Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Kako da podnesete predlog na budžetskom portalu

Pod lupom

Prev Next

Šta su uloga i zadaci Skupštine u borbi protiv korupcije

Konstituisanjem novog saziva Narodne skupštine, u utorak 17. novembra 2026, počinje formiranje vlasti koja je poverenje građana dobila upravo na obećanju borbe protiv korupcije. Deo tih obećanja skupština može neposredno da ispuni – da ukine štetne jednokratne zakone koji su donošeni za pojedine projekte, izuzimajući ih iz opšteg režima javnih nabavki, i da takve „zakone“ ne donosi ubuduće. Slično tome, Narodna skupština treba da se uzdrži od donošenja „autentičnih tumačenja“ zakona. Skupština je bila poprište nedemokratske prakse i direktnog kršenja Poslovnika prilikom usvajanja zakona na nekoliko načina: objedinjavanje rasprave o nepovezanim aktima, kako ne bi bilo vremena za diskusiju; plasiranje zakonskih predloga...

Šta bi se desilo da se strankama ukine budžetsko finansiranje?

Ideja da se stranke finansiraju iz budžeta potiče iz osnovane pretpostavke da je strankama novac neophodan da bi mogla da funkcionišu te da bi budžetsko finansiranje moglo da smanji iskušenje da taj novac potraže u zloupotrebi budžetskih fondova ili u trgovini uticajem, piše Danas. Populistička priča da parlamentarne stranke ne treba da dobijaju pare iz budžeta direktno vodi u korupciju, štetna je za javni interes i pogubna po demokratiju, kažu sagovornici Danasa komentarišući ideju o ukidanju novca koje partije dobijaju iz državne kase za redovan rad, a na osnovu ulaska u Skupštinu Srbije. Dragan Milić, predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije, pozvao je...

Hapšenje nakon četiri godine

Mediji prenose da je uhapšen Rade Basta, nekadašnji direktor "Beogradskih elektrana" i to zbog neosnovane dodele donacija sportskim klubovima. U svemu tome ne bi bilo ništa čudno da nije reč o slučaju koji je dobro poznat i dokumentovan već najmanje četiri godine! Naime, Državna revizorska institucija je u novembru 2022. Objavila izveštaj o reviziji poslovanja ovog gradskog preduzeća, u kojem se, kao jedna od stavki pominje da je su u 2020. i 2021. Dodeljivana sredstva raznim sportskim klubovima (ukupno nešto manje od 60 miliona dinara u te dve godine), a da preduzeće nije imalo nikakve interne procedure za dodelu tog novca...

Ipak bez izbornog profiterstva na predsedničkim izborima?

Jedna od štetnih izmena Zakona o finansiranju političkih aktivnosti iz juna 2026. bilo je ukidanje obaveze polaganja izbornog jemstva za neparlamentarne stranke i grupe građana. Ukidanje te obaveze nije bilo praćeno bilo kojom drugom merom koja bi obezbedila da liste koje ne osvoje ni 1% (0,2% za manjinske) važećih glasova vrate dobijeni novac u budžet.    Ove norme su znatno manje jasne kada je reč o predsedničkim izborima. Na osnovu člana 25. moglo bi se zaključiti da su od obaveze izbornog jemstva na predsedničkim izborima oslobođene partije koje nisu imale poslanike u prethodnom sazivu parlamenta (a imaju ih u postojećem), što bi...

Odgovor na reakciju kompanije EXPO 2027

Reagujući na saopštenje TS prema kojem je u nabavkama za EXPO prosečan broj ponuda 1,64, a prosečan broj prihvatljivih ponuda 1,16, kompanija EXPO 2027 je iznela tvrdnju da ja prosečan broj ponuda 1,93. Problem je, međutim, što kompanija EXPO 2027 računa prosečan broj ponuda kao odnos između ukupnog broja podnetih ponuda i sprovedenih postupaka nabavki, ali ne i partija u okviru postupaka, koje u suštini predstavljaju zasebne postupke. Takvom logikom bi, za nabavku bureka  i jogurta za doručak, na koju stigne jedna ponuda za burek i jedna za jogurt, moglo da se zaključi da su bile dve ponude za doručak i da...

EXPO nabavke – pola milijarde evra bez konkurencije

Posebna pravila za EXPO nabavke značajno su umanjila i ovako nizak nivo konkurencije u postupcima javnih nabavki. Monitoring TS svih nabavki koje su do sada sprovela posebna “EXPO preduzeća”, vrednosti oko 550 miliona evra, pokazao je da je prosečan broj ponuda u tim nabavkama 1.64 po postupku, a da je prosečan broj prihvatljivih ponuda samo 1.16. Drugim rečima, u čak 87% svih do sada sprovedenih postupaka postojala je samo jedna ponuda koja je mogla biti uzeta u razmatranje. Inače, prosečan broj ponuda u javnim nabavkama u Srbiji iznosi 2.5 po postupku. Poseban zakon za EXPO (Zakon o posebnim postupcima radi realizacije...

Neophodna revizija spornih projekata

Reviziju svih spornih projekata, koju njavljuje Studentska lista, je neophodna i za nju ne postoje prepreke, izjavio je za Slobodnu Evropu programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić. Ako govorimo o projektima koji su ugovoreni netransparentno i bez konkurencije, osnovni red bi bio da se svaki takav projekat podvrgne reviziji i da saznamo šta su sve razmatrali donosioci odluka u ime Republike Srbije i čime su u to doba opravdali odluk, makar interno, ako ne pred celokupnom javnošću. Već smo videli na primeru železničke pruge do mađarske granice da sve ukazuje na to da postupanje predstavnika naše države nije bilo domaćinsko i da...

Šta promena vlasti znači za borbu protiv korupcije

Nadmoćna pobeda liste koja je u svoj predizborni program uvrstila brojne mere za borbu protiv korupcije, pruža nadu da će Srbija konačno zaustaviti nazadovanje u ovoj oblasti. Transparentnost Srbija u vezi sa tim ističe kao naročito značajna obećanja da će biti ukinuti posebni zakoni čija je glavna svrha izbegavanje tendera za velike projekte, javnost svih ugovora i reviziju postojećih koji su ugovoreni netransparentno, rešavanje v.d. stanja u javnim preduzećima i mere koje bi sprečile zloupotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji. Novoizabrani narodni poslanici treba da usvoje izmene zakona koji će obezbediti ostvarivanje tih ciljeva i izaberu Vladu koja će te zakone sprovesti...

Novi izgovor za skrivanje informacija?

Transparentnost Srbija ukazala je, na konferenciji za novinare, na opasan presedan - skrivanje ugovora o poslovanju države na osnovu rešenja o Zaštiti konkurencije.  Programski direktor TS Nemanja Nenadić ukazao je da je odavno poznato da javnost podataka o poslovanju državnih organa nije dovoljno dobra. To je poznato i građanima Srbije, i nadležnim kontrolnim institucijama (Poverenik za informacije) ali i Evropskoj komisiji, koja je u skriningu za poglavlje 23 pregovora o pridruživanju naglasila da Srbija mora da poboljša transparentnost podataka o privatizaciji, javnim nabavkama i drugim oblastima koje se odnose na raspolaganju javnom imovinom.

Najnoviji slučaj te vrste je sakrivanje od javnosti ugovora o upravljanju Železarom Smederevo (nasuprot velikoj medijskoj promociji samog potpisivanja ugovora i najava uspešnosti ovog aranžmana). Ne samo da Ministarstvo privrede nije dostavilo ovaj ugovor po zahtevu TS, nego je, što posebno zabrinjava, naveden razlog koji podriva jedinstvo pravnog poretka, a potpuna je novina u praksi netransparentnosti organa vlasti.

Naime, Ministarstvo se pozvalo na rešenje Komisije za zaštitu konkurencije i član 45. Zakona o zaštiti konkurencije. Ta odredba je protumačena kao da omogućava da se dokumenta koja razmatra Komisija izuzmu u potpunosti iz primene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja! U stvari, bilo bi logično tumačiti ta odredba ima za cilj da zaštiti poverljive podatke iz dokumenata privatnih firmi koje razmatra Komisija. Na primer, Komisija na osnovu ove odredbe ne bi dostavljala ugovor zaključen između dve privatne firme nekom njihovom konkurentu. Međutim, ovde je reč o ugovoru zaključenom između državnog organa (Ministarstvo privrede), državnog preduzeća (Železara) i jedne privatne firme, pa potpunoj tajnosti ne može biti mesta.

Od okolnosti da ugovor nije čak ni delimično dostupan, još više zabrinjava činjenica da je Ministarstvo uopšte tražilo tajnost svih podataka. To predstavlja neprijatno iznenađenje i sa stanovišta dosadašnjeg postupanja državnih organa u vezi sa prodajom Železare (npr. TS je dobila tražene podatke o neuspeloj prodaji pre nekoliko meseci). Na sistemskom nivou problem je još veći – odredba člana 45. je u koliziji sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, koji je sistemski za tu oblast. Ukoliko ovaj presedan bude prihvaćen, preti opasnost da će mehanizam skrivanja podataka biti korišćen i u budućim situacijama.

Obaveštenje Ministarstva privrede i odgovor Transparentnosti Srbija možete videti na sajtu TS: http://transparentnost.org.rs/index.php/sr/inicijative-i-analize-ts

 

Izvršni direktor TS Bojana Medenica govorila je o početku primene Zakona o zaštiti uzbunjivača.

Ona je ukazala da Zakon o zaštiti uzbunjivača za neke od najtežih oblika kršenja njihovih prava ne propisuje ni krivična dela, ni prekršaje. Očigledno je namera bila da se te norme (na primer primer. „neovlašćeno otkrivanje identiteta“, „narušavanje prava uzbunjivača“) propišu izmenom Krivičnog zakonika, ali to nije učinjeno ni uporedo sa donošenjem Zakona o zaštiti uzbunjivača, kako smo predlagali, ni do početka primene, u poslednjih šest meseci. Iako odsustvo sankcija neće suziti obim zaštite uzbunjivača, ono će, prema našem stanovištu, onemogućiti da se adekvatno kazne odgovorni za narušavanje prava ljudi koji su se osmelili da ukažu na korupciju, rasipanje javnih resursa, opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi i druge nepravilnosti. 

Primena zakona je odložena na pola godine od usvajanja, kako je objašnjeno, zbog potrebe da se sprovede obuka i stručno usavršavanje sudija za postupanje u zaštiti uzbunjivača, ali i kako bi se državni organi i poslodavci pripremili. Međutim, iako je posebna obuka propisana kao uslov da sudije postupaju u ovim predmetima, programom obuke uopšte nije predviđena individualna provera stečenih znanja, što je potpuno neshvatljivo. Takođe, pre tri meseca je istekao rok koji je Ministarstvo pravde imalo da bliže uredi postupak unutrašnjeg uzbunjivanja, način određivanja ovlašćenog lica kod poslodavca koji ima više od deset zaposlenih. Transparentnost Srbija podseća da u međuvremenu nisu izmenjeni ili dopunjeni ni drugi zakoni koji su značajni za zaštitu uzbunjivača (npr. Zakon o tajnosti podataka) a da je propuštena prilika da se preciznije, izmenama tog zakona, urede položaj i prava lica koja su na osnovu Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije dobili „administrativnu zaštitu“.    

Među drugim nedostacima Zakona na koje smo ukazivali tokom javne rasprave i kroz predloge amandmana, nalaze se i: 1) opasnost da se institut uzbunjivanja trvijalizuje, jer se zaštita ne vezuje za prijavljivanje ozbiljnijih prekršaja; 2) odsustvo pravila o nagrađivanju, za koje smo uvereni da bi mogle doneti korisne efekte kod ostvarivanja javnog prihoda koji bi inače izostao; 3) nepostojanje izričitog prava uzbunjivača da zahteva pravičnu naknadu umesto poništenja akta koji predstavlja odmazdu; 4) odsustvo pravila o nekim specifičnim slučajevima (npr. kada odmadzu ne vrši poslodavac, već treće lice, kada se odmazda vrši prema licima koja su podatke dala u poverljivom odnosu... Budući da je ovo jedan od najvažnijih antikorupcijskih propisa, Transparentnost – Srbija će pažljivo pratiti njegovo sprovođenje, i ukazivati na mogućnosti za unapređenje, između ostalog, korišćenjem iskustava iz rada Antikroupcijskog savetovališta.

Vesti