Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Uloga Ministarstva građevinarstva u slučaju „Generalštab“

Tokom istrage o aferi Generalštab, ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević izjavila je da Ministarstvo građevinarstva nije učestvovalo u izradi ugovora koji je bivši ministar Goran Vesić potpisao sa kompanijom Džareda Kušnera, kao i da u ovom ministarstvu ne mogu da nađu potpisani ugovor na srpskom jeziku. Kako BIRN saznaje, u izjavi policiji datoj u aprilu 2025. godine, Sofronijević je navela i da ministarstvo i ona nisu imali saznanja o vremenu, mestu, načinu i licima koja su prisustvovala potpisivanju memoranduma, a zatim i ugovora. Ipak, upravo je Ministarstvo građevinarstva Vladi Srbije formalno podnosilo predloge memoranduma, ugovora, kao i predlog da se ovaj posao proglasi...

Agencija za sprečavanje korupcije tvrdi da nema dokaza o kršenju zakona na mitingu SNS

Agencija za sprečavanje korupcije donela je rešenje u kom navodi da "ne raspolaže dokazima o tome da li postoji ili ne" povreda odredaba Zakona o finansiranju političkih stranaka u toku izborne kampanje od strane Srpske napredne stranke (SNS) u slučaju mitinga 21. marta u Beogradskoj areni. Prijava protiv SNS, kako se navodi u rešenju objavljenom na sajtu Agencije, podneta je 31. marta, a nakon toga pokrenut i postupak zbog sumnje na povredu Zakona time što je, po izveštavanju televizije N1, učesnicima mitinga bilo plaćano između 3.000 i 4.500 dinara. U prijavi se navodi da se povreda Zakona ogleda...

Izgradnja na Prokopu – slučaj u kojem se javni interes sistemski i namerno zapostavlja

U slučaju gradnje na Prokopu, država je privatnoj kompaniji Railway City ustupila desetine hiljada kvadrata za gradnju privatnog kompleksa, a sve u zamenu za izgradnju jedne stanične zgrade. Kada je ovaj posao ugovaran tokom 2020. godine, Transparentnost Srbija obraćala se brojnim institucijama sa upozorenjima na kršenje procedura i zahtevom da ugovor bude poništen. On je, međutim, ostao na snazi, a pored pitanja koje lebdi u vazduhu o bezbednosti celog kompleksa, ključno pitanje ostaje da li je posao sklopljen u interesu građana ili pojedinaca. Programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić kaže za Insajder da “u svemu tome nema apsolutno nikakvog javnog interesa”. “Naprotiv...

NKEU izražava zabrinutost zbog toka lokalnih izbora

Nacionalni konvent o Evropskoj uniji izražava ozbiljnu zabrinutost povodom toka lokalnih izbora u Srbiji 29. marta, a posebno nalaza relevantnih posmatračkih misija, koji ukazuju na sistemske probleme u ostvarivanju biračkog prava i zaštiti osnovnih građanskih sloboda. Posebno zabrinjavaju navodi o izostanku adekvatne reakcije nadležnih organa na incidente nasilja nad građanima, kao i o nepostupanju policije u situacijama u kojima je bilo neophodno obezbediti njihovu zaštitu, procesuirati odgovorne i ispitati javno iznete sumnje na davanje mita u vezi sa glasanjem, povredu tajnosti glasanja i druga krivična dela. Takvo postupanje direktno podriva poverenje građana u institucije i dovodi u pitanje sposobnost države da...

Pitali smo Nemanju Nenadića da li bi se prijavio na određene javne nabavke: Odgovori su jasni i bolni po naše društvo

Da imate advokatsku kancelariju, firmu za fizičko obezbeđenje, firmu za marketing ili da proizvodite tramvaje, da li biste se prijavili na javnu nabavku u Srbiji? Ovo pitanje postavili smo danas direktoru Transparentnosti Srbija Nemanji Nenadiću u okviru brifinga za medije NALED-a na kojem su predstavljeni rezultati novog istraživanja percepcije građana, ponuđača i naručilaca o javnim nabavkama. Usledio je odgovor: „Za advokatske usluge mi je odgovor najlakši jer ne sprovode postupke za nabavku advokatskih usluga. Ima ih za Ekspo, ali se na Ekspu ne bih javio, jer ne bih ni mogao da se javim. Raspisali su nabavku tako da pozivaju samo tri...

Šta se (ne) vidi iz preliminarnih izveštaja o troškovima kampanje

Iako su svi podnosioci lista za odbornike u deset opština imali obavezu da podnesu preliminarne izveštaje o troškovima kampanje do 20.3, ukupno njih 49, tu obavezu je, sudeći po onome što je objavila Agencija za sprečavanje korupcije, ispunilo tek nešto više od polovine (26). Transparentnost Srbija se zalaže za promenu koncepta u Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti, tako da se umesto podnošenja preliminarnih izveštaja sa stanjem na 15 dana pred izbore, obezbedi da računi budu tokom celog trajanja kampanje, kao što su, na primer, u Češkoj Republici. Iz objavljenih izveštaja se vidi da je Srpska napredna stranka sa svog stalnog...

Odluke Agencije o prijavama TS zbog kršenja propisa u kampanji

Agencija za sprečavanja korupcije je donela odluke po jednom delu prijava koje je Transparentnost Srbija podnela zbog sumnje u to da su politički subjekti, republički i lokalni funkcioneri kršili propise tokom kampanje za lokalne izbore u deset gradova i opština. Svi slučajevi u kojima su donete odluke odnose se na kršenje Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, pri čemu je u nekim slučajevima Agencija bila na stanovištu da Srpska napredna stranka nije povredila zakon, dok je u drugim smatrala da jeste. Među prijavama za koje još uvek nemamo informaciju da li su rešene nalaze se i one koje se odnose na nezakonito...

Budžetsko finansiranje kampanje – skromni iznosi, koji nisu planirani na vreme

Od deset gradova, opština i gradskih opština u kojima se 29.3.2026. održavaju redovni izbori, samo je Knjaževac jasno naznačio koliko će izdvojiti za finansiranje izborne kampanje, dok je Sevojno jedina opština koja je obračunalo ukupna izdvajanja za finansiranje stranaka tokom budžetske godine u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti – pokazuje analiza Transparentnosti Srbije.   Analiza TS pokazuje da su vlasti u Kuli, Aranđelovcu, Boru i Bajinoj Bašti „zaboravili“ da će 2026. imati redovne izbore kada su donosili budžete za ovu godinu. Još drastičniji je slučaj Kladova, gde je nakon raspisivanja izbora (5.3.2026) rađen rebalans budžeta, ali ipak nisu predviđeni...

Sporni i zakasneli konkursi za direktore javnih preduzeća

Transparentnost Srbija upozorava da pored „probijanja“ rokova za sprovođenje konkursa za direktore javnih preduzeća, postoje nerazjašnjena i potencijalno sporna pitanja u vezi sa poništavanjem konkursa koji su raspisani ranije.

Posle tri godine katastrofalnog učinka Zakona o javnim preduzećima (ZJP) iz 2012, u pogledu depolitizacije i profesionalizacije upravljanja, Vlada se početkom prošle godine odlučila da zakon promeni umesto da ga u celosti primeni. Međutim, ni dugi rokovi iz novog zakona se ne poštuju – ne samo da za 12 meseci nisu izabrani direktori u većini republičkih javnih preduzeća, već do isteka roka da se konkursi okončaju, 3. marta 2017, oni u nekim preduzećima nisu ni raspisani!

Tek krajem februara i početkom marta su raspisani konkursi za izbor 20 direktora, bez ikakvog objašnjenja o tome šta (ni)je rađeno u periodu od februara 20161.  Prema informacijama iz medija, Vlada je 20. marta usvojila odluku o sprovođenju još tri konkursa - za direktore EPS-a, Resavice i Srbijašuma. Ova najava je, međutim, pored kašnjenja2  sporna i po drugim osnovama. Naime, konkursi za direktore ova tri preduzeća već su bili raspisani3. Prema ZJP, konkursi se mogu okončati na samo dva načina - tako što će Vlada imenovati za direktora prvog sa liste koju utvrdi Komisija (član 41. i 42), ili tako što će Komisija utvrditi da nijedan kandidat na ispunjava uslove (član 45). U “Službenom glasniku” kao ni na internet prezentacijama Vlade, Ministarstva privrede i ovih javnih preduzeća, nismo pronašli informaciju o tome da su konkursi obustavljeni. Iako ne postoji dužnost objavljivanja takve odluke, to bi bilo značajno učiniti jer je upitno da li su bili ispunjeni zakonski uslovi. Mediji su još u maju 2016. godine izneli nedemantovane tvrdnje da će konkurs za direktora EPS biti poništen, kao i komentar o kvalifikacijama prijavljenih kandidata za to mesto. Međutim, stručnost kandidata nije imao ko da razmatra na Zakonom propisani način, jer je formiranje Vladine Komisije za izbor direktora javnih preduzeća počelo tek u decembru 2016. godine. Vlada je 7. decembra imenovala predsednika i dva člana, dve nedelje kasnije skupštinski odbor je imenovao četvrtog, dok bi peti član trebalo da bude imenovan za izbor direktora u svakom pojedinačnom preduzeću. Imenovanja petog člana Komisije su izvršena tek 20. ovog meseca i to samo za 8 od 20 raspisanih konkursa. Međutim, kako nije kompletiran izbor članova konkursne komisije za “EPS” i “Resavicu”, ostalo je nejasno ko je mogao da utvrdi da nijedan kandidat ne ispunjava uslove, što je eventualno mogao biti zakonski osnov za poništavanje konkursa iz iz marta 2016. godine.

Naša organizacija je od Vlade zatražila podatke o tome da li je Komisija zasedala, kada je razmatrala prijave, kao i akt o poništavanju konkursa. Pored toga, smatramo da je potrebno razjasniti da li je prethodni konkurs valjano sproveden, a ako nije, ko će zbog toga snositi odgovornost. Izvesno je da poništavanje javno objavljenih konkursa bez saopštavanja obrazloženja može podstaći spekulacije da se čeka na novi politički dogovor i prijavu direktora koji bi imao političku podršku, odnosno, da obeshrabruje one dobre kandidate koji takvu podršku nemaju. Transparentost Srbija će nastaviti da prati najbitnije aspekte sprovođenja Zakona o javnim preduzećima, a nalazi će biti predstavljeni na konferenciji za štampu u maju ove godine.

 

1 - Ministar privrede je potvrdio  https://goo.gl/mFyVQG da se sa konkursima kasni ali da je važno da "dobro uradimo konkurse, da se jave najkvalitetniji ljudi koji će znati na mnogo bolji i kvalitetniji način upravljati tim velikim sistemima".  

2 - Posle Odluke o sprovođenju konkursa sledi izrada i objavljivanje konkursa. Potom bi Komisija Vlade za sprovođenje konkursa trebalo da pregleda pristigle prijave, sastavi spisak kandidata, sprovede izborni postupak, utvrdi listu kandidata i dostavi je ministarstvu kako bi ono utvrdilo predlog da prvi sa liste bude imenovan za direktora. Komisija može i da utvrdi da nijedan kandidat koji je učestvovao u izbornom postupku ne ispunjava uslove za imenovanje, posle čega se sprovodi novi javni konkurs.

3 - Za direktora Srbijašuma bio je raspisan u januaru 2015. godine, po starom Zakonu, dok su konkursi za direktore EPS-a i JPPEU Resavica raspisani u martu 2016. godine, po novom Zakonu i zakonski je obavezno bilo da se okončaju do 3. marta

Vesti