Resavicu”, ostalo je nejasno ko je mogao da utvrdi da nijedan kandidat ne ispunjava uslove, što je eventualno mogao biti zakonski osnov za poništavanje konkursa iz iz marta 2016. godine.

Naša organizacija je od Vlade zatražila podatke o tome da li je Komisija zasedala, kada je razmatrala prijave, kao i akt o poništavanju konkursa. Pored toga, smatramo da je potrebno razjasniti da li je prethodni konkurs valjano sproveden, a ako nije, ko će zbog toga snositi odgovornost. Izvesno je da poništavanje javno objavljenih konkursa bez saopštavanja obrazloženja može podstaći spekulacije da se čeka na novi politički dogovor i prijavu direktora koji bi imao političku podršku, odnosno, da obeshrabruje one dobre kandidate koji takvu podršku nemaju. Transparentost Srbija će nastaviti da prati najbitnije aspekte sprovođenja Zakona o javnim preduzećima, a nalazi će biti predstavljeni na konferenciji za štampu u maju ove godine.

 

1 - Ministar privrede je potvrdio  https://goo.gl/mFyVQG da se sa konkursima kasni ali da je važno da "dobro uradimo konkurse, da se jave najkvalitetniji ljudi koji će znati na mnogo bolji i kvalitetniji način upravljati tim velikim sistemima".  

2 - Posle Odluke o sprovođenju konkursa sledi izrada i objavljivanje konkursa. Potom bi Komisija Vlade za sprovođenje konkursa trebalo da pregleda pristigle prijave, sastavi spisak kandidata, sprovede izborni postupak, utvrdi listu kandidata i dostavi je ministarstvu kako bi ono utvrdilo predlog da prvi sa liste bude imenovan za direktora. Komisija može i da utvrdi da nijedan kandidat koji je učestvovao u izbornom postupku ne ispunjava uslove za imenovanje, posle čega se sprovodi novi javni konkurs.

3 - Za direktora Srbijašuma bio je raspisan u januaru 2015. godine, po starom Zakonu, dok su konkursi za direktore EPS-a i JPPEU Resavica raspisani u martu 2016. godine, po novom Zakonu i zakonski je obavezno bilo da se okončaju do 3. marta

Vesti