Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta

Misija za proveru činjenica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) posetila je Srbiju 23. januara, kao što je bilo predviđeno Rezolucijom EP o Srbiji, usvojenom 22. oktobra 2025. godine. Misiju su činili predstavnici šest poslaničkih grupa EP. Jedan od sastanaka evropskih parlamentaraca održan je  sa predstavnicima domaćih nevladinih organizacija, a jedna od sedam NVO bila je Transparentnost Srbija. TS je, inače, odmah po usvajanju rezolucije EP izdala saopštenje.  Tada smo ukazali na značaj prepoznavanja da je „moguća korupcija“ u vezi sa ugovaranjem i izvođenjem radova prilikom rekonstrukcije železničke pruge, deo šireg problema – činjenice da Srbija ugovara najvrednije infrastrukturne radove bez primene...

„Ispitivanje porekla imovine“ i oduzimanje imovine stečene korupcijom

Šta piše u zakonima, šta su problemi i šta treba raditi Oduzimanje imovine u krivičnom postupku (Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku) Trebalo bi da se oduzme korist koja je stečena krivičnim delom – ali samo ono što je dokazano u konkretnom krivičnom postupku. Hipotetički primer (kad se primenjuje): inspektor uhapšen dok prima mito od hiljadu evra, a kasnije osuđen za krivično delo primanja mita. Oduzima se tih hiljadu evra, zakonitost sticanja njegove druge imovine se ne proverava. Hipotetički primer (kad se ne primenjuje): funkcioner je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja (npr. nezakonito je zaključio ugovor i time privilegovao firmu svog prijatelja). Ako...

Hitne izmene pravosudnih zakona – zaobilaženje struke i evropskih standarda i politička odmazda za “neposlušnost”

Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 23 upozorava javnost na ozbiljne rizike koje nosi zakazivanje vanredne sednice Narodne skupštine za 14. januar, na kojoj će se razmatrati izmene sistemskih pravosudnih zakona po hitnoj proceduri.[1] Na dnevni red vanredne sednice stavljeni su Predlog zakona o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o...

Sve manje državnih preduzeća ima zakonitog direktora

Od 34 preduzeća u državnom vlasništvu, bilo da su u statusu javnih preduzeća, AD ili DOO, koja bi direktora morala da biraju na javnom konkursu, u 2026. godinu sa zakonito postavljenim direktorom ulaze samo dva. Elektroprivreda Srbije dobila je direktora posle konkursa u junu 2024. godine, a Mokra gora doo ima direktora izabranog na konkursu, kojem mandat ističe u januaru 2026. Na javnim konkursima trebalo bi da se biraju i direktori preduzeća u državnom vlaništvu koja menjaju formu u AD i DOO.  Na kraju 2025. godine transformisano je osam JP, a u stausu JP ostalo ih je još 11. Na direktore AD...

„Moravski koridor" – kratko podsećanje

U vestima o otvaranju deonice „Moravskog koridora" navodi se da je izgradnja auto-puta je počela 2019. godine i da su predviđeni troškovi izgradnje iznosili su oko 800 miliona evra, ali i da se država „za potrebe izgradnje ovog auto-puta zadužila 1,89 milijardi evra, što je opravdala povećanjem cene materijala, rada, energenata i eksproprijacije zemljišta u proteklih pet godina". Izgradnja ovog koridora nije ugovorena na osnovu Zakona o javnim nabavkama, već na osnovu „posebnog zakona", usvojenog upravo zbog ovog projekta. Tim posebnim zakonom je propisano da će Vlada Srbije odabrati partnera na osnovu pravila koja bude definisala uredbom. U okviru uredbe je bilo propisano...

Borba protiv korupcije u izvršnoj vlasti i policiji – godina propuštenih prilika

Vlada Srbije, ni u drugom postavljenom roku, koji ističe za deset dana, neće ispuniti preporuke za sprečavanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, koje je dobila od GRECO 2022. – pokazuje analiza koju je Transparentnost Srbija objavila danas.  Kada je reč o propisima, tokom 2025. nije donet Zakon o unutrašnjim poslovima, niti je dopunjen Zakon o sprečavanju korupcije, iako su nacrti tih akata, upravo zbog preporuka GRECO, pripremani ranijih godina. Nije ni pokušano da se prostor za koruptivne uticaje na donošenje propisa umanji kroz proširenje kruga primene Zakona o lobiranju, kao što je preporučio GRECO. Dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama...

Snižena ocena za Srbiju u globalnom izveštaju o građanskim slobodama

Globalna alijansa Civicus je u najnovijem izveštaju  saopštila da je snizila ocenu građanskog prostora u Srbiji na nivo „pod represijom“. Ovo predstavlja prekretnicu nakon višegodišnje eskalacije napada na osnovne slobode. Kategorija „pod represijom“ — stepen iznad najniže u globalnom okviru — odnosi se na države u kojima je prostor za delovanje građana ozbiljno ograničen, a neslaganje sa vlašću nosi teške posledice, uključujući nasilje, sudski progon ili čak zatvorske kazne. Srbija se tako u 2025. godini pridružuje grupi od 50 zemalja sa statusom „pod represijom“, među kojima su Gruzija, Zimbabve, Pakistan i El Salvador. „Snižavanje ocene za Srbiju predstavlja prekretnicu“, izjavila je...

Zlatko Minić za Insajder intervju: Lokalni izbori nisu bili fer, rezultati za SNS razočaravajući

Lokalni izbori u Negotinu, Sečnju i Mionici održani protekle nedelje nisu se odvijali u fer uslovima, a rezultati vladajuće stranke, uprkos masovnom korišćenju državnih resursa u kampanji, za njih su razočaravjući, ocenio je Zlatko Minić, član Upravnog odbora Transparentnosti Srbija (TS). Minić je u emisiji "Insajder intervju" istakao da intenzivna funkcionerska kampanja, zloupotreba resursa i otvorena kupovina glasova onemogućavaju slobodno izjašnjavanje građana. Minić je izneo podatke TS o "funkcionerskoj kampanji" - posete ministara u tri opštine tokom kampanje bile su 27 puta frekventnije nego u prethodnim godinama, a kada je reč o asfaltiranju lokalnih puteva - 75 odsto svih realizovanih radova "Puteva Srbije...

Transparentnost Srbija predlaže prioritete za borbu protiv korupcije u Srbiji 2016-2020

Transparentnost Srbija (član Transparency International-TI) uputila je svim strankama koje učestvuju na parlamentarnim izborima listu od 15 prioritetnih aktivnosti za novi saziv parlamenta i novu Vladu, uz poziv da ih uvrste u svoje programe ili da iznesu razloge zbog kojih im se eventualno protive. Gotovo svi ovi prioriteti su se nalazili među predlozima koje je TS davala i pred ranije izborne procese, ali nisu realizovani, čak ni kada su postali deo strateških akata ili su pretočeni u zakonske norme. 

Između ostalog, Transparentnost je predložila pravila o javnosti donošenja odluka – da ni jedan zakon ne bude donet bez javne rasprave, da zakonom bude uređeno lobiranje (pokušaji uticaja na donošenje odluka) ida Vlada objavljuje informacije sa svojih sednica, uključujući i zaključke kojima se često odlučuje o pitanjima od dalekosežnog značaja. Kao posebno važno TS ističe nužnost da se obezbedi javnost informacija u vezi sa zaključivanjem međudržavnih sporazuma koji isključuju primenu domaćih zakona, tako da građani i narodni poslanici koji odobravaju takve aranžmane mogu da sagledaju da li su potencijalne koristi veće od štete koja će nesumnjivo nastati usledodsustva konkurencije.

Skupština Srbije, po oceni TS, treba da pokaže svoju spremnost za vršenje Ustavom utvrđene nadzorne uloge kroz saradnju sa nezavisnim državnim organima. Na samom početku mandata, Skupština treba da razmotri izveštaje Zaštitnika građana, Poverenika za informacije, Agencije za borbu protiv korupcije, DRI i drugih organa, da preduzme mere za rešavanje problema na koje su oni ukazali i da izabere dva nedostajuća člana odbora Agencije. Za ostvarivanje nadzora i sprovođenje antikorupcijskih zakona, po mišljenju TS,nužno je i da Skupština redovno poziva na odgovornost ministre i druge rukovodioce organa koji ne poštuju obavezujuća rešenja nezavisnih organa. Ministri i drugi rukovodioci moraju biti odgovorni i za sprovođenje obaveza iz strateških akata, za koje se pokazalo da ih ne shvataju ozbiljno ni Vlade koje su ih donele. Skupština treba da uspostavi praksu razmatranja izveštaja o radu Vlade, a sami ti izveštaji moraju biti u čvršćoj vezi sa planovima rada i programskim budžetom.

Na strani otkrivanja i kažnjavanja korupcije, pored zaštite uzbunjivača, po oceni TS, je potrebna i izmena Krivičnog zakonika, radi obaveznog oslobađanja od krivične odgovornosti davaoca mita koji na drugačiji način nije mogao da ostvari svoja prava u razumnom roku i koji slučaj prijavi kao i uvođenja krivičnog dela „nezakonitog bogaćenja“. Jednako je važan aktivniji pristup u ispitivanju korupcije od strane policije, tužilaštva i drugih organa, uključujući i korišćenje posebnih istražnih tehnika. Nužno je otkloniti svaku nedoumicu oko uloge pojedinih organa, kako u koordinaciji tako i u gonjenju korupcije.

TS podsećai na neke zakonske obaveze koje već godinama postoje ali ih Vlada ne sprovodi, što svedoči o tome da profesionalizacija u javnom sektoru nije ostvarena i da za to ne postoji dovoljno političke volje. Reč je postavljanju „službenika na položaju“ na osnovu konkursa, koje je, na osnovu Zakona o državnim službenicima, trebalo okončati još između 2006. i 2010, kao i o izboru direktora javnog preduzeća po istom principu, što je postalo zakonska obaveza pre 3,5 godine. I u jednom i u drugom slučaju se u nedogled produžava „v.d.“ stanje, koje pogoduje partijskoj kontroli.

Naši ostali predlozi odnose se na mere za prekid prakse kupovine medijskog uticaja ili rasipanja javnih sredstava kroz trošenje novca na promotivne akcije javnih preduzeća i drugih organa vlasti, punu primenu Zakona o javnim nabavkama, veću transparentnost u donošenju odluka o izboru, napredovanju i odgovornosti sudija i javnih tužilaca za rad, kao i odgovornost članova VSS i DVT. Takođe smo ukazali na značajočuvanja jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, smanjenja rizika od korupcije pri regulatornim i finansijskim intervencijama na tržištu, sprovođenje reforme javnog sektora, nužnost da Vlada redovno razmatra izveštaje i preporuke Saveta za borbu protiv korupcije što do sada nije bio slučaj, kao i na najvažnije odredbe koje treba imati u vidu pri predstojećoj promeni Ustava.

Kompletan tekst predloga dostupan je na adresi:

http://www.transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/TS_predlozi_za_novu_skupstinu_i_vladu_april_2016.docx

Transparentnost – Srbija

Beograd, 13.4.2016.

Vesti