Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Znate za slučaj da se novac građana zloupotrebljava? Prijavite nam da istražimo.
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

„Glupa pravila“ za funkcionersku kampanju

U nečemu se svakako možemo složiti sa Aleksandrom Vučićem – da su pravila o „zabrani prenošenja“ vesti o nekim aktivnostima, nekih javnih funkcionera, na nekim medijima, u nekom periodu izborne kampanje zaista glupa. Međutim, ona nisu glupa zato što funkcionerima nešto zabranjuju, kao što je predsednik Srbije predstavio prilikom otvaranja gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, nego zbog toga što ih ni u čemu ne ograničavaju. Pravilo iz Zakona o elektronskim medijima, uvedeno pred izbore 2022, a blago modifikovano pred ove izbore (u oba slučaja je te zakone proglasio upravo Aleksandar Vučić svojim ukazima), ne brani funkcionerima ništa. Ono govori o tome da li...

Neispunjene obaveze i prioriteti za borbu protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. decembar, dobar je povod da se Skupština i Vlada koji će biti formirani posle predstojećih izbora, pozovu da konačno usvoje jedan od najefikasnijih mehanizama za borbu protiv korupcije – uvođenje nezakonitog bogaćenja, kao krivičnog dela, u Krivični zakonik. To je, naime predviđeno Konvencijom UN protiv korupcije (UNCAC), čija se ratifikacija obeležava kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije. Postojeći mehanizam, na izgled sličan, koji je vlast predstavljala kao rešenje za problem korupcije - Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu - ne predviđa prioritetnu proveru imovine nosilaca javnih funkcija. Štaviše, ovaj zakon, za dve i...

NIN o Prokopu: Skupa rupa po meri privatnika

Iako je Vučić tvrdio da je Prokop podignut zahvaljujući građanima, na poslednjem u nizu otvaranja smo saznalida se više brinulo o interesima firme Rejlvej siti koju je Branislav Grujić osnovao kao „partnersku" vlasgima. To značida je stanična zgrada podignuta kroz javno-privatno partnerstvo koje to nije - niti je realizovano u skladu sa zakonima. Tako je omogućeno da privatni partner od države dobije građevinsko zemljište 3,5 puta veće vrednosti od procenjenog ulaganja koje se očekuje od njega  U društvu najviših stranačkih funkcionera Aleksandar Vučić je još u januaru 2016. „uleteo" novim Štadlerovim vozom u stanicu Prokop i na spektakularan način je otvorio rečima:...

Nenadić: Tužilaštvo treba da pokrene postupak

Nakon što je CINS objavio tekst o radu kol centra SNS-a, Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija kaže da je u njemu dovoljno podataka i dokaza koji ukazuju na različita krivična dela. Prema rečima Nemanje Nenadića, tužilaštvo bi trebalo da pokrene postupak zbog potencijalnog dela davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem iz člana 156. Krivičnog zakonika, odnosno kolokvijalno „kupovina glasova”: „To je povezano sa situacijom gde se nekim ljudima, bez obzira na to da li su stranačke pristalice ili rade za stranku, nudi nešto – neki novac ili neki dodatni posao, a zauzvrat se traži da glasaju za određenu stranku, određenu...

Održavanje objekata Pošte - prepolovljena konkurencija, udvostručena cena

Pošta Srbije je za održavanje higijene u svojim objektima planirala 55% veće troškove nego 2021, a zbog odsustva konkurencije će ove usluge platiti čak 94,5% skuplje, pokazuju podaci sa Portala javnih nabavki. JP Pošta Srbije je u leto 2023. godine sprovela javnu nabavku usluga održavanja higijene objekata preduzeća širom zemlje na period od tri godine[1]. Preduzeće je identičnu javnu nabavku sprovelo i 2021. godine, s tim da je tada period ugovaranja bio dve godine.[2] Ukupno gledano, za ove potrebe JP Pošta je 2021. planirala 824 miliona dinara[3] (bez PDV), a 2023. godine milijardu i 912 miliona dinara. Kada se poređenje...

Minić: Novcem iz državnog budžeta Vučić kupuje glasove za svoju izbornu listu

Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da je potpuno jasno i evidentno da predsednik Srbije Aleksandar Vučić zloupotrebljava funkciju i novcem iz republičkog budžeta kupuje glasove za svoju izbornu listu. Minić je agenciji Beta kazao da u normalnoj zemlji predsednik države ne bi smeo ni da pomisli da kupovinom glasova gradi političku karijeru. "Kupovina glasova od strane Srpske napredne stranke (SNS) i Aleksandra Vučića je već postala deo uobičajenih izbornih troškova državnog budžeta, kao što je i korišćenje svih javnih resursa za potrebe kampanje SNS-a ili Vučića", smatra Minić. On kaže da će biti veoma zanimljivo kakvo će biti obrazloženje vlasti da...

Šta novi predlozi Strategije za borbu protiv korupcije predviđaju za pravosuđe u Srbiji

Kao što pravila nalažu i ova strategija propisuje posebne ciljeve koje je neophodno postići radi ostvarenja Opšteg cilja – stalne posvećenosti organa javne vlasti i političkih subjekata suzbijanju korupcije i efikasnoj i doslednoj primeni i stalnom unapređenju antikorupcijskih pravila, blagovremenom otkrivanju i adekvatnom kažnjavanju koruptivnog ponašanja i jačanju svesti o uzrocima, stanju i štetnosti korupcije. U pogledu njihovog broja ova Strategija se ne razlikuje od istih ili sličnih strateških dokumenata – ona predviđa 5 posebnih ciljeva. Pravosuđu, nekada nazvanom generičkim pojmom "organi represije" ili efuemizmom "efikasnije sprečavanje i suzbijanje korupcije", a ponekad poimenično oslovljenim kao "sud i javna tužilaštva" pripala je čast, negde...

Kako su institucije pravdale vozila na SNS mitingu: Španski filmovi i poljoprivredni sajam

Nakon što su novinarke CINS-a fotografisale vozila javnih institucija na mitingu SNS-a u maju ove godine, Agencija za sprečavanje korupcije je sprovela kontrolu. CINS saznaje kako su se institucije pravdale i šta tu ne štima. Minibus koji je Opština Lebane kupila za prevoz seoskog stanovništva, novinarke CINS-a su u maju ove godine fotografisale parkiranog u koloni vozila u centru Beograda. Bilo je to na dan kada je održan „najveći skup u istoriji Srbije“, kako je Srpska napredna stranka najavljivala svoj miting. Ipak, ako je sudeći po odgovoru koji je tokom kontrole ova Opština poslala Agenciji za sprečavanje korupcije, njihovi minibusevi nisu bili u Beogradu, nego u Novom Sadu. Prema...

Namešteno javno nadmetanje za zakup sportskog kompleksa na Dorćolu

BeogradLogoGrad Beograd raspisao je oglas za zakup sportskog kompleksa na Dorćolu sa uslovima kojima se izigrava svrha javnog nadmetanja jer može da ih ispuni jedna jedina firma, koja je organizovala ovgodišnje teniske turnire i ATP 250 i WTA 250.

Pod neupadljivim naslovom „javni oglas radi davanja u zakup nepokretnosti u javnoj svojini grada Beograda putem prikupljanja pismenih ponuda“, koji je 10. jula 2021. objavila Komisija za poslovni prostor Sekretarijata za imovinske i pravne poslove Gradske uprave Beograda oglašeno je davanje u dugoročni zakup sportskog centra koji se nekada zvao „25. Maj“, a sada „Milan – Gale Muškatirović“, na Dorćolu. U oglasu nije naveden čak ni ovaj prepoznatljiv naziv, već brojevi katastarskih parcela i površina: 1) zatvoreni objekti u okviru sportskog kompleksa, ukupne površine 2.024 m2 i 2) otvoreni objekti u okviru sportskog kompleksa, ukupne površine 12.386 m2.

„Vizionarski“, u oglasu se navodi i sledeće: „postupak davanja u zakup, sprovešće se i ako pristigne samo jedna ponuda“. Kada se pogledaju uslovi konkursa, jasno je da više od jedne ponude ne bi ni moglo da bude, jer su oni postavljeni tako da ih samo jedna firma može zadovoljiti. Naime, u rubrici „uslov i način podnošenja ponuda“ je navedeno da ponuđač može biti samo 1. Pravno lice osnovano u Republici Srbiji, koje posluje najmanje godinu dana; 2. Koje je organizovalo turnir serije ATP 250 ili WTA 250, u poslednjih 12 meseci, kao korisnik potrebnih licenci; 3. Koje položi 6,3 miliona dinara depozita. Očigledno je da ovaj uslov može ispuniti samo firma koja je organizovala ovogodišnji „Belgrade Open“ i koja je u vlasništvu nekog od članova porodice Đoković (u medijima je kao direktor turnira govorio Đorđe Đoković, ali naziv firme – vlasnika ATP licence nije vidljivo na sajtu ATP).

Propisi ne prepoznaju mogućnost postavljanja ovakvih uslova. Na osnovu člana 7. Uredbe o uslovima pribavljanja i otuđenja nepokretnosti neposrednom pogodbom i davanja u zakup stvari u javnoj svojini, odnosno pribavljanja i ustupanja iskorišćavanja drugih imovinskih prava, kao i postupcima javnog nadmetanja i prikupljanja pismenih ponuda ("Sl. glasnik RS", br. 16/2018), oglas za davanje nepokretnosti u zakup sadrži između ostalog „uslove pod kojima se nepokretnost u javnoj svojini daje u zakup (rok trajanja zakupa i dr.)“, kao i „obaveze zakupca u vezi sa korišćenjem nepokretnosti za određenu svrhu i namenu.“ Kako se može videti, Uredbom je predviđeno da se u oglasu moraju propisati uslovi koji se odnose na zakup, a nije propisano postavljanje uslova koji se odnose na samog zakupca. To je i logično, jer bi gradu koji daje zemljište u zakup trebalo da bude cilj da kroz zakup ostvari što veću zaradu, a ograničavanje konkurencije uvek ima za posledicu smanjenje zarade.

Međutim, postavljanje uslova (ko može da zakupi zemljište) nije izričito ni zabranjeno, niti je kod zakupa zemljišta zakonodavac predvideo proceduru u kojoj bi zainteresovana lica mogla da osporavaju neopravdano diskriminatorne uslove. Takva pravila i procedure, na primer, postoje kada se vrše javne nabavke. U odsustvu preciznijih zabrana važe opšta načela, na primer, dužnost svakoga ko odlučuje o stvarima u javnoj svojini da postupa kao dobar domaćin (član 7. Zakona o javnoj svojini). To bi, između ostalog, značilo da uslov koji se postavlja pred zakupca mora biti relevantan, da služi ostvarenju svrhe ugovora. U oglasu se kaže da se zakup zaključuje na 20 godina, „radi obavljanje sportske delatnosti“. Odsustvo preciznijeg određenja vrste sportske delatnosti koja se može obavljati na prostoru sportskog kompleksa, ukazuje da ni jednim propisom ili planom grada nije unapred određeno o kojim sportovima može biti reč. U skladu sa tim, legitiman uslov bi bio da je zakupac registrovan za obavljanje sportske delatnosti. Istovremeno, nije legitimno da se postavlja bilo kakav uslov koji je povezan sa organizacijom bilo kog teniskog turnira. Ovaj uslov je nelogičan čak i ako se gleda sadašnja namena prostora koji se daje u zakup. Veći i vredniji deo objekata i zemljišta čine zatvoreni i otvoreni bazeni i sale za vežbanje, a manji se sastoji od teniskih terena na otvorenom prostoru.

U želji da ugovor zaključe sa unapred odabranom firmom, gradski čelnici su povredili elementarnu logiku na još nekoliko načina. Ne samo da je postavljeno kao uslov da je firma organizovala ATP 250 ili WTA 250 turnire, već da to mora da bude firma koja je registrovana u Srbiji, kao da se novac stranog zakupodavca u nečemu razlikuje od onog koji daje domaći. Pored toga, kao uslov čak nije postavljeno da to bude „ATP 250 ili vredniji“ već tačno ta vrsta turnira. To znači da je Komisija za poslovni prostor grada Beograda smatrala nepoželjnim da dorćolske terene zakupi neki od organizatora turnira serije ATP500, ATP1000, pa čak i firmi koje su u prošloj godini organizovale Rolan Garos, Vimbldon, US i Australija Open!

O kolikom apsurdu je reč još bolje se vidi iz činjenice da je ponude bilo moguće dati ne samo za kompleks u celini, već i za pojedine objekte. Tako bi i neka firma koja je zainteresovana isključivo da zakupi zatvorene bazene sportskog centra, morala da dokaže da poseduje licencu za organizovanje teniskih ATP 250 ili WTA 250 turnira, štaviše, da je organizovala takav turnir u proteklih godinu dana! 

Uz sve to, u oglasu se navodi da je najniža cena zakupnine za zatvorene objekte u okviru sportskog kompleksa – 513,00 dinara po kvadratnom metru, a za otvorene 85,00 dinara po kvadratu, u šta je uračunat i PDV, što na datu kvadraturu iznosi 2.091.122 dinara. Pošto nije navedeno da je reč o godišnjoj zakupnini, moglo bi se protumačiti i kao da je reč o minimalnoj ceni za ceo dvadesetogodišnji period. Malo je verovatno da je to bila namera, budući da je traženo polaganje tri puta većeg depozita (6,3 miliona dinara), pa se može pretpostaviti da je ideja bila da grad zakupi sportski kompleks za ukupno 41.822.440 dinara, to jest oko 355 hiljada evra za period od 20 godina. Međutim, ukoliko bi Đokovići ponudili svega 17.800 evra, gradska komisija, na osnovu ovako formulisanog oglasa ne bi imala pravo da takvu ponudu odbije.

Na osnovu svega navedenog može se zaključiti da je gradska komisija raspolagala javnim sredstvima nedomaćinski način. Isključivanjem mogućnosti da se na javnom nadmetanju pojavi bilo koji konkurent unapred odabranom poslovnom partneru Grada, lokalna samouprava će ostvariti manju, a u najboljem slučaju jednaku zaradu onoj do koje bi se došlo u konkurentskom postupku.

Ukoliko je Grad Beograd želeo da su-organizuje teniski turnir svetskog ranga u vezi sa time je mogao da uđe u partnerski odnos sa Đokovićima i da se kroz ugovor jasno definiše šta Beograd ulaže u organizaciju tog turnira ili na koji način subvencioniše organizatora. Umesto takvih čistih računa, nameštenim javnim nadmetanjem za zakup sportskog centra stvoren je privid da je reč o čisto komercijalnom poslu sa privrednim subjektom, iako je u stvari reč o tome da se prostor u vlasništvu Grada ustupa pod netržišnim uslovima zarad ostvarivanja nekih drugih ciljeva.

Vesti