Alarm izveštaj: Zarobljena država, represija i selektivna borba protiv korupcije
Koalicija prEUgovor predstavila je svoj do sada najobimniji Alarm izveštaj o napretku Srbije u implementaciji politika iz Klastera 1, sa fokusom na političke kriterijume i poglavlja 23 i 24. Izveštaj obuhvata period od novembra 2024. do aprila 2025, a u diskusiji su učestvovali Miša Bojović, Predrag Petrović, Rade Đurić, dok je razgovor vodila Jelena Pejić Nikić.
PrEUgovor Alarm izveštaj ukazuje na kontinuirano nazadovanje Srbije u oblastima vladavine prava, slobode medija i borbe protiv korupcije. U fokusu diskusije bilo je pogoršanje stanja političkih prava i sloboda, zloupotreba institucija i javnih resursa, kao i porast represije nad građanima, studentima i novinarima. Učesnici i učesnice su upozorili na sve očiglednije ignorisanje reformskih obaveza i selektivnu primenu zakona, uz poruku da bez stvarne političke volje i međunarodnog pritiska nema napretka u oblasti EU integracija.
„Pad nadstrešnice u Beogradu tragičan je podsetnik da posledice korupcije mogu biti fatalne“, u uvodu je naglasila Jelena Pejić Nikić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i urednica Alarm izveštaja, dodajući da je umesto odgovora građanima koji su izašli na ulice, usledila represija. Upozorila je na porast represije nad studentima i aktivistima, kao i na sve češće uloge bezbednosnih organa izvan njihovih zakonskih nadležnosti.
Kampanju za lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru obeležile zloupotrebe
Studenti i studentkinje koji protestuju već sedam meseci izneli su zahtev da se raspišu parlamentarni izbori. Iako ostaje neizvesno da li će do toga doći, izvesno je da nas uskoro očekuju lokalni izbori u Kosjeriću i Zaječaru. Ti izbori, kao i prethodni, odvijaće se pod senkom zloupotreba, na šta je ukazala i Miša Bojović iz Transparentnosti Srbija, ističući ozbiljne zloupotrebe javnih resursa u kampanjama i inertnost institucija koje bi trebalo da reaguju na neregularnosti. „U Kosjeriću je bilo više poseta članova vlade tokom ovih mesec dana nego u prethodne četiri godine,” navela je kao primer.
Bojović je prokomentarisala i najave predsednika Srbije o „najžešćoj borbi protiv korupcije”. Smatra da je takva izjava sporna iz dva razloga: Prvo, borba protiv korupcije trebalo bi da bude redovan posao tužilaštva i drugih nadležnih institucija, a ne iznenadna najava. Drugo, predsednik nije nadležan za najavljivanje ovakvih aktivnosti, što dodatno ukazuje na narušene principe podele vlasti.
Metastaza nasilja, represije i bezakonja
Predrag Petrović, direktor istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, upozorio je na rastuću upotrebu represivnih metoda: „Danas možemo reći da je na delu metastaza nasilja, represije i bezakonja”. On je ukazao na zloupotrebe pritvora, zastrašivanje, ali i na ulogu neformalnih i privatnih bezbednosnih struktura, uključujući i kriminalne grupe. Posebno je istakao da je „zvučni top krajnja tačka nasilja i represije - nije postojao apsolutno nijedan uslov za primenu sredstava prinude. Cilj je bio zastrašivanje i izazivanje nasilja.”
Petrović je komentarisao izradu novog Programa za sprečavanje i suzbijanje terorizma i svih oblika radikalizacije i nasilnog ekstremizma za period od 2025. do 2027. godine, ističući da čitav proces karakteriše netransparentnost. Pored procesnih problema, problem je što mi živimo u paralelnim realnostima, ti nacrti uopšte ne oslikavaju stvarnost. Imamo eksploziju ekstremizma i nasilja - sam predsednik je rekao da u vladajućoj partiji ima grupa ljudi koji su ekstremni i proruski orijentisani, i niko ne reaguje na takve iskaze.
Vlast ignoriše i selektivno primenjuje svoje obaveze
Rade Đurić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) ocenio je da je trenutna situacija najteža do sada kada su u pitanju napadi na novinare: „Od početka godine evidentirano je oko 140 incidenata, a 80 od njih uključuje pretnje fizičkim napadom.” On je takođe upozorio da REM već više od pola godine nije funkcionalan, dok vlasti manipulišu postupcima izbora članova Saveta ovog regulatornog tela.
„Živimo u društvu u kojem se predstavnici vlasti ponašaju do te mere beskrupulozno i negiraju činjenicu da se propisi do te mere krše jer su svesni da odgovornost i posledice ne postoje” - sve za cilj ima održanje grupe koja je na vlasti”, naglasio je Đurić. Takođe je istakao da osnovni pritisak mora da dođe od međunarodnih organizacija, pre svega Evropske komisije. „Još uvek nam nije jasno zašto se ovakvo ignorisanje Reformske agende i dalje toleriše.”
Rade Đurić zaključio je da se ni obaveze iz medijske strategije ne sprovode kako bi trebalo. Ono što je usvojeno se ili ne primenjuje, ili se primenjuje selektivno - što dodatno urušava ionako krhku medijsku scenu u Srbiji.
Preuzmite izveštaj sa sajta koalicije prEUgovor.
Konferencija je organizovana u okviru projekta koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije. Sadržaji objavljeni u okviru projekta predstavljaju stavove njihovih autora i ni na koji način ne predstavljaju stav Ministarstva spoljnih poslova i međunarodne saradnje.