Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Mišljenje ODIHR potvrđuje da je rasprava o predlogu izmena Zakona o finansiranju političkih aktivnosti preuranjena

Predložene izmene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti ne ispunjavaju neke od ključnih preporuka ODIHR, ocenila je Transparentnosti Srbije[1], a to je i potvrđeno u danas objavljenom mišljenju ODIHR[2]. Pošto je izvesno da će vlast, kako bi dobila pozitivno mišljenje, dopunjavati ovaj predlog, javna slušanja koja se organizuju tokom ove nedelje su preuranjena. Kako ODIHR ističe, ključna nerešena pitanja tiču se sankcija koje treba da budu „srazmerne i odvraćajuće“, pravovremene dodele sredstava iz budžeta za finansiranje kampanje, mera za zaštitu od zloupotrebe javnih resursa i mera koje bi pospešile aktivnije učešće žena u političkom životu. Kada je reč o kontroli primene Zakona...

Pet najskupljih projekata poskupelo za pet milijardi evra

Najmanje 4,8 milijardi evra više koštaće pet najskupljih državnih projekata u odnosu na njihovu početnu cenu ili planiranu vrednost. Mada većina, kada se govori o enormnim troškovima, prvo pomisli na Ekspo ili Nacionalni stadion, kako sada stvari stoje, najviše javnog novca otići će na Moravski koridor. Umesto 745 miliona evra tu saobraćajnicu platićemo više od 2,1 milijardu evra, jer su do početka juna za nju iz budžeta već isplaćene dve milijarde evra ili 234,4 milijarde dinara, otkriva Radar. ‚ Najviše je, ipak, poskupeo auto-put od Beograda do Zrenjanina. Njegova cena skočila je sa 280 miliona na neverovatnih 1,6 milijardi evra. Iako...

Šta (ne) predviđa novi Akcioni plan za borbu protiv korupcije

Uprkos planiranim ulaganjima u borbu protiv korupcije, koji za period od tri godine premašuju iznos od 10 miliona evra, Srbija beleži sve lošije rezultate na međunarodnim listama, pa je ove godine po indeksu percepcije korupcije bila rangirana najlošije u regionu. Novi Akcioni plan za period od 2026. do 2028. predviđa niz mera, ali se postavlja pitanje koliko će one zaista uticati na smanjenje korupcije u Srbiji, pogotovo kada se uzme u obzir da za neke probleme, poput postupanja policije ili dostupnosti informacija od javnih značaja, rešenja nisu ni predložena, piše Nova ekonomija. Vlada Srbije usvojila je Akcioni plan za period od...

Potrebno unaprediti transparentnost podataka o infrastrukturnim projektima

Fiskalni savet je, u Mišljenju na Nacrt Fiskalne strategije za 2027. godinu, dao veoma važne preporuke za unapređenje transparentnosti podataka o infrastrukturnim projektima.I Transparentnost Srbija smatra da bi svi podaci koje navodi Fiskalni savet, kao i ugovori, njihovi aneksi i podaci o realizaciji za sve projekte trebalo da budu javno dostupni. To je posebno značajno kada je reč o projektima koji nisu ugovoreni po Zakonu o javnim nabavkama. Na takve projekte se ne primenjuju ograničenja u pogledu ugovaranja dodatnih radova, pri čemu je i inicijalna vrednost ugovora vrlo verovatno veća nego što bi bila ona do koje bi se došlo...

Nenadić: Nezgrapna izjava Kos, ključno je šta će o pojedinim izmenama zakona reći ODIHR

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila je usvajanje Petrašinovićevih zakona na osnovu preporuka ODIHR-a kao "prvi važan korak ka podršci slobodnim i poštenim izborima".. Njenu izjavu, Nemanja Nenadić iz organizacije "Transparentnost Srbija" za N1 ocenjuje kao nezgrapnu, pre svega, kako kaže, u pogledu toga šta je još preostalo da se uradi. Međutim, on ističe da je ključno šta će ODIHR reći o pojedinim izmenama, jer se Evropska komisija oslanja na njihovo mišljenje. "Nastavljamo da blisko sarađujemo sa srpskim vlastima u vezi sa usvajanjem dva ključna preostala zakona o borbi protiv korupcije i finansiranju političkih aktivnosti", najavila je Kos. Komentarišući objavu Marte Kos...

Izmene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti ne ispunjavaju ključne preporuke ODHIR

Nacrt izmena i dopuna Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, na koji je ODIHR dao mišljenje, nije ni pokušao da ispuni neke od ključnih preporuka. To su mere koje bi obezbedile snažniju kontrolu i odgovarajuće sankcije. Mnogi od nedostataka na koje ukazuje ODIHR bi mogli da se reše kada bi ovaj zakon bio dopunjen onako kako Transparentnost Srbija predlaže već godinama. Vlast je tokom prethodnih izmena zakona uporno zanemarivala predloge TS, kao i preporuke ODIHR i Venecijanska komisija u vezi sa kontrolom i sankcijama. U vezi sa tim podsećamo da je Transparentnost Srbija dala konkretne predloge za proširenje i preciziranje krivičnih...

Uloga Ministarstva građevinarstva u slučaju „Generalštab“

Tokom istrage o aferi Generalštab, ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević izjavila je da Ministarstvo građevinarstva nije učestvovalo u izradi ugovora koji je bivši ministar Goran Vesić potpisao sa kompanijom Džareda Kušnera, kao i da u ovom ministarstvu ne mogu da nađu potpisani ugovor na srpskom jeziku. Kako BIRN saznaje, u izjavi policiji datoj u aprilu 2025. godine, Sofronijević je navela i da ministarstvo i ona nisu imali saznanja o vremenu, mestu, načinu i licima koja su prisustvovala potpisivanju memoranduma, a zatim i ugovora. Ipak, upravo je Ministarstvo građevinarstva Vladi Srbije formalno podnosilo predloge memoranduma, ugovora, kao i predlog da se ovaj posao proglasi...

Agencija za sprečavanje korupcije tvrdi da nema dokaza o kršenju zakona na mitingu SNS

Agencija za sprečavanje korupcije donela je rešenje u kom navodi da "ne raspolaže dokazima o tome da li postoji ili ne" povreda odredaba Zakona o finansiranju političkih stranaka u toku izborne kampanje od strane Srpske napredne stranke (SNS) u slučaju mitinga 21. marta u Beogradskoj areni. Prijava protiv SNS, kako se navodi u rešenju objavljenom na sajtu Agencije, podneta je 31. marta, a nakon toga pokrenut i postupak zbog sumnje na povredu Zakona time što je, po izveštavanju televizije N1, učesnicima mitinga bilo plaćano između 3.000 i 4.500 dinara. U prijavi se navodi da se povreda Zakona ogleda...

Ko to (ne) želi dobro svojoj državi?

pescanik sabic

„Strahotno je i pomisliti da smo mi možda želeli da ukrademo neki novac preko respiratora.
Ljudi koji to misle ili insinuiraju ne žele dobro svojoj državi jer se mi nalazimo u situaciji u kojoj druge zemlje koriste svoje bezbednosne službe da dođu do respiratora. Ako želite danas da birate između potpuno regularnog procesa javne nabavke ili sačuvati ljudske živote, mi smo izabrali da sačuvamo ljudske živote.“

Ovo je izgovorila predsednica Vlade Srbije za TV Pink, povodom nekih otvorenih pitanja u vezi sa kupovinom respiratora za potrebe našeg zdravstva. I dodala „odmah posle vanrednog stanja položićemo potpun račun građanima o tim nabavkama i o tome koliko novca smo potrošili“.

Evidentna je, naprosto „bode oči“, spremnost da se maliciozno diskvalifikuju („ne žele dobro svojoj državi“) ljudi čije interesovanje za određene stvari ne prija. I, naravno, neprihvatljiva, pogotovo što u pitanjima NVO Transparentnost Srbija i novinara istraživača koja su bila predmet ovakve reakcije nije bilo nikakvih optužbi ili insinuacija. Štaviše, izraženo je razumevanje prema mogućnosti da u aktuelnoj situaciji bude privremeno opravdana i tajnost nekih podataka o načinu nabavki. Samo je, s pravom, naglašeno da je teško zamisliti bilo kakav valjani razlog da se ne objavljuje šta je tačno kupljeno i koliko je za to plaćeno.

Inače, „priču“ o odsustvu pouzdanih informacija o ovoj važnoj stvari započela je sama Brnabić onom famoznom izjavom sa početka epidemije – „broj respiratora je državna tajna“. Nastavio je Aleksandar Vučić odajući tajnu izjavom da imamo 1.008 respiratora, da je kupljeno 573, koji su stigli i raspoređeni su, a kupljeno je i 2.200, koji treba da stignu. Kasnije je od predsednika poslaničke grupe SNS Martinovića javnost čula – „ukupno naručeno 3.967 komada“, a u Srbiju „dostavljeno 585 novih aparata“. A još malo kasnije od drugog visokog funkcionera SNS i vlasti, Marije Obradović i sledeće: „Mi smo zatečeni sa negde 1.000 respiratora, oko toga 700 je bilo zauzeto redovnim bolesnicima, kardiovaskularnim, onkološkim. Dakle vrlo mali broj respiratora je bio na raspolaganju i to je značilo sigurnu smrt za mnoge od nas koji su bili zaraženi, ili bi imali potrebu za respiratorima. Zaista nadljudskom borbom i i predsednika Vučića i Vlade Srbije uspeli smo da platimo 4.000 respiratora. Naravno, zbog situacije u celom svetu, zbog roka dostavljanja, mi ćemo dobiti oko 1.500 respiratora još do kraja. Razliku do 4.000 respiratora dobićemo novac nazad.“

Teško je oteti se utisku da je ovo mnogo više izazivanje konfuzije nego informisanje. Zar, čak i uz najbenevolentniji odnos prema akterima ovakvog „informisanja“ nije očigledno da javnost Srbije o ovoj važnoj stvari ne zna praktično ništa?

Koliko smo imali respiratora pre epidemije COVID 19? Koliko ih sad imamo? Koliko smo ih kupili u toku epidemije? Koliko ih je isporučeno? Koliko javnog novca je potrošeno za to? Koliko znamo o ceni, drugim uslovima nabavke, posebno o kvalitetu respiratora? Koliko o tome da li je nabavka očito velikog, ogromnog broja respiratora (za šta je potrošeno više desetina, možda i stotina miliona evra) bila opravdana „spasavanjem ljudskih života“? Ili, za tu premijerkinu tvrdnju, zapravo nema nikakvog osnova? Kako ta tvrdnja izgleda u svetlu izjave još jednog u nizu, ali formalno najpozvanijeg visokog funkcionera vlasti i vladajuće stranke, ministra zdravlja Zlatibora Lončara – „mi smo najveći broj ljudi na respiratoru zbog korone imali 147 a na dan kada je došlo do proglašenja epidemije imali smo 408 slobodnih respiratora“!

Šta je onda razlog koji objašnjava nabavku još nekoliko hiljada novih?

Nedostaju pouzdani odgovori na mnogo važnih pitanja. A javnost, građani Srbije imaju pravo na njih, reč je o njihovom novcu. Nema ničeg neobičnog u tome da očekuju čist račun. A to, u svakoj prilici normalno očekivanje dodatno je pojačano tragičnim okolnostima pandemije. I kad računa nema ili kad postoji nešto dubiozno, odnosno sporno to normalno dovodi do reakcija kakve imamo i u neposrednom okruženju.

U Sloveniji npr. zbog sumnji da su respiratori nabavljani po višestruko uvećanoj ceni, uz stoprocentni avans i izbor firme uvoznika pod političkim pritiskom u toku su demonstracije građana u više gradova, opozicija najavljuje interpelaciju nadležnog ministra ili cele Vlade a Državna antikorupcijska komisija i policija vode postupke provere. I u BiH iz manje-više istih razloga, sa nešto više tragi(komič)nih elemenata (za nabavku respiratora angažovana je firma koja se bavi preradom malina) u toku je akcija tužilaštva koja je obuhvatila i kabinet premijera.

I kod nas su, bez obzira na ćutanje nadležnih, do javnosti doprle kakve takve, makar fragmentarne ali vrlo slične informacije. Npr. o tome da će se sudbina velikog iznosa novca iz Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja namenjenog kupovini respiratora rešavati pred sudom u Podgorici! Reč je o novcu iz posla u kom je uz kompletan avans direktno angažovan dobavljač koji je opet angažovao još jednog posrednika, i to prilično neobičnog (ne baš malinara, pre kozmetičara) a koji je opet u posao uveo još neke posrednike, i sve to uz predviđenu milionsku posredničku naknadu.

Ističe i druga sedmica od prestanka vanrednog stanja. Za svaku, a pogotovo za Vladu koja je za par dana pripremila i (mimo Ustava, bez Skupštine) utvrdila kompletan rebalans državnog budžeta ili realizovala famoznu akciju „helikopter novca“ pozajmivši i podelivši građanima po 100 evra, to bi moralo biti više nego dovoljno da pripremi i položi „potpun račun“, koji je, u svojoj teatralnoj, egzaltiranoj reakciji, premijerka najavila za – „odmah“.

Ali računa, ne samo potpunog nego nikakvog, nema a premijerka i Vlada ćute.

Ako je to njihov način da se priča o respiratorima „apsolvira“ (što bi, imajući u vidu odnos prema dosadašnjim obećanjima, moglo biti vrlo verovatno) onda bi se ono premijerkino „strahotno“, a pogotovo ono „ne žele dobro svojoj državi“ moralo odnositi upravo na njih.

Rodoljub Šabić, advokat i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, za Peščanik.

Vesti