Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

Nemanja Nenadić o radu Radne grupe za unapređenje izbornih uslova

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija, predsednik Radne grupe za unapređenje izbornih uslova, izjavio je u Danu uživo N1 da je Radna grupa imala sastanak u julu, a nakon toga nije imala sastanke". "Ako ćemo nešto da menjamo, mora da se radi jako brzo. Ja se nadam da ćemo uskoro imati materijala da se prvi zakoni već u oktobru iznesu na raspravu", kaže on. Nedavno u susretu predsednice Skupštine Ane Brnabić sa ambasadorkom Norveške Kristin Melsom, Brnabić je napomenula da je skupština tokom leta vredno radila na pripremi implementacije preporuka ODIHR-a za unapređenje izbornog procesa i da je to rađeno zajedno sa...

Počinje primena Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Srbije

Zakon o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije koji danas počinje da se primenjuje trebalo bi da donese novi mehanizme nadzora nad preduzećima, ali je nejasno šta će od tih podataka biti dostupno nadležnim ministarstvima, a šta i javnosti, jer to zavisi od podzakonskih akata ili čak stava Ministarstva privrede. Zakon će, pored nekoliko dobrih novina, doneti i jedna značajni korupcijski rizik. Nakon transformacije javnih preduzeća u vlasništvu Srbije u akcionarska društva, novoizabrani rukovodioci preduzeća (članovi skupštine akcionara, članovi nadzornih odbora, direktori i v.d. direktori), neće biti u obavezi da podnose izveštaje o imovini i prihodima, niti će...

Kako će se birati rukovodioci „korporativizovanih“ državnih preduzeća: Prilike i propusti novog zakona

U ponedeljak, 16. septembra, počinje primena Zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije, koji je usvojen prošle jeseni uz „vetar u leđa“ Međunarodnog monetarnog fonda i posle jednog povlačenja prvobitnog predloga radi detaljnije javne rasprave. Jedan od efekata ovog zakona biće promena pravne forme javnih preduzeća u akcionarska društva ili društva sa ograničenom odgovornošću, ali i uvođenje „centralizovanog upravljanja“ u te kompanije. Pored transformacije javnih preduzeća u akcionarska ili društva sa ograničenom odgovornošću, zakon reguliše i postavljanje rukovodstava, kao i sistem nadzora nad njihovim radom. O tome za Biznis.rs govari direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić, koji ukazuje...

Nenadić: Vlada otvoreno podržava projekat 'Jadar', kako će onda nepristrasno da odluči o njemu

Programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić izjavio je da je Vlada Srbije "veoma transparentna u svojoj podršci projektu 'Jadar' što dovodi u pitanje njenu nepristrasnost kada se budu donosile odluke hoće li projekat biti realizovan ili ne". On je u intervjuu za novi broj nedeljnika NIN rekao da formalno gledano odluka još nije doneta i objasnio da je ovu nevladinu organizaciju zanimalo nekoliko stvari o tom projektu. "Prva stvar je ekonomski momenat. Sasvim je izvesno da će biti neke štete i rizika po životnu okolinu. S druge strane, ministar finansija je izlazio sa procenama efekta na BDP od nekih 10-12 milijardi evra...

ODIHR nikad jasnije o sprečavanju zloupotrebe javnih resursa za izbornu promociju

„Razdvajanje države i partije“ i „nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“ veoma je značajna, i s razlogom prva,  preporuka  u  konačnom izveštaju ODIHR o junskim lokalnim izborima, ističe Transparentnost Srbija. Koje pojave ODIHR smatra nedozvoljenim mešanjem partijskog i državnog jasno se vidi kada se pročitaju nalazi koji prethode ovoj preporuci: „postojeća pravila“ (na primer, ona o zabrani prenošenja informacija o nekim aktivnostima javnih funkcionera), „ne obezbeđuju razdvajanje države i partije i jednakost učesnika izbora“; „sve izborne liste su nosile ime predsednika države“; „predsednik Republike i članovi Vlade su predstavljeni na bilbordima, TV spotovima i na mitinzima tokom kampanje, a istovremeno su imali...

Ministarstvo ne odgovara na pitanje koliko bi se novca slilo u državni budžet od projekta „Jadar“

Transparentnost Srbija zatražila je od Ministarstva finansija preciznu informaciju o tome koliko bi se od projekta "Jadar" novca slilo u državni budžet i kasu lokalnih samouprava, ali te podatke još nije dobilo, izjavio je programski direktor te organizacije Nemanja Nenadić. „Ministarstvo finansija ignoriše taj zahtev za pristup informacijama i na taj način značajno smanjuje snagu tih finansijskih argumenata koji se plasiraju u javnosti“, kazao je Nenadić za FoNet. On je podsetio i na izjave ministra finansija Siniše Malog koje se tiču bruto društvenog proizvoda i njegovog rasta zbog projekta „Jadar„. „Čuli smo da će bruto društveni proizvod porasti 10 do 12 milijardi, valjda...

Debata o rasipanju javnih resursa: Javna preduzeća

Javna preduzeća u Srbiji su stecište partijskih ljudi, bez profesionalnog menadžmenta, uglavnom su veliki gubitaši i kreatori crnih rupa u budžetu, zajednička je ocena učesnika debate Transparentnosti Srbija o rasipanju javnih resursa. O trošenju para građana Srbije na nenanamesnki i neracionalan način, uz "preskakanje" zakonskih procedura, govorili su programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić, predsednik Saveta za borbu protiv korupcije Miroslav Milićević i programski direktor ekonomsko-istraživačke mreže Libek Mihailo Gajić. Kao primer spornog rukovođenja javnim preduzećima oni su izdvojili Elektroprivredu Srbije (EPS), dovedenu do velikih finansijskih problema i havarija postrojenja koje su ozbiljno mogle da ugroze snabdevanje Srbije strujom. "Javna preduzeća bi...

Debata TS: Brojne nepravilnosti u trošenju državnog novca prođu bez reakcije nadležnih institucija

Brojne nepravilnosti u trošenju državnog novca prođu bez reakcije nadležnih institucija, a mnogi ugovori o velikim i skupim državnim projektima, poput EXPO 2027, imaju specijalne procedure i nisu u potpunosti dostupni javnosti, neki su od problema na koje su ukazali učesnici debate, u organizaciji Transparentnost Srbija. O javnim nabavkama, pravnom ambijentu u kojem se odvijaju, načinu na koji ih mediji prate i tome koliko su građani svesni da je reč o njihovom novcu, razgovarali su Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, Radmilo Marković, novinar Balkanske istraživačke mreže (BIRN) i ekonomista Mihailo Gajić iz ekonomsko-istraživačke mreže Libek. Jedna od glavnih tema debate je...

Inspekcije i mediji

konferencija inspekcijeTransparentnost Srbija predstavila je istraživanje čiji je cilj bio da utvrdi da li inspekcije postupaju nepristrasno ili su zloupotrebljavane radi pritiska na medije, odnosno njihove osnivače i izdavače, i na druga pravna lica - oglašivače ili potencijalne oglašivače u medijima. Pored toga, istraživanje se bavilo i pitanjem transparentnosti rada inspekcijskih organa, kao preduslovom za javnu kontrolu i utvrđivanje eventualne pristrasnosti u kontroli privrednih subjekata.

Programski direktor TS Nemanja Nenadić ukazao je da nema čvrstih pokazatelja da se inspekcijske službe u Srbiji zloupotrebljavaju radi pritisaka na medije i druge privredne subjekte, ali je dodao da je istraživanje nepotpuno zato što Poreska uprava nije  dostavila tražene podatke.

Kako se na osnovu do sada dostupnih informacija ne može izvući potpuno pouzdan zaključak da li inspekcija vrši pritisak na medije, ne može se tvrditi ni da se svi privredni subjekti u kontrolama tretiraju na isti način, rekao je Nenadić.

Povod za istraživanje je bio to što je u prethodnom periodu "bilo više pritužbi i sumnji u vezi sa postupanjem inspekcijskih organa, uz ocenu da je reč o pritisku na pojedine medije". Istraživanje je obuhvatilo sedam gradova iz raznih delova Srbije a TS je od inspekcije zatražila podatke o kontrolama u medijima u prethodne tri godine.Za šest gradova (Bor, Čačak, Loznica, Vranje, Niš, Kikinda) uzorak je obuhvatio sve relevantne medije i pravna lica koja su učestvovala na konkursima za sufinansiranje medijskih sadržaja u prethodnim godinama, a uzorak u Beogradu činilo je 11 medija.

Uzorak drugih pravnih lica odnosno firmi koje su oglašivači ili su potencijalni oglašivači činile su kompanije iz sektora industrije nameštaja, mesne i mlekarske industrije. Podaci o kontrolama zatraženi su od poreske inspekcije, protivpožarne, inspekcije rada i za koje se pretpostavljalo da bi najčešće mogli obavljati kontrole osnivača medija.

Za privredne subjekte uzorak su činile firme iz oblasti industrije nameštaja, mesne industrije i mlekare, a podaci su traženi od inspekcije rada, poreske, veterinarske, tržišne i protivpožatne inspekcije.

TS je tražene podatke o kontrolama inspekcija uz veći ili manji napor dobila od inspekcije rada, tržišne i veterinarske inspekcije. Uprava za preventivu, u čijoj je nadležnosti protivpožarna zaštita i u sastavu je Ministarstva unutrašnjih poslova nije odgovorila na zahteve, dok je Poreska uprava prvo tražila dodatni rok od 40 dana, a zatim je odbila sve zahteve."Poreska uprava je nezakonito odbila da TS dostavi podatke o tome u kojim medijima i koliko dana je tokom 2015, 2016. i 2017. godine vršila inspekcijski nadzor", rekao je Nenadić.

Poreska uprava je ključan akter, ali od nje nismo uspeli da dobijemo podatke, naglasio je Nenadić

Zlatko Minić iz TS ukazao je da je poreska inspekcija odbila čak i dao dostavi svoje planove rada i izveštaje o radu, tvrdeći da je reč o prevelikom broju informacija. Na novi zahtev, da dostavi podatke samo za Niš, kao i informacije o tome koje planove i izveštaje poseduje i koliki broj informacija nije "preveik broj", PU je odgovorila da nema podatke za Niš, a odgovoren a ruga dva zahteva proglasila tajnim.

PU je praktično proglasila tajnom, pozivajući se na Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, čak i podatak koliko informacija ne smatra prevelikim brojem informacija, naveo je Minić i dodao da je to najbolji pokazatelj koliko grčevito PU želi da sakrije sve informacije od javnosti.

Upravo stoga je osnovna preporuka istraživanja povećanje transparentnosti u radu inspekcija, a posebno u radu poreske inspekcije. 

U diskusiji posle predstavljanja istraživanja učestvovali su Vesna Ristić iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Milan Stefanović iz NALED-a, Danimir Vulinović iz Državne revizorske institucije, Svetozar Raković iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Jelena Đorđević iz Krika i Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa.

Istraživanje je sprovedeno zahvaljujući donaciji Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije.

Celo istraživanje možete preuzeti sa sjta TS: http://www.transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/IZVESTAJ-inspekcije-i-mediji.pdf

Sve zahteve, odgovore državnih organa i ostala dokumenta prikupljena tokom istraživanja možete pogledati ili preuzeti sa stranice: http://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/projekti/168-inspekcije-selektivnost-i-nadzor-medija

Vesti