Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole

Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno odaljila od ostvarivanja tih ciljeva. Takav scenario nije sprečila ni činjenica da se Vlada Srbije u okviru Reformske agende obavezala da će do kraja ove godine usvojiti ključne zakonske mere da bi se ispunile sve ključne preporuke Venecijanske komisije i ODIHR, u kom slučaju bi stekla pravo na 27,175,246.75 evra pomoći iz Plana Razvoja EU.  Nisu usvojeni propisi koji bi obuhvatili sve vidove zloupotrebe javnih resursa i jasnije razdvojili partijsko –...

Želje građana i volja vlasti

Kada sledeći put budete čuli nekoga na vlasti da se poziva na dobijeno poverenje naroda da bi opravdao poteze sumnjive zakonitosti i isplativosti, setite se ovog prikaza podataka iz istraživanja javnog mnenja u vezi sa nekim od ključnih pitanja za borbu protiv korupcije. Sve i kada bi bilo istina da su građani dali vladaocu puno poverenje da vodi državu onako kako on u tom trenutku proceni da je najbolje na poštenim izborima i slobodnom voljom (što je, za solidno veliki broj glasača, upitno), nema baš nikakvog osnova da se zaključi da su se saglasili čak ni sa ključnim potezima koje je...

Korupcija posle 25 godina prvi put isplivala na prvo mesto problema društva u Srbiji

Organizacija Transaparentnost Srbija  sprovela je u martu istraživanje stavova i iskustva građana o korupciji, a rezultati se značajno razlikuju u odnou na prethodne godine. "Korupcija je isplivala prvi put u poslednjih 25 godina, kako se rade istraživanja o korupciji, na prvo mesto liste problema u društvu", rekao je Nemanja Nenadić za TV N1. „Korupcija je uvek bila visoko – na drugom, trećem, četvrtom, nekada je i na peto mesto padala. Sada je na 1. mestu i to ubedljivo“, rekao je Nenadić u emisiji Dan uživo na N1. Dve trećine ispitanika označilo je korupciju kao prvi problem, a prvi sledeći problem dobio je upola...

Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje

Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila Transparentnost Srbija. Ujedno, čak 41% građana smatra da je ona prisutna u „veoma velikoj meri“, što predstavlja više nego duplo povećanje u odnosu na istraživanje iz 2021. godine, a gde je bilo postavljeno istovetno pitanje.   Građani takođe većinski smatraju da se nivo korupcije povećao u poslednjih godina (52%), naspram svega 14% onih koji smatraju da se smanjio. Očekivanja građana za budućnost su, međutim, pretežno optimistična – 38% smatra da će...

Epizoda: „Narodni pokret“

Pošto je reciklirana ideja o „Narodnom pokretu za državu“ konačno dobila neke pravne obrise, korisno je da razmotrimo šta bi to moglo da bude i da se podsetimo sličnog pokušaja iz 2023, o kojem sam i tada pisao na ovom mestu. Čemu sve to? Kada je politička suština u pitanju, prostor za dileme je relativno uzak. „Narodni pokret“ ili kako god se organizacija bude zvanično zvala, biće ili drugi naziv za SNS (sa dosadašnjim satelitskim strankama), telo koje vladajućoj stranci i njenom stvarnom predvodniku treba da pruži neki vid podrške, ili će, na primer, na neki način biti u vezi sa pokušajem promene imidža u inostranstvu...

Nenadić: Uključivanje Evropskog tužilaštva i Laure Koveši povećava šanse da istraga bude detaljna

Programski direktor Transparentnosti Srbija (TS) Nemanja Nenadić izjavio je da ga je pozitivno iznenadilo uključivanje Evropskog javnog tužilaštva i glavne tužiteljke Laure Koveši u istragu o mogućoj zloupotrebi fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu. Nenadić je za televiziju Insajder ocenio da to povećava šanse da istraga bude sprovedena detaljno i dosledno. „Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta istraga zbog malverzacija u zdravstvenom sistemu, pri čemu je uhapšen i ministar zdravlja. Neki izvori navode da se ta istraga ne bi dogodila ili ne bi bila tako detaljna da se nije umešala Evropska unija“, naveo je Nenadić. Glavna evropska tužiteljka Laura...

Za efikasnije krivično i prekršajno gonjenje u javnim finansijama

Transparentnost Srbija pozdravlja najavu Državne revizorske institucije da će, uz 29 prijava koje su već podnete, narednih dana i sedmica podneti nove prekršajne i krivične prijave, kao i prijave za privredne prestupe, zbog kršenja zakona uočenih u postupcima revizije koje je ta institucija sprovela tokom 2013. godine.

 

Na osnovu sažetka izveštaja koji je DRI predstavila može se zaključiti da ima osnova za gonjenje i u mnogim drugim slučajevima, naročito u vezi sa nepoštovanjem procedure javnih nabavki. Ostaje da se vidi, u sledećem revizorskom izveštaju, da li je primena novog zakona, od aprila 2013, donela neke pozitivne promene. U izveštaju DRI se ponovo konstatuju mnogi sistemski problemi o kojima su Vlada i Skupština bile upoznate i ranijih godina, ali koji još uvek nisu rešeni (evidencija javne imovine, obračun javnog duga, funkcionisanje internih revizija).

 

Nadamo se, međutim, da će se po tim prijavama postupati mnogo efikasnije nego do sada kao i da javna tužilaštva neće čekati da Državna revizorska institucija podnese krivične prijave, već će postupati proaktivno.

 

Tužilaštva, naime, mogu i sama da prouče izveštaje o reviziji objavljene na internet stranici DRI, da prikupe dodatne informacije i pokrenu postupke u slučajevima u kojima su mesno nadležna i kada utvrde da za to postoji osnov. Ovakva praksa do sada je bila izuzetna retkost – čak i u slučajevima kada je DRI tužiocima dostavljala tužilaštvima izveštaj o sprovedenoj reviziji. Istraživanje o postupanju tužilaštava od januara 2011. do septembra 2013. godine, koje je sprovela TS, pokazalo je da ni u jednom slučaju tužilaštvo nije pokrenulo postupak nakon što bi samo pribavilo izveštaj o reviziji. U slučajevima kada je DRI dostavljala tužilaštvu izveštaj o reviziji, a ono tražilo od policije da prikupi dodatne informacije, dešavalo se da prikupljanje traje i duže od godinu dana.

 

Štaviše, prema podacima od januara 2011. do septembra 2013. godine, od 20 krivičnih prijava koje je DRI podnela zbog nepravilnosti uočenih u postupcima revizije, ni jedna nije rezultirala optužnicom ili optužnim predlogom. Zabrinjava i činjenica da je u istom periodu, od 347 prekršajnih prijava koje je DRI podnela rešeno 66, od čega su u 44  slučaja izrečene novčane kazne. Istraživanje koje je sprovela TS pokazalo je da su kazne najčešće na granici zakonskog minimuma ili ispod te granice (prosečna kazna za odgovorno lice je oko 30.000 dinara).

 

U jednom slučaju desilo se da je sudija donela rešenje po kojem je DRI nenadležna za podnošenje prekršajne prijave protiv odgovornog lica (direktora lokalnog javnog preduzeća). To nije, kako bi se moglo protumačiti, nestručno postupanje sudije ili pokušaj da se zaštiti funkcioner, već doslovna primena zakona, pošto u Zakonu o budžetskom sistemu postoji odredba po kojoj je samo budžetska inspekcija nadležna za podnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka. Srećom, ovaj slučaj je za sada usmanjen, ali je TS uputila dopis Ministarstvu finansija u kojem ga je pozvala da prilikom izrade novog Zakona o budžetskom sistemu ispravi ovu nelogičnost.

 

Materijal:

Transparentnost – Srbija

 

Beograd, 27.12.2013.

Vesti