Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

Počinje primena Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Srbije

Zakon o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije koji danas počinje da se primenjuje trebalo bi da donese novi mehanizme nadzora nad preduzećima, ali je nejasno šta će od tih podataka biti dostupno nadležnim ministarstvima, a šta i javnosti, jer to zavisi od podzakonskih akata ili čak stava Ministarstva privrede. Zakon će, pored nekoliko dobrih novina, doneti i jedna značajni korupcijski rizik. Nakon transformacije javnih preduzeća u vlasništvu Srbije u akcionarska društva, novoizabrani rukovodioci preduzeća (članovi skupštine akcionara, članovi nadzornih odbora, direktori i v.d. direktori), neće biti u obavezi da podnose izveštaje o imovini i prihodima, niti će...

Kako će se birati rukovodioci „korporativizovanih“ državnih preduzeća: Prilike i propusti novog zakona

U ponedeljak, 16. septembra, počinje primena Zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije, koji je usvojen prošle jeseni uz „vetar u leđa“ Međunarodnog monetarnog fonda i posle jednog povlačenja prvobitnog predloga radi detaljnije javne rasprave. Jedan od efekata ovog zakona biće promena pravne forme javnih preduzeća u akcionarska društva ili društva sa ograničenom odgovornošću, ali i uvođenje „centralizovanog upravljanja“ u te kompanije. Pored transformacije javnih preduzeća u akcionarska ili društva sa ograničenom odgovornošću, zakon reguliše i postavljanje rukovodstava, kao i sistem nadzora nad njihovim radom. O tome za Biznis.rs govari direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić, koji ukazuje...

Nenadić: Vlada otvoreno podržava projekat 'Jadar', kako će onda nepristrasno da odluči o njemu

Programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić izjavio je da je Vlada Srbije "veoma transparentna u svojoj podršci projektu 'Jadar' što dovodi u pitanje njenu nepristrasnost kada se budu donosile odluke hoće li projekat biti realizovan ili ne". On je u intervjuu za novi broj nedeljnika NIN rekao da formalno gledano odluka još nije doneta i objasnio da je ovu nevladinu organizaciju zanimalo nekoliko stvari o tom projektu. "Prva stvar je ekonomski momenat. Sasvim je izvesno da će biti neke štete i rizika po životnu okolinu. S druge strane, ministar finansija je izlazio sa procenama efekta na BDP od nekih 10-12 milijardi evra...

ODIHR nikad jasnije o sprečavanju zloupotrebe javnih resursa za izbornu promociju

„Razdvajanje države i partije“ i „nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“ veoma je značajna, i s razlogom prva,  preporuka  u  konačnom izveštaju ODIHR o junskim lokalnim izborima, ističe Transparentnost Srbija. Koje pojave ODIHR smatra nedozvoljenim mešanjem partijskog i državnog jasno se vidi kada se pročitaju nalazi koji prethode ovoj preporuci: „postojeća pravila“ (na primer, ona o zabrani prenošenja informacija o nekim aktivnostima javnih funkcionera), „ne obezbeđuju razdvajanje države i partije i jednakost učesnika izbora“; „sve izborne liste su nosile ime predsednika države“; „predsednik Republike i članovi Vlade su predstavljeni na bilbordima, TV spotovima i na mitinzima tokom kampanje, a istovremeno su imali...

Ministarstvo ne odgovara na pitanje koliko bi se novca slilo u državni budžet od projekta „Jadar“

Transparentnost Srbija zatražila je od Ministarstva finansija preciznu informaciju o tome koliko bi se od projekta "Jadar" novca slilo u državni budžet i kasu lokalnih samouprava, ali te podatke još nije dobilo, izjavio je programski direktor te organizacije Nemanja Nenadić. „Ministarstvo finansija ignoriše taj zahtev za pristup informacijama i na taj način značajno smanjuje snagu tih finansijskih argumenata koji se plasiraju u javnosti“, kazao je Nenadić za FoNet. On je podsetio i na izjave ministra finansija Siniše Malog koje se tiču bruto društvenog proizvoda i njegovog rasta zbog projekta „Jadar„. „Čuli smo da će bruto društveni proizvod porasti 10 do 12 milijardi, valjda...

Debata o rasipanju javnih resursa: Javna preduzeća

Javna preduzeća u Srbiji su stecište partijskih ljudi, bez profesionalnog menadžmenta, uglavnom su veliki gubitaši i kreatori crnih rupa u budžetu, zajednička je ocena učesnika debate Transparentnosti Srbija o rasipanju javnih resursa. O trošenju para građana Srbije na nenanamesnki i neracionalan način, uz "preskakanje" zakonskih procedura, govorili su programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić, predsednik Saveta za borbu protiv korupcije Miroslav Milićević i programski direktor ekonomsko-istraživačke mreže Libek Mihailo Gajić. Kao primer spornog rukovođenja javnim preduzećima oni su izdvojili Elektroprivredu Srbije (EPS), dovedenu do velikih finansijskih problema i havarija postrojenja koje su ozbiljno mogle da ugroze snabdevanje Srbije strujom. "Javna preduzeća bi...

Debata TS: Brojne nepravilnosti u trošenju državnog novca prođu bez reakcije nadležnih institucija

Brojne nepravilnosti u trošenju državnog novca prođu bez reakcije nadležnih institucija, a mnogi ugovori o velikim i skupim državnim projektima, poput EXPO 2027, imaju specijalne procedure i nisu u potpunosti dostupni javnosti, neki su od problema na koje su ukazali učesnici debate, u organizaciji Transparentnost Srbija. O javnim nabavkama, pravnom ambijentu u kojem se odvijaju, načinu na koji ih mediji prate i tome koliko su građani svesni da je reč o njihovom novcu, razgovarali su Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, Radmilo Marković, novinar Balkanske istraživačke mreže (BIRN) i ekonomista Mihailo Gajić iz ekonomsko-istraživačke mreže Libek. Jedna od glavnih tema debate je...

Antikorupcijska strategija posle pet i po godina – očekivanja i nedostaci

Iako je nesumnjivo dobra vest da je Srbija posle pet i po godina od isteka prethodne dobila novu antikorupcijsku strategiju, ovaj planski dokument, čak i ako se bude u potpunosti poštovao, ne pruža dovoljne garancije za otklanjanje nekih od glavnih uzroka korupcije – ocenjuje Transparentnost Srbija. Merilo za ostvarivanje opšteg cilja Strategije je porast Indeksa percepcije korupcije Transparency International sa ovogodišnjih 36, na 43 poena do kraja 2028. Upitno je da li će i ovaj, ne naročito ambiciozan cilj (reč je o globalnom proseku, dok je prosek Evrope čak 57), biti dostižan na osnovu mera koje su planirane. Još snažniji pokazatelj...

Izveštaj prEUgovora o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24

Odsustvo političke volje i dalje je glavni faktor koji sprečava reforme i sprovođenje važećih propisa u oblasti borbe protiv korupcije, navodi se u izveštaju prEUgovora o napretku Srbije u evropskim integracijama u oblastima poglavlja 23 i 24.

Reč je o izveštaju koji je pripremila koalicija prEUgovor, čiji je član i Transparentnost Srbija.(http://preugovor.org/Najave/1318/Predstavljanje-izvestaja-o-napretku-Srbije-u.shtml).

Na predstavljanju izveštaja, u delu koji se odnosi na korupciju i borbu protiv korupcije, saradnik TS Zlatko Minić izdvojio je šest važnih momenata koji su obeležili prethodnih šest meseci u ovoj oblasti:

1. Usvojen je Alcioni plan za Poglavlje 23 i to bi bila dobra vest da plan nije manjkav i neambiciozan. Takođe, Akcioni plan za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije je izmenjen daleko od očiju javnosti, pojedini rokovi su produženi, izbačene su neke aktivnosti koje nisu realizovane, neke su relatizovane.

2. U vezi sa uzbunjivačima u prethodnom periodu mogli smo da čujemo podatke o postupanju sudova na zaštiti uzbunjivača, ali ne i rezultate istraga o onome što su uzbunjivači prijavljivali. Sistem zaštite uzbunjivača nije cilj po sebi, već sredstvo da se podstakne otkrivanje i rešavanje problema, pored ostalog slučajeva korupcije. Primena Zakona o uzbunjivačima nije dovela do primetnog povećanja prijavljivanja slučajeva korupcije.

3. Kad smo kod otkrivanja slučajeva korupcije, na polju represije imali smo nekoliko kolektivnih hapšenja, i nastvak prakse da se dela u kojima nema elemenata korupcije predstavljaju kao borba protiv korupcije.
Najbolji primer je činjenica da u procesu koji je u javnosti označen kao ultimativni dokaz potojanja volje za obračun sa korupcijom - proces protiv Miroslava Miškovića - nije bilo pomena korupcije i koruptivnih dela.

Korupcija i njene posledice bi se mogle procesurirati da je bilo političke volje da se u Krivični zakonik uvede krivično delo nezakonito bogaćenje. Umesto toga, mesecima i godinama smo slušali o usvajanju nekog novog Zakona o poreklu imovine koji bi, prema poslednjim izjavma, bio samo novi mehanizam za naplatu poreza, a ne kažnjavanje korumpiranih.

4. Odnos prema nezavisnim antikorupcijskim telima ilustruju dva primera: Skupština još uvek nije raspravljala o zaključcima svojih odbora o godišnjim izveštajima nezavisnih tela za 2014. godinu (uključujući izveštaj Agencije o borbi protiv korupcije o sprovođenju Strategije) a Vlada nije nikad izvestila o primeni zaključka Skupštine iz prethodne godine. Izveštaji za 2015. razmatrani su na sednicama odbora pre mesec i po, a još uvek ne na plenarnoj sednici. Kandidatkinja Poverenika i Ombudsmana za člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije nije izabrana ali ni odbijena ni 18 meseci nakon što je predložena.

5. Ni dve i po godine po isteku roka nije poboljšan Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije. Ipak, konačno je otvorena javna rasprava. Tekst zakona nije pogoršan, kako smo strahovali, neka rešenja su bolja nego u postojećem, ali ima prostora za brojna poboljšanja.

6. Više pažnje posvećeno je istrazi finansijskog kriminala i reorganizovanju javnih tužilaštava. Reč je o merama koje mogu imati pozitivne efekte u borbi protiv korupcije, naročito u slučajevima propusta zbog nedostatka znanja tužilaca, ali je opšti utisak taj da su one mogle biti i ranije primenjene (Strategija je usvojena u maju, a nacrt Zakona pojavio se u avgustu prošle godine).

prugovor 01U okviru izveštaja koalicije prEUgovor, programski direktor TS Nemanja Nenadić predstavio je deo analize "Praćenje napretka u oblasti sprečavanja i rešavanja sukoba interesa kod javnih funkcionera i javnih službenika u Republici Srbiji".

On je ocenio da je izostao značajniji napredak u oblasti sprečavanja i rešavanja sukoba interesa kod javnih funkcionera i javnih službenika, te da nema suštinskog napretka ni u zakonodavstvu, ni u sprovođenju propisa, niti u edukaciji.

I Nenadić je ukazao da je izmenom akcionih planova pomereni rokovi za sprovođenje aktivnosti i smanjen obuhvat pojedinih mera koje su planirane u antikorupcijskoj strategiji iz 2013.

To kao posledicu ima izostavljanje zaposlenih u javnom sektoru van administracije (javne službe, ustanove kulture, zdravstva i obrazovanja, javna preduzeća, preduzeća u javnoj svojini) iz domašaja planiranih mera.

Glavna planirana reforma u oblasti prevencije i rešavanja sukoba interesa bilo je donošenje novog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije (koji se odnosi na sukob interesa javnih funkcionera). Do toga još uvek nije došlo. Objavljeni Nacrt zakona sadrži norme koje bi mogle da reše neke od uočenih problema. Neke obaveze idu u pravcu povećanja obaveza funkcionera (prijavljivanje imovine za širi krug srodnika) a većina donosi preciziranja postojećih normi (npr. u pogledu obavljanja drugih poslova i ograničenja nakon prestanka funkcije).

Za rešavanje sukoba interesa predviđena su drugačija i jasnija rešenja - prijavljivanje privatnog interesa, a ne "sumnje o sukobu interesa". Takođe je predviđena i ništavost akata koji su doneti u sukobu interesa i njihovo preispitivanje po službenoj dužnosti. Prema Nacrtu se ova pravila ne bi primenjivala u slučajevima kada je izuzeće službenog lica uređeno drugim propisom, a to je gotovo uvek slučaj.

Nisu, međutim, propisana precizna pravila u vezi sa sukobom interesa drugih lica osim funkcionera koji utiču značajno na proces donošenja odluka (npr. savetnici), kao ni pitanja u vezi sa korišćenjem javne funkcije za partijsku promociju.

Zbog svega toga koalicija prEUgovor preporučuje dopunu AP za poglavlje 23, AP za sprovođenje antikorupcijske strategije i drugih povezanih strateških akata, kako bi se stvorili uslovi da se oblast sukoba interesa normativno uredi na sveobuhvatniji i efikasniji način, da institucije dobiju potrebna ovlašćenja i resurse za obavljanje zakonskih zadataka i kako bi se javni funkcioneri, zaposleni u javnom sektoru i građani na pravi način upoznali sa sprečavanjem i rešavanjem sukoba javnog i privatnog interesa.

Vesti