Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Portal "Ko si, bre, ti" - to je posao tužilaštva, ne Vučića

Portal "Ko si, bre, ti" radi već dve nedelje, a još se ne zna pravni osnov njegovog funkcionisanja, niti način na koji se postupa po prijavama građana, izjavio je za Fonet programski direktor TS Nemanja Nenadić. On je istakao da bi borba protiv korupcije trebalo da bude posao tužilaštva, a ne predsednika Srbije.  Portal "Ko si, bre, ti" počeo je da radi 10. jula kao mehanizam preko kog građani, kako je navedeno, mogu da prijave bahato ponašanje funkcionera, korupciju, zloupotrebu položaja, ali i različite lokalne i komunalne probleme. "Tužilaštvo je to koje bi trebalo građane da ohrabri da prijavljuju korupciju, ali i koje...

Predložene dopune neće „oživeti“ Zakon o lobiranju

Zakon o lobiranju, koji u Srbiji već osam godina predstavlja „mrtvo slovo na papiru“, neće „oživeti“ ni nakon dopuna koje je predložila Vlada, ocenjuje Transparentnost Srbija. Iako su povod za ove dopune preporuke GRECO[1] iz 2021, odlaganje reforme nije iskorišćeno da se pronađu adekvatna rešenja za „neformalno lobiranje“. Ministarstvo pravde, suprotno pravilima, ovaj nacrt nije iznelo na javnu raspravu.   Predložene minimalne dopune Zakona o lobiranju neće rešiti glavni problem tog Zakona, na koji je Transparentnost Srbija upozoravala i prilikom njegovog donošenja, 2018[2]. Dok su, s jedne strane, Zakonom postavljena pravila za lobiranje, vršenje uticaja na sadržinu propisa koje se odvija...

Mišljenje ODIHR potvrđuje da je rasprava o predlogu izmena Zakona o finansiranju političkih aktivnosti preuranjena

Predložene izmene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti ne ispunjavaju neke od ključnih preporuka ODIHR, ocenila je Transparentnosti Srbije[1], a to je i potvrđeno u danas objavljenom mišljenju ODIHR[2]. Pošto je izvesno da će vlast, kako bi dobila pozitivno mišljenje, dopunjavati ovaj predlog, javna slušanja koja se organizuju tokom ove nedelje su preuranjena. Kako ODIHR ističe, ključna nerešena pitanja tiču se sankcija koje treba da budu „srazmerne i odvraćajuće“, pravovremene dodele sredstava iz budžeta za finansiranje kampanje, mera za zaštitu od zloupotrebe javnih resursa i mera koje bi pospešile aktivnije učešće žena u političkom životu. Kada je reč o kontroli primene Zakona...

Pet najskupljih projekata poskupelo za pet milijardi evra

Najmanje 4,8 milijardi evra više koštaće pet najskupljih državnih projekata u odnosu na njihovu početnu cenu ili planiranu vrednost. Mada većina, kada se govori o enormnim troškovima, prvo pomisli na Ekspo ili Nacionalni stadion, kako sada stvari stoje, najviše javnog novca otići će na Moravski koridor. Umesto 745 miliona evra tu saobraćajnicu platićemo više od 2,1 milijardu evra, jer su do početka juna za nju iz budžeta već isplaćene dve milijarde evra ili 234,4 milijarde dinara, otkriva Radar. ‚ Najviše je, ipak, poskupeo auto-put od Beograda do Zrenjanina. Njegova cena skočila je sa 280 miliona na neverovatnih 1,6 milijardi evra. Iako...

Šta (ne) predviđa novi Akcioni plan za borbu protiv korupcije

Uprkos planiranim ulaganjima u borbu protiv korupcije, koji za period od tri godine premašuju iznos od 10 miliona evra, Srbija beleži sve lošije rezultate na međunarodnim listama, pa je ove godine po indeksu percepcije korupcije bila rangirana najlošije u regionu. Novi Akcioni plan za period od 2026. do 2028. predviđa niz mera, ali se postavlja pitanje koliko će one zaista uticati na smanjenje korupcije u Srbiji, pogotovo kada se uzme u obzir da za neke probleme, poput postupanja policije ili dostupnosti informacija od javnih značaja, rešenja nisu ni predložena, piše Nova ekonomija. Vlada Srbije usvojila je Akcioni plan za period od...

Potrebno unaprediti transparentnost podataka o infrastrukturnim projektima

Fiskalni savet je, u Mišljenju na Nacrt Fiskalne strategije za 2027. godinu, dao veoma važne preporuke za unapređenje transparentnosti podataka o infrastrukturnim projektima.I Transparentnost Srbija smatra da bi svi podaci koje navodi Fiskalni savet, kao i ugovori, njihovi aneksi i podaci o realizaciji za sve projekte trebalo da budu javno dostupni. To je posebno značajno kada je reč o projektima koji nisu ugovoreni po Zakonu o javnim nabavkama. Na takve projekte se ne primenjuju ograničenja u pogledu ugovaranja dodatnih radova, pri čemu je i inicijalna vrednost ugovora vrlo verovatno veća nego što bi bila ona do koje bi se došlo...

Nenadić: Nezgrapna izjava Kos, ključno je šta će o pojedinim izmenama zakona reći ODIHR

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila je usvajanje Petrašinovićevih zakona na osnovu preporuka ODIHR-a kao "prvi važan korak ka podršci slobodnim i poštenim izborima".. Njenu izjavu, Nemanja Nenadić iz organizacije "Transparentnost Srbija" za N1 ocenjuje kao nezgrapnu, pre svega, kako kaže, u pogledu toga šta je još preostalo da se uradi. Međutim, on ističe da je ključno šta će ODIHR reći o pojedinim izmenama, jer se Evropska komisija oslanja na njihovo mišljenje. "Nastavljamo da blisko sarađujemo sa srpskim vlastima u vezi sa usvajanjem dva ključna preostala zakona o borbi protiv korupcije i finansiranju političkih aktivnosti", najavila je Kos. Komentarišući objavu Marte Kos...

Izmene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti ne ispunjavaju ključne preporuke ODHIR

Nacrt izmena i dopuna Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, na koji je ODIHR dao mišljenje, nije ni pokušao da ispuni neke od ključnih preporuka. To su mere koje bi obezbedile snažniju kontrolu i odgovarajuće sankcije. Mnogi od nedostataka na koje ukazuje ODIHR bi mogli da se reše kada bi ovaj zakon bio dopunjen onako kako Transparentnost Srbija predlaže već godinama. Vlast je tokom prethodnih izmena zakona uporno zanemarivala predloge TS, kao i preporuke ODIHR i Venecijanska komisija u vezi sa kontrolom i sankcijama. U vezi sa tim podsećamo da je Transparentnost Srbija dala konkretne predloge za proširenje i preciziranje krivičnih...

Sporni i zakasneli konkursi za direktore javnih preduzeća

Transparentnost Srbija upozorava da pored „probijanja“ rokova za sprovođenje konkursa za direktore javnih preduzeća, postoje nerazjašnjena i potencijalno sporna pitanja u vezi sa poništavanjem konkursa koji su raspisani ranije.

Posle tri godine katastrofalnog učinka Zakona o javnim preduzećima (ZJP) iz 2012, u pogledu depolitizacije i profesionalizacije upravljanja, Vlada se početkom prošle godine odlučila da zakon promeni umesto da ga u celosti primeni. Međutim, ni dugi rokovi iz novog zakona se ne poštuju – ne samo da za 12 meseci nisu izabrani direktori u većini republičkih javnih preduzeća, već do isteka roka da se konkursi okončaju, 3. marta 2017, oni u nekim preduzećima nisu ni raspisani!

Tek krajem februara i početkom marta su raspisani konkursi za izbor 20 direktora, bez ikakvog objašnjenja o tome šta (ni)je rađeno u periodu od februara 20161.  Prema informacijama iz medija, Vlada je 20. marta usvojila odluku o sprovođenju još tri konkursa - za direktore EPS-a, Resavice i Srbijašuma. Ova najava je, međutim, pored kašnjenja2  sporna i po drugim osnovama. Naime, konkursi za direktore ova tri preduzeća već su bili raspisani3. Prema ZJP, konkursi se mogu okončati na samo dva načina - tako što će Vlada imenovati za direktora prvog sa liste koju utvrdi Komisija (član 41. i 42), ili tako što će Komisija utvrditi da nijedan kandidat na ispunjava uslove (član 45). U “Službenom glasniku” kao ni na internet prezentacijama Vlade, Ministarstva privrede i ovih javnih preduzeća, nismo pronašli informaciju o tome da su konkursi obustavljeni. Iako ne postoji dužnost objavljivanja takve odluke, to bi bilo značajno učiniti jer je upitno da li su bili ispunjeni zakonski uslovi. Mediji su još u maju 2016. godine izneli nedemantovane tvrdnje da će konkurs za direktora EPS biti poništen, kao i komentar o kvalifikacijama prijavljenih kandidata za to mesto. Međutim, stručnost kandidata nije imao ko da razmatra na Zakonom propisani način, jer je formiranje Vladine Komisije za izbor direktora javnih preduzeća počelo tek u decembru 2016. godine. Vlada je 7. decembra imenovala predsednika i dva člana, dve nedelje kasnije skupštinski odbor je imenovao četvrtog, dok bi peti član trebalo da bude imenovan za izbor direktora u svakom pojedinačnom preduzeću. Imenovanja petog člana Komisije su izvršena tek 20. ovog meseca i to samo za 8 od 20 raspisanih konkursa. Međutim, kako nije kompletiran izbor članova konkursne komisije za “EPS” i “Resavicu”, ostalo je nejasno ko je mogao da utvrdi da nijedan kandidat ne ispunjava uslove, što je eventualno mogao biti zakonski osnov za poništavanje konkursa iz iz marta 2016. godine.

Naša organizacija je od Vlade zatražila podatke o tome da li je Komisija zasedala, kada je razmatrala prijave, kao i akt o poništavanju konkursa. Pored toga, smatramo da je potrebno razjasniti da li je prethodni konkurs valjano sproveden, a ako nije, ko će zbog toga snositi odgovornost. Izvesno je da poništavanje javno objavljenih konkursa bez saopštavanja obrazloženja može podstaći spekulacije da se čeka na novi politički dogovor i prijavu direktora koji bi imao političku podršku, odnosno, da obeshrabruje one dobre kandidate koji takvu podršku nemaju. Transparentost Srbija će nastaviti da prati najbitnije aspekte sprovođenja Zakona o javnim preduzećima, a nalazi će biti predstavljeni na konferenciji za štampu u maju ove godine.

 

1 - Ministar privrede je potvrdio  https://goo.gl/mFyVQG da se sa konkursima kasni ali da je važno da "dobro uradimo konkurse, da se jave najkvalitetniji ljudi koji će znati na mnogo bolji i kvalitetniji način upravljati tim velikim sistemima".  

2 - Posle Odluke o sprovođenju konkursa sledi izrada i objavljivanje konkursa. Potom bi Komisija Vlade za sprovođenje konkursa trebalo da pregleda pristigle prijave, sastavi spisak kandidata, sprovede izborni postupak, utvrdi listu kandidata i dostavi je ministarstvu kako bi ono utvrdilo predlog da prvi sa liste bude imenovan za direktora. Komisija može i da utvrdi da nijedan kandidat koji je učestvovao u izbornom postupku ne ispunjava uslove za imenovanje, posle čega se sprovodi novi javni konkurs.

3 - Za direktora Srbijašuma bio je raspisan u januaru 2015. godine, po starom Zakonu, dok su konkursi za direktore EPS-a i JPPEU Resavica raspisani u martu 2016. godine, po novom Zakonu i zakonski je obavezno bilo da se okončaju do 3. marta

Vesti