Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints

Šta znači najava forenzičke revizije „Krušika“

Datum kreiranja: sreda, 11 mart 2020

fotoby Djordje Djokovic KolubarskeGostujući u državnom preduzeću „Krušik“, predsednik Srbije je najavio „forenzičku reviziju“.  Istovremeno, još uvek nema reakcije ni jednog državnog organa na podatke o nepravilnostima u poslovanju koje je utvrdila Državna revizorska institucija. DRI je, naime, revidirala finansijske izveštaje preduzeća koja posluju u namenskoj industriji Srbije za 2018, uključujući tu „Krušik“ . Takođe, nema nikakvih novosti o tome da li javno tužilaštvo, koje ima u svom sastavu finansijske forenzičare, ispituje navode o štetnim ugovorima „Krušika“ o kojima je govorio uzbunjivač Aleksandar Obradović.

Na skupu u Valjevu, novinar je upitao Vučića da li je analiziran period od 2016. godine, kada je, takođe u Krušiku, rekao da je glavni partner fabrike "Jugoimport SDPR", koji izvozi 70 odsto onoga što Krušik proizvede, a da je taj procenat dve godine kasnije, prema podacima, manji od 30 odsto, te da li je "greška u SDPR-u, povlašćenim privatnim trgovcima koji su poslovali sa Krušikom ili nešto treće". Vučić je odgovorio: „Uradićemo forenzičku reviziju, to će uraditi neka kuća iz 'velike četvorke', jer je to za nas važno. Ne mislim da ste pogodili srce problema, ali ćemo to svakako da analiziramo".

Ukoliko zaista postoji namera da se sprovodi „forenzička revizija“ poslovanja preduzeća u vojnoj industriji, bilo bi daleko bolje da je odluka nabavci takvih usluga bila doneta pre, a najkasnije nakon početka afere. Umesto toga, zvaničnici su nedeljama negirali postojanje problema, ili optuživali uzbunjivača za špijunažu. Takođe treba imati u vidu da finansijskom forenzikom mogu da se bave i javna tužilaštva. Reformama koje su u primeni od 1. marta 2018. godine, predviđeno je zapošljavanje posebnog profila stručnjaka – finansijskih forenzičara za ispitivanje krivičnih dela korupcije i privrednog kriminala, kako organi gonjenja ne bi zavisili od spoljnih saradnika.

Preduzeća u državnom vlasništvu i inače imaju obavezu da izvrše reviziju, za šta se angažuju privatne revizorske kuće i da objave njihove nalaze i preporuke. Pošto se njihovi nalazi ne podudaraju sa onima do kojih je došla DRI, građanima bi trebalo predočiti i informacije o tome da li su tim revizorima bili dostupni svi potrebni podaci za donošenje zaključka o svim bitnim činjenicama, odnosno u kojoj meri je njihov zadatak bio različit. U svakom slučaju, već sada je jasno da državni organi trebada osmisle bolji način kontrole poslovanja javnih preduzeća uopšte, kao i preduzeća koja posluju u namenskoj industriji, i da taj sistem kontrole treba da garantuje sigurnost uzbunjivačima i efikasno istraživanje njihovih navoda.

 

Foto: Đorđe Đoković/Kolubarske.rs