Namešteno javno nadmetanje za zakup sportskog kompleksa na Dorćolu
Grad Beograd raspisao je oglas za zakup sportskog kompleksa na Dorćolu sa uslovima kojima se izigrava svrha javnog nadmetanja jer može da ih ispuni jedna jedina firma, koja je organizovala ovgodišnje teniske turnire i ATP 250 i WTA 250.
Pod neupadljivim naslovom „javni oglas radi davanja u zakup nepokretnosti u javnoj svojini grada Beograda putem prikupljanja pismenih ponuda“, koji je 10. jula 2021. objavila Komisija za poslovni prostor Sekretarijata za imovinske i pravne poslove Gradske uprave Beograda oglašeno je davanje u dugoročni zakup sportskog centra koji se nekada zvao „25. Maj“, a sada „Milan – Gale Muškatirović“, na Dorćolu. U oglasu nije naveden čak ni ovaj prepoznatljiv naziv, već brojevi katastarskih parcela i površina: 1) zatvoreni objekti u okviru sportskog kompleksa, ukupne površine 2.024 m2 i 2) otvoreni objekti u okviru sportskog kompleksa, ukupne površine 12.386 m2.
„Vizionarski“, u oglasu se navodi i sledeće: „postupak davanja u zakup, sprovešće se i ako pristigne samo jedna ponuda“. Kada se pogledaju uslovi konkursa, jasno je da više od jedne ponude ne bi ni moglo da bude, jer su oni postavljeni tako da ih samo jedna firma može zadovoljiti. Naime, u rubrici „uslov i način podnošenja ponuda“ je navedeno da ponuđač može biti samo 1. Pravno lice osnovano u Republici Srbiji, koje posluje najmanje godinu dana; 2. Koje je organizovalo turnir serije ATP 250 ili WTA 250, u poslednjih 12 meseci, kao korisnik potrebnih licenci; 3. Koje položi 6,3 miliona dinara depozita. Očigledno je da ovaj uslov može ispuniti samo firma koja je organizovala ovogodišnji „Belgrade Open“ i koja je u vlasništvu nekog od članova porodice Đoković (u medijima je kao direktor turnira govorio Đorđe Đoković, ali naziv firme – vlasnika ATP licence nije vidljivo na sajtu ATP).
Propisi ne prepoznaju mogućnost postavljanja ovakvih uslova. Na osnovu člana 7. Uredbe o uslovima pribavljanja i otuđenja nepokretnosti neposrednom pogodbom i davanja u zakup stvari u javnoj svojini, odnosno pribavljanja i ustupanja iskorišćavanja drugih imovinskih prava, kao i postupcima javnog nadmetanja i prikupljanja pismenih ponuda ("Sl. glasnik RS", br. 16/2018), oglas za davanje nepokretnosti u zakup sadrži između ostalog „uslove pod kojima se nepokretnost u javnoj svojini daje u zakup (rok trajanja zakupa i dr.)“, kao i „obaveze zakupca u vezi sa korišćenjem nepokretnosti za određenu svrhu i namenu.“ Kako se može videti, Uredbom je predviđeno da se u oglasu moraju propisati uslovi koji se odnose na zakup, a nije propisano postavljanje uslova koji se odnose na samog zakupca. To je i logično, jer bi gradu koji daje zemljište u zakup trebalo da bude cilj da kroz zakup ostvari što veću zaradu, a ograničavanje konkurencije uvek ima za posledicu smanjenje zarade.
Međutim, postavljanje uslova (ko može da zakupi zemljište) nije izričito ni zabranjeno, niti je kod zakupa zemljišta zakonodavac predvideo proceduru u kojoj bi zainteresovana lica mogla da osporavaju neopravdano diskriminatorne uslove. Takva pravila i procedure, na primer, postoje kada se vrše javne nabavke. U odsustvu preciznijih zabrana važe opšta načela, na primer, dužnost svakoga ko odlučuje o stvarima u javnoj svojini da postupa kao dobar domaćin (član 7. Zakona o javnoj svojini). To bi, između ostalog, značilo da uslov koji se postavlja pred zakupca mora biti relevantan, da služi ostvarenju svrhe ugovora. U oglasu se kaže da se zakup zaključuje na 20 godina, „radi obavljanje sportske delatnosti“. Odsustvo preciznijeg određenja vrste sportske delatnosti koja se može obavljati na prostoru sportskog kompleksa, ukazuje da ni jednim propisom ili planom grada nije unapred određeno o kojim sportovima može biti reč. U skladu sa tim, legitiman uslov bi bio da je zakupac registrovan za obavljanje sportske delatnosti. Istovremeno, nije legitimno da se postavlja bilo kakav uslov koji je povezan sa organizacijom bilo kog teniskog turnira. Ovaj uslov je nelogičan čak i ako se gleda sadašnja namena prostora koji se daje u zakup. Veći i vredniji deo objekata i zemljišta čine zatvoreni i otvoreni bazeni i sale za vežbanje, a manji se sastoji od teniskih terena na otvorenom prostoru.
U želji da ugovor zaključe sa unapred odabranom firmom, gradski čelnici su povredili elementarnu logiku na još nekoliko načina. Ne samo da je postavljeno kao uslov da je firma organizovala ATP 250 ili WTA 250 turnire, već da to mora da bude firma koja je registrovana u Srbiji, kao da se novac stranog zakupodavca u nečemu razlikuje od onog koji daje domaći. Pored toga, kao uslov čak nije postavljeno da to bude „ATP 250 ili vredniji“ već tačno ta vrsta turnira. To znači da je Komisija za poslovni prostor grada Beograda smatrala nepoželjnim da dorćolske terene zakupi neki od organizatora turnira serije ATP500, ATP1000, pa čak i firmi koje su u prošloj godini organizovale Rolan Garos, Vimbldon, US i Australija Open!
O kolikom apsurdu je reč još bolje se vidi iz činjenice da je ponude bilo moguće dati ne samo za kompleks u celini, već i za pojedine objekte. Tako bi i neka firma koja je zainteresovana isključivo da zakupi zatvorene bazene sportskog centra, morala da dokaže da poseduje licencu za organizovanje teniskih ATP 250 ili WTA 250 turnira, štaviše, da je organizovala takav turnir u proteklih godinu dana!
Uz sve to, u oglasu se navodi da je najniža cena zakupnine za zatvorene objekte u okviru sportskog kompleksa – 513,00 dinara po kvadratnom metru, a za otvorene 85,00 dinara po kvadratu, u šta je uračunat i PDV, što na datu kvadraturu iznosi 2.091.122 dinara. Pošto nije navedeno da je reč o godišnjoj zakupnini, moglo bi se protumačiti i kao da je reč o minimalnoj ceni za ceo dvadesetogodišnji period. Malo je verovatno da je to bila namera, budući da je traženo polaganje tri puta većeg depozita (6,3 miliona dinara), pa se može pretpostaviti da je ideja bila da grad zakupi sportski kompleks za ukupno 41.822.440 dinara, to jest oko 355 hiljada evra za period od 20 godina. Međutim, ukoliko bi Đokovići ponudili svega 17.800 evra, gradska komisija, na osnovu ovako formulisanog oglasa ne bi imala pravo da takvu ponudu odbije.
Na osnovu svega navedenog može se zaključiti da je gradska komisija raspolagala javnim sredstvima nedomaćinski način. Isključivanjem mogućnosti da se na javnom nadmetanju pojavi bilo koji konkurent unapred odabranom poslovnom partneru Grada, lokalna samouprava će ostvariti manju, a u najboljem slučaju jednaku zaradu onoj do koje bi se došlo u konkurentskom postupku.
Ukoliko je Grad Beograd želeo da su-organizuje teniski turnir svetskog ranga u vezi sa time je mogao da uđe u partnerski odnos sa Đokovićima i da se kroz ugovor jasno definiše šta Beograd ulaže u organizaciju tog turnira ili na koji način subvencioniše organizatora. Umesto takvih čistih računa, nameštenim javnim nadmetanjem za zakup sportskog centra stvoren je privid da je reč o čisto komercijalnom poslu sa privrednim subjektom, iako je u stvari reč o tome da se prostor u vlasništvu Grada ustupa pod netržišnim uslovima zarad ostvarivanja nekih drugih ciljeva.
Vesti
Neispunjene obaveze i prioriteti za borbu protiv korupcije
Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. decembar, dobar je povod da se Skupština i Vlada koji će biti formirani posle predstojećih izbora, pozovu da konačno usvoje jedan od najefikasnijih mehanizama…
Prvi nalazi o finansiranju kampanje 2023.
Srbija je ušla u novi izborni proces, a da nije rešen ni jedan od problema u oblasti finansiranja kampanje i sprečavanja zloupotrebe javnih resursa. Štaviše, nije bilo ni pokušaja da…
Monitoring izborne kampanje 2023 – funkcionerska kampanja, prijave zbog kršenja…
Organizacija Transparentnost – Srbija vas poziva da prisustvujete konferenciji za medije Monitoring izborne kampanje 2023 – funkcionerska kampanja, prijave zbog kršenja zakona, finansiranje kampanje – prvi presek Konferencija će biti održana u ponedeljak, 4. decembra…
Izveštaj Koalicije prEUgovor: Srbija devet godina tapka u mestu
Srbija već devet godina tapka u mestu kada je u pitanju članstvo u Evropskoj uniji, a u najvažnijim oblastima koje se tiču vladavine prava konstantno izostaje suštinski napredak, izjavila je…
Predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji
Koalicija prEUgovor Vas poziva na predstavljanje prEUgovor Alarm izveštaja o stanju vladavine prava u Srbiji Vreme: sreda, 22. novembar 2023, 11:00-12:30 Mesto: Hotel Metropol Palace, Bulevar kralja Aleksandra 69, Beograd Koalicija prEUgovor predstavlja…
Izveštaj Evropske komisije – blagonaklon zaključak o napretku i brojni…
Ocena Evropske komisije[1] o „ograničenom napretku“ Srbije u borbi protiv korupcije je previše blagonaklona. S druge strane, izveštaj EK je značajan, jer ukazuje na neke od najvažnijih nerešenih problema, uključujući…
Rad privremenih organa tokom izborne kampanje mora da bude transparentan
Transparentnost Srbija ukazala je predsednicima i članovima privremenih organa u 65 gradova i opština da imaju obavezu da obezbede javnost svog rada, omogućavanjem novinarima da prisustvuju sednicama i objavljivanjem obrazloženja…
Uvod u lokalne izbore počeo prekršajima
Informacije o tome da su čelnici oko 70 gradova i opština podneli ostavke, usled čega im je prestao mandat, ne mogu se pronaći na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije. To…
Amandman na Zakon o elektronskim medijima ne rešava problem „funkcionerske…
Odredba danas izglasanog Zakona o elektronskim medijima, ni sa amandmanom koji je usvojen na skupštinskom Odboru za informisanje, navodno radi ispunjenja preporuke ODIHR, ne rešava probleme koji se odnose na…
Amandmanom sprečiti da se nabavke za EXPO 2027 sprovode bez…
Transparentnost Srbija uputila je poslaničkim grupama u Skupštini Srbije predlog amandmana kojim bi se otklonio jedan od velikih korupcijskih rizika iz Posebnog zakona o EXPO 2027, time što bi se …
Novi Pazar, Sombor i Veliko Gradište su najtransparentnije lokalne samouprave…
Novi Pazar, Sombor i Veliko Gradište su najtransparentnije lokalne samouprave u ovoj godini prema Indeksu lokalne transparentnosti (LTI) čije je rezultate danas objavila Transparentnost Srbija, uz podršku Američke agencije za…
Projekat EXPO 2027 bez javnih nabavki
Radovi za izgradnju izložbenog prostora za EXPO 2027, objekata za smeštaj učesnika i posetilaca, Nacionalnog stadiona i prateće infrastrukture, čija vrednost bi mogla da iznosi milijardu evra, biće ugovoreni bez…
Predstavljanje Indeksa transparentnosti lokalne samouprave LTI 2023
Transparentnost Srbija i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) predstaviće rezultate istraživanja Indeksa transparentnosti lokalne samouprave za 2023. godinu. Indeks meri i omogućava uvid u kretanje trendova transparentnosti svih 145…
Pristup informacijama od javnog značaja na niskom nivou
Međunarodni dan prava javnosti da zna Partneri Srbija i organizacija Transparentnost Srbija obeležili su organizovanjem konferencije "Transparentnost na agendi – Pristup informacijama, borba protiv korupcije i otvorenost pravosuđa". U okviru…
EPS nezakonito skriva informacije
EPS AD, društvo kapitala u vlasništvu države nezakonito uskraćuje javnosti bitne informacije o svom radu i mogućem raspolaganju imovinom velike vrednosti. Transparentnost Srbija, još od 26. maja 2023, pokušava da…
TS o izmenama Zakona o sprečavanju korupcije
Nacrt izmena Zakona o sprečavanju korupcije[1], koji je iznet na javnu raspravu, u ograničenom obimu odgovara na preporuke koje je Srbija dobila od GRECO[2], a s druge strane ne sadrži…
Potrebne dopune i u novom predlogu zakona o upravljanju državnim…
Novi predlog Zakona o upravljanju privrednim društvima koja su vlasništvu Republike Srbije, bolji je od prethodno povučenog, ali je i njega neophodno dopuniti, pre svega u delu koji se odnosi…
Koruptivni rizici besplatne konverzije nisu uzeti u obzir
Izmene Zakona o planiranju i izgradnji nose sa sobom visok koruptivni rizik jer se država odriče potencijalnih javnih prihoda u korist pojedinih firmi i istovremeno ugrožava pravnu sigurnost i jednakost…
Šta sve treba popraviti u predlogu Zakona o upravljanju državnim…
Transparentnost Srbije uputila je Vladi Srbije, Ministarstvu privrede i Agenciji za sprečavanje korupcije detaljnu analizu koruptivnih rizika i drugih nedostataka u Predlogu zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u…
NKEU: Visoki savet tužilaštva sproveo nezakonit izbor glavnih javnih tužilaca…
Radna grupa Nacionalnog konventa za Poglavlje 23 osuđuje nezakonit izbor novih glavnih javnih tužilaca i javnih tužilaca koji je 19. juna 2023. godine sproveo Visoki savet tužilaštva i time doveo…
Javna preduzeća: Za reformu „žarišta korupcije“ neophodna podrška javnosti
Vlada Srbije nije dovoljno dobro iskomunicirala sa građanima sada već povučeni predlog Zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu države. Javnosti nisu predstavljena uverljiva obrazloženja za transformacije koje…
Hitno otvoriti postupak za izmenu pravila o finansiranju kampanje
Učestale najave raspisivanja izbora vanrednih izbora stvaraju ozbiljnu bojazan da ponovo neće biti otklonjeni ključni problemi sistema za finansiranje kampanje i pored brojnih zamerki ne samo domaće javnosti već i…
Direktori državnih preduzeća van dosega antikorupcijskih propisa
Direktori najvećih preduzeća u državnom vlasništvu, koji upravljaju imovinom vrednom desetine milijardi evra, neće imati obaveze, ograničenja niti kontrolu predviđenu za javne funkcionere Zakonom o sprečavanju korupcije, ako poslanici usvoje…
Koliko građani Srbije zapravo učestvuju u odlučivanju o upravljanju na…
Rezultati istraživanja o učešću građana u odlučivanju LIPA koje su sproveli Transparentnost Srbija i organizacija HELVETAS Swiss Intercooperation predstavljeni su danas javnosti na konferenciji organizovanoj u hotelu Radisson Collection. Rezultate…
Predstavljanje 20. prEUgovor Alarm izveštaja: Vratiti poverenje u institucije i…
Dosadašnji tempo evropskih integracija Srbije nije zadovoljavajući. Potrebno je iskoristiti obnovljenu pažnju Evropske unije na procesu proširenja i hrabro ubrzati reforme, a za to je neophodna saradnja institucija sa civilnim…
Ukidanje jednog od zakona koji urušava sistem javnih nabavki
Ukidanje Zakona o linijskoj infrastrukturi (pun naziv: Zakon o posebnim postupcima radi realizacije projekata izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju) koji je otvarao ogroman…
Izmeniti način izbora rukovodilaca nezavisnih organa
Zakonska pravila ostavljaju prevelik prostor političkim partijama za uticaj na izbor čelnika nezavisnih organa, ukazuje Transparentnost Srbija. Iako o izboru odlučuje većina narodnih poslanika – što je neizbežno – stranke…
Predstavljanje Institucionalnog barometra 3.0 koalicije prEUgovor
Koalicija prEUgovor Vas poziva na diskusiju KAKO INSTITUCIJE RADE SVOJ POSAO? - predstavljanje Institucionalnog barometra 3.0 Vreme: 20. april, od 11 časova Mesto: Hotel Metropol Palace, Bulevar kralja Aleksandra 69 Beograd Koalicija prEUgovor će predstaviti „Institucionalni…
Štetne i neobrazložene izmene akata EPS
Izmene osnivačkog aka i Statuta JP Elektroprivreda Srbije imaće veoma štetne posledice na primenu antikorupcijskih zakona u najvećem srpskom javnom preduzeću, upozorava Transparentnost Srbija. Pored toga, ključni razlozi nisu obrazloženi…
Tužilaštvo da poveća transparentnost svog rada i ispita sve zloupotrebe…
Više javno tužilaštvo u Beogradu je, u odgovoru na zahtev za pristup informacijama koji je uputila Transparentnost Srbija, potvrdilo[1] da ne postoji dokaz da je tužiteljka Bojana Savović tražila premeštaj…
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5