Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Izmenama zakona omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru

Organizacije Transparentnost Srbija i RERI obaveštavaju javnost da je  31. avgusta 2026. godine Narodna Skupština Republike Srbije usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima je omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu na kome je šuma uništena ili oštećena u požaru. Izmene su usvojene u objedinjenoj proceduri po čak 59 tačaka dnevnog reda i bez prethodno sprovedene javne rasprave. Između ostalog, usvojenim izmenama predviđena je i izmena člana 88. postojećeg zakona, kojom se propisuje da šumsko zemljište na kojem je šuma oštećena ili uništena požarom zadržava namenu određenu planskim dokumentom, koju je imalo pre nastanka požara. Međutim, već u sledećem stavu...

Nezakonit postupak nabavke paravana

Transparentnost Srbija podnela je inicijativu Kancelariji za javne nabavke da utvrdi da li je Republička izborna komisija prekršila zakon prilikom nabavki paravana za biračka mesta. TS je ukazala da je postupak javne nabavke pokrenut iako ona nije predviđena u godišnjem planu, a ne postoje razlozi hitnosti zbog kojih javnu nabavku nije bilo moguće planirati unapred. Prema raspoloživim informacijama, naručilac je odlučio da nabavku sprovede u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva, iako za to nisu ispunjeni uslovi. Uslov za sprovođenje najmanje transparentnog postupka javne nabavke bi bila „hitnost prouzrokovana događajima koje naručilac nije mogao da predvidi“, zbog čega nije moguće primeniti otvoreni postupak. Pri...

Prividno ograničenje funkcionerske kampanje u Zakonu o sprečavanju korupcije

Funkcionerska kampanja neće biti ograničena izmenama Zakona o sprečavanju korupcije  i pored odredbi koje prividno tome služe. Promotivne aktivnosti javnih funkcionera koje nemaju realnu svrhu, već služe podizanju rejtinga njihovih stranaka, prepoznate su u izveštajima ODIHR-a kao ključni element u brisanju granice između partijskog i državnog. Izmene Zakona o sprečavanju korupcije, o kojima Narodna skupština počinje da raspravlja danas, umesto da reše ovaj problem, stvaraju privid da se uvode ograničenja, i u praksi neće imati gotovo nikakve efekte. Nova pravila se odnose samo na period posle proglašenja izbornih listi, iako se promotivne aktivnosti zahuktavaju već od raspisivanja izbora, ili čak mesecima ranije. Zakonodavac je ostavio...

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme iz prakse

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme u toj oblasti koji su uočeni tokom primene važećih propisa, iako sadrži određena poboljšanja. Transparentnost Srbije stoga smatra da je nophodno organizovati novu javnu raspravu na kojoj bi se, pored zakonskih rešenja koja predlaže Ministarstvo privrede, raspravljalo i o pitanjima koja iz koncepcijskih razloga nisu obuhvaćena aktuelnim nacrtom Naime, javna rasprava koja se okončava danas, organizovana je uz kršenje svih propisa koji uređuju javne rasprave. Nisu objavljeni obaveštenje o početku rada na nacrtu, kao ni polazne osnove, iako je postojala obaveza za to. Pored toga, obrazloženje nacrta zakona ne sadrži objašnjenje...

GRECO potvrdio da preporuke nisu ispunjene

Porazno je što je Srbija ispunila samo tri od ukupno 24 preporuke GRECO za suzbijanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, iako je rok istekao pre gotovo tri godine (30. septembar 2023).  Ne samo da nisu usvojeni zakoni koji bi doprineli ispunjavanju preporuka, već vlast nije sprovela mere za koje zakonske izmene nisu bile potrebne nego samo stvarna volja da se suzbije korupcija. U značajnom delu, ispunjavanje preporuka koje je Srbija dobila od GRECO 2022. godine zavisi od izmena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o lobiranju, koje su odavno započete, ali nisu dovršene, niti su ti...

Kompenzacije umesto javnih nabavki

Koliko god kršenje Zakona o javnim nabavkama bilo rašireno, ipak su retke situacije u kojima se javni funkcioneri hvale da to čine. Slučaj u kojem predsednik opštine Čajetina predstavlja predsedniku Republike svoj „patent“ predstavlja takav primer. Milan Stamatović objašnjava da izbegava javne nabavke jer ne može „da juri“ izvođače (da obave te poslove). Zato poseže za kompenzacijom – firme koje inače imaju privatne investicije u opštini, i koje su po tom osnovu dužne da plate komunalne doprinose, prebijaju taj dug sa opštinom. Iz izjave proizlazi da u slučaju da ne urade ono što Opština od njih traži „neće dobiti upotrebnu...

Portal "Ko si, bre, ti" - to je posao tužilaštva, ne Vučića

Portal "Ko si, bre, ti" radi već dve nedelje, a još se ne zna pravni osnov njegovog funkcionisanja, niti način na koji se postupa po prijavama građana, izjavio je za Fonet programski direktor TS Nemanja Nenadić. On je istakao da bi borba protiv korupcije trebalo da bude posao tužilaštva, a ne predsednika Srbije.  Portal "Ko si, bre, ti" počeo je da radi 10. jula kao mehanizam preko kog građani, kako je navedeno, mogu da prijave bahato ponašanje funkcionera, korupciju, zloupotrebu položaja, ali i različite lokalne i komunalne probleme. "Tužilaštvo je to koje bi trebalo građane da ohrabri da prijavljuju korupciju, ali i koje...

Predložene dopune neće „oživeti“ Zakon o lobiranju

Zakon o lobiranju, koji u Srbiji već osam godina predstavlja „mrtvo slovo na papiru“, neće „oživeti“ ni nakon dopuna koje je predložila Vlada, ocenjuje Transparentnost Srbija. Iako su povod za ove dopune preporuke GRECO[1] iz 2021, odlaganje reforme nije iskorišćeno da se pronađu adekvatna rešenja za „neformalno lobiranje“. Ministarstvo pravde, suprotno pravilima, ovaj nacrt nije iznelo na javnu raspravu.   Predložene minimalne dopune Zakona o lobiranju neće rešiti glavni problem tog Zakona, na koji je Transparentnost Srbija upozoravala i prilikom njegovog donošenja, 2018[2]. Dok su, s jedne strane, Zakonom postavljena pravila za lobiranje, vršenje uticaja na sadržinu propisa koje se odvija...

Transparentnost Srbija predlaže prioritete za borbu protiv korupcije u Srbiji 2016-2020

Transparentnost Srbija (član Transparency International-TI) uputila je svim strankama koje učestvuju na parlamentarnim izborima listu od 15 prioritetnih aktivnosti za novi saziv parlamenta i novu Vladu, uz poziv da ih uvrste u svoje programe ili da iznesu razloge zbog kojih im se eventualno protive. Gotovo svi ovi prioriteti su se nalazili među predlozima koje je TS davala i pred ranije izborne procese, ali nisu realizovani, čak ni kada su postali deo strateških akata ili su pretočeni u zakonske norme. 

Između ostalog, Transparentnost je predložila pravila o javnosti donošenja odluka – da ni jedan zakon ne bude donet bez javne rasprave, da zakonom bude uređeno lobiranje (pokušaji uticaja na donošenje odluka) ida Vlada objavljuje informacije sa svojih sednica, uključujući i zaključke kojima se često odlučuje o pitanjima od dalekosežnog značaja. Kao posebno važno TS ističe nužnost da se obezbedi javnost informacija u vezi sa zaključivanjem međudržavnih sporazuma koji isključuju primenu domaćih zakona, tako da građani i narodni poslanici koji odobravaju takve aranžmane mogu da sagledaju da li su potencijalne koristi veće od štete koja će nesumnjivo nastati usledodsustva konkurencije.

Skupština Srbije, po oceni TS, treba da pokaže svoju spremnost za vršenje Ustavom utvrđene nadzorne uloge kroz saradnju sa nezavisnim državnim organima. Na samom početku mandata, Skupština treba da razmotri izveštaje Zaštitnika građana, Poverenika za informacije, Agencije za borbu protiv korupcije, DRI i drugih organa, da preduzme mere za rešavanje problema na koje su oni ukazali i da izabere dva nedostajuća člana odbora Agencije. Za ostvarivanje nadzora i sprovođenje antikorupcijskih zakona, po mišljenju TS,nužno je i da Skupština redovno poziva na odgovornost ministre i druge rukovodioce organa koji ne poštuju obavezujuća rešenja nezavisnih organa. Ministri i drugi rukovodioci moraju biti odgovorni i za sprovođenje obaveza iz strateških akata, za koje se pokazalo da ih ne shvataju ozbiljno ni Vlade koje su ih donele. Skupština treba da uspostavi praksu razmatranja izveštaja o radu Vlade, a sami ti izveštaji moraju biti u čvršćoj vezi sa planovima rada i programskim budžetom.

Na strani otkrivanja i kažnjavanja korupcije, pored zaštite uzbunjivača, po oceni TS, je potrebna i izmena Krivičnog zakonika, radi obaveznog oslobađanja od krivične odgovornosti davaoca mita koji na drugačiji način nije mogao da ostvari svoja prava u razumnom roku i koji slučaj prijavi kao i uvođenja krivičnog dela „nezakonitog bogaćenja“. Jednako je važan aktivniji pristup u ispitivanju korupcije od strane policije, tužilaštva i drugih organa, uključujući i korišćenje posebnih istražnih tehnika. Nužno je otkloniti svaku nedoumicu oko uloge pojedinih organa, kako u koordinaciji tako i u gonjenju korupcije.

TS podsećai na neke zakonske obaveze koje već godinama postoje ali ih Vlada ne sprovodi, što svedoči o tome da profesionalizacija u javnom sektoru nije ostvarena i da za to ne postoji dovoljno političke volje. Reč je postavljanju „službenika na položaju“ na osnovu konkursa, koje je, na osnovu Zakona o državnim službenicima, trebalo okončati još između 2006. i 2010, kao i o izboru direktora javnog preduzeća po istom principu, što je postalo zakonska obaveza pre 3,5 godine. I u jednom i u drugom slučaju se u nedogled produžava „v.d.“ stanje, koje pogoduje partijskoj kontroli.

Naši ostali predlozi odnose se na mere za prekid prakse kupovine medijskog uticaja ili rasipanja javnih sredstava kroz trošenje novca na promotivne akcije javnih preduzeća i drugih organa vlasti, punu primenu Zakona o javnim nabavkama, veću transparentnost u donošenju odluka o izboru, napredovanju i odgovornosti sudija i javnih tužilaca za rad, kao i odgovornost članova VSS i DVT. Takođe smo ukazali na značajočuvanja jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, smanjenja rizika od korupcije pri regulatornim i finansijskim intervencijama na tržištu, sprovođenje reforme javnog sektora, nužnost da Vlada redovno razmatra izveštaje i preporuke Saveta za borbu protiv korupcije što do sada nije bio slučaj, kao i na najvažnije odredbe koje treba imati u vidu pri predstojećoj promeni Ustava.

Kompletan tekst predloga dostupan je na adresi:

http://www.transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/TS_predlozi_za_novu_skupstinu_i_vladu_april_2016.docx

Transparentnost – Srbija

Beograd, 13.4.2016.

Vesti