Šta su uloga i zadaci Skupštine u borbi protiv korupcije
Konstituisanjem novog saziva Narodne skupštine, u utorak 17. novembra 2026, počinje formiranje vlasti koja je poverenje građana dobila upravo na obećanju borbe protiv korupcije.
Deo tih obećanja skupština može neposredno da ispuni – da ukine štetne jednokratne zakone koji su donošeni za pojedine projekte, izuzimajući ih iz opšteg režima javnih nabavki, i da takve „zakone“ ne donosi ubuduće. Slično tome, Narodna skupština treba da se uzdrži od donošenja „autentičnih tumačenja“ zakona.
Skupština je bila poprište nedemokratske prakse i direktnog kršenja Poslovnika prilikom usvajanja zakona na nekoliko načina: objedinjavanje rasprave o nepovezanim aktima, kako ne bi bilo vremena za diskusiju; plasiranje zakonskih predloga vlasti preko narodnih poslanika, umesto preko ministarstava i Vlade, kako bi se izbegla javna rasprava; rasprava o predlozima zakona koji ne sadrže sve obavezne delove obrazloženja; zakazivanje hitnih sednica bez adekvatnih razloga; nestavljanje na dnevni red narodnih inicijativa i zakonskih predloga opozicije. Za napuštanje ovih štetnih praksi potrebna je politička volja, uz dodatne garancije kroz dopune skupštinskog Poslovnika.
Skupština treba da obezbedi punu javnost svog rada – tako što će na sajtu omogućiti uvid u podnete amandmane i mišljenja Vlade o tim amandmanima, kao i informacije o lobiranju koje je usmereno prema narodnim poslanicima ili skupštinskom rukovodstvu.
Provera integriteta članova Vlade pre njihovog izbora ni ovog puta neće biti obavljena, jer je prilika da se ta preporuka GRECO iz 2022. sprovede propuštena kada je u avgustu ove godine menjan Zakon o sprečavanju korupcije.
Građani Srbije s pravom očekuju da parlament prestane da funkcioniše kao servis Vlade i da nad izvršnom vlašću počne da vrši nadzor. To podrazumeva redovno razmatranje izveštaja ministarstava na skupštinskim odborima, obavezivanje Vlade da reši probleme koje identifikuju nezavisni državni organi u svojim izveštajima i pozivanje na odgovornost ministara koji to ne učine.
Jednako je bitno da nadležni skupštinski odbori utvrde u kojoj meri su ti organi postupali nezavisno i ispunjavali svoje zakonske obaveze, što se može učiniti kroz vanredne izveštaje koje bi parlament zatražio.
Podsećamo da Narodna skupština ima mogućnost formiranja posebnih komisija i anketnih odbora za utvrđivanje modaliteta zloupotreba ovlašćenja i zloupotreba sa javnim resursima. Napominjemo da primarnu ulogu u ispitivanju ovih zloupotreba treba da imaju drugi državni organi, pre svega javno tužilaštvo, dok bi uloga skupštinskih tela bila značajna za rasvetljavanje istine u situacijama kada je krivično gonjenje nemoguće zbog nastupanja zastarelosti. S druge strane, Skupština treba da uvede stalnu praksu razmatranja svih nabavki koje su proglašene za poverljive, jer je određivanje tajnosti u mnogim slučajevima služilo samo skrivanju zloupotreba.











