Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole

Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno odaljila od ostvarivanja tih ciljeva. Takav scenario nije sprečila ni činjenica da se Vlada Srbije u okviru Reformske agende obavezala da će do kraja ove godine usvojiti ključne zakonske mere da bi se ispunile sve ključne preporuke Venecijanske komisije i ODIHR, u kom slučaju bi stekla pravo na 27,175,246.75 evra pomoći iz Plana Razvoja EU.  Nisu usvojeni propisi koji bi obuhvatili sve vidove zloupotrebe javnih resursa i jasnije razdvojili partijsko –...

Želje građana i volja vlasti

Kada sledeći put budete čuli nekoga na vlasti da se poziva na dobijeno poverenje naroda da bi opravdao poteze sumnjive zakonitosti i isplativosti, setite se ovog prikaza podataka iz istraživanja javnog mnenja u vezi sa nekim od ključnih pitanja za borbu protiv korupcije. Sve i kada bi bilo istina da su građani dali vladaocu puno poverenje da vodi državu onako kako on u tom trenutku proceni da je najbolje na poštenim izborima i slobodnom voljom (što je, za solidno veliki broj glasača, upitno), nema baš nikakvog osnova da se zaključi da su se saglasili čak ni sa ključnim potezima koje je...

Korupcija posle 25 godina prvi put isplivala na prvo mesto problema društva u Srbiji

Organizacija Transaparentnost Srbija  sprovela je u martu istraživanje stavova i iskustva građana o korupciji, a rezultati se značajno razlikuju u odnou na prethodne godine. "Korupcija je isplivala prvi put u poslednjih 25 godina, kako se rade istraživanja o korupciji, na prvo mesto liste problema u društvu", rekao je Nemanja Nenadić za TV N1. „Korupcija je uvek bila visoko – na drugom, trećem, četvrtom, nekada je i na peto mesto padala. Sada je na 1. mestu i to ubedljivo“, rekao je Nenadić u emisiji Dan uživo na N1. Dve trećine ispitanika označilo je korupciju kao prvi problem, a prvi sledeći problem dobio je upola...

Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje

Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila Transparentnost Srbija. Ujedno, čak 41% građana smatra da je ona prisutna u „veoma velikoj meri“, što predstavlja više nego duplo povećanje u odnosu na istraživanje iz 2021. godine, a gde je bilo postavljeno istovetno pitanje.   Građani takođe većinski smatraju da se nivo korupcije povećao u poslednjih godina (52%), naspram svega 14% onih koji smatraju da se smanjio. Očekivanja građana za budućnost su, međutim, pretežno optimistična – 38% smatra da će...

Epizoda: „Narodni pokret“

Pošto je reciklirana ideja o „Narodnom pokretu za državu“ konačno dobila neke pravne obrise, korisno je da razmotrimo šta bi to moglo da bude i da se podsetimo sličnog pokušaja iz 2023, o kojem sam i tada pisao na ovom mestu. Čemu sve to? Kada je politička suština u pitanju, prostor za dileme je relativno uzak. „Narodni pokret“ ili kako god se organizacija bude zvanično zvala, biće ili drugi naziv za SNS (sa dosadašnjim satelitskim strankama), telo koje vladajućoj stranci i njenom stvarnom predvodniku treba da pruži neki vid podrške, ili će, na primer, na neki način biti u vezi sa pokušajem promene imidža u inostranstvu...

Nenadić: Uključivanje Evropskog tužilaštva i Laure Koveši povećava šanse da istraga bude detaljna

Programski direktor Transparentnosti Srbija (TS) Nemanja Nenadić izjavio je da ga je pozitivno iznenadilo uključivanje Evropskog javnog tužilaštva i glavne tužiteljke Laure Koveši u istragu o mogućoj zloupotrebi fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu. Nenadić je za televiziju Insajder ocenio da to povećava šanse da istraga bude sprovedena detaljno i dosledno. „Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta istraga zbog malverzacija u zdravstvenom sistemu, pri čemu je uhapšen i ministar zdravlja. Neki izvori navode da se ta istraga ne bi dogodila ili ne bi bila tako detaljna da se nije umešala Evropska unija“, naveo je Nenadić. Glavna evropska tužiteljka Laura...

Sporni i zakasneli konkursi za direktore javnih preduzeća

Transparentnost Srbija upozorava da pored „probijanja“ rokova za sprovođenje konkursa za direktore javnih preduzeća, postoje nerazjašnjena i potencijalno sporna pitanja u vezi sa poništavanjem konkursa koji su raspisani ranije.

Posle tri godine katastrofalnog učinka Zakona o javnim preduzećima (ZJP) iz 2012, u pogledu depolitizacije i profesionalizacije upravljanja, Vlada se početkom prošle godine odlučila da zakon promeni umesto da ga u celosti primeni. Međutim, ni dugi rokovi iz novog zakona se ne poštuju – ne samo da za 12 meseci nisu izabrani direktori u većini republičkih javnih preduzeća, već do isteka roka da se konkursi okončaju, 3. marta 2017, oni u nekim preduzećima nisu ni raspisani!

Tek krajem februara i početkom marta su raspisani konkursi za izbor 20 direktora, bez ikakvog objašnjenja o tome šta (ni)je rađeno u periodu od februara 20161.  Prema informacijama iz medija, Vlada je 20. marta usvojila odluku o sprovođenju još tri konkursa - za direktore EPS-a, Resavice i Srbijašuma. Ova najava je, međutim, pored kašnjenja2  sporna i po drugim osnovama. Naime, konkursi za direktore ova tri preduzeća već su bili raspisani3. Prema ZJP, konkursi se mogu okončati na samo dva načina - tako što će Vlada imenovati za direktora prvog sa liste koju utvrdi Komisija (član 41. i 42), ili tako što će Komisija utvrditi da nijedan kandidat na ispunjava uslove (član 45). U “Službenom glasniku” kao ni na internet prezentacijama Vlade, Ministarstva privrede i ovih javnih preduzeća, nismo pronašli informaciju o tome da su konkursi obustavljeni. Iako ne postoji dužnost objavljivanja takve odluke, to bi bilo značajno učiniti jer je upitno da li su bili ispunjeni zakonski uslovi. Mediji su još u maju 2016. godine izneli nedemantovane tvrdnje da će konkurs za direktora EPS biti poništen, kao i komentar o kvalifikacijama prijavljenih kandidata za to mesto. Međutim, stručnost kandidata nije imao ko da razmatra na Zakonom propisani način, jer je formiranje Vladine Komisije za izbor direktora javnih preduzeća počelo tek u decembru 2016. godine. Vlada je 7. decembra imenovala predsednika i dva člana, dve nedelje kasnije skupštinski odbor je imenovao četvrtog, dok bi peti član trebalo da bude imenovan za izbor direktora u svakom pojedinačnom preduzeću. Imenovanja petog člana Komisije su izvršena tek 20. ovog meseca i to samo za 8 od 20 raspisanih konkursa. Međutim, kako nije kompletiran izbor članova konkursne komisije za “EPS” i “Resavicu”, ostalo je nejasno ko je mogao da utvrdi da nijedan kandidat ne ispunjava uslove, što je eventualno mogao biti zakonski osnov za poništavanje konkursa iz iz marta 2016. godine.

Naša organizacija je od Vlade zatražila podatke o tome da li je Komisija zasedala, kada je razmatrala prijave, kao i akt o poništavanju konkursa. Pored toga, smatramo da je potrebno razjasniti da li je prethodni konkurs valjano sproveden, a ako nije, ko će zbog toga snositi odgovornost. Izvesno je da poništavanje javno objavljenih konkursa bez saopštavanja obrazloženja može podstaći spekulacije da se čeka na novi politički dogovor i prijavu direktora koji bi imao političku podršku, odnosno, da obeshrabruje one dobre kandidate koji takvu podršku nemaju. Transparentost Srbija će nastaviti da prati najbitnije aspekte sprovođenja Zakona o javnim preduzećima, a nalazi će biti predstavljeni na konferenciji za štampu u maju ove godine.

 

1 - Ministar privrede je potvrdio  https://goo.gl/mFyVQG da se sa konkursima kasni ali da je važno da "dobro uradimo konkurse, da se jave najkvalitetniji ljudi koji će znati na mnogo bolji i kvalitetniji način upravljati tim velikim sistemima".  

2 - Posle Odluke o sprovođenju konkursa sledi izrada i objavljivanje konkursa. Potom bi Komisija Vlade za sprovođenje konkursa trebalo da pregleda pristigle prijave, sastavi spisak kandidata, sprovede izborni postupak, utvrdi listu kandidata i dostavi je ministarstvu kako bi ono utvrdilo predlog da prvi sa liste bude imenovan za direktora. Komisija može i da utvrdi da nijedan kandidat koji je učestvovao u izbornom postupku ne ispunjava uslove za imenovanje, posle čega se sprovodi novi javni konkurs.

3 - Za direktora Srbijašuma bio je raspisan u januaru 2015. godine, po starom Zakonu, dok su konkursi za direktore EPS-a i JPPEU Resavica raspisani u martu 2016. godine, po novom Zakonu i zakonski je obavezno bilo da se okončaju do 3. marta

Vesti