Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Troškovi posete slovačkog premijera

Biće zanimljivo pročitati u preliminarnom izveštaju Srpske napredne stranke o finansiranju izborne kampanje ko je i kako platio posetu slovačkog premijera Roberta Fica Srbiji i učešće na mitingu naprednjaka u Novom Sadu. Ukoliko naprednjaci nisu platili dolazak, to bi moglo biti rezultirati istragom u Slovačkoj, kako bi se utvrdilo da li je Fico, koji je na sajtu SNS oslovljavan isključivo kao premijer Slovačke a ne kao lider stranke Smer SD, sam platio troškove ili su to finansirali poreski obveznici. Nama je, međutim, u tom slučaju mnogo bitnija činjenica da Zakon o finansiranju političkih aktivnosti zabranjuje „finansiranje političkog subjekta od stranih država; stranih...

Funkcionerska kampanja nije bitno bolje regulisana nego što je bila pre izmena zakona

Avgustovskim izmenama Zakona o sprečavanju korupcije samo je stvoren privid da je funkcionerska kampanja regulisana, međutim ona nije ni ograničena, ni onemogućena, kaže Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija. Dodaje i da u ovoj kampanji nije postignuto razdvajanje partijskog od državnog, kao i da se nastavlja praksa Agencije za sprečavanje korupcije da izriče uglavnom mere opomene prema funkcionerima, što ocenjuje da nije dovoljno. Nemanja Nenadić je u uključenju u program N1 televizije, rekao da je do promene Zakona o sprečavanju korupcije došlo nakon što je ODIHR ovom pitanju dao veliki značaj, tražeći da se jasno razdvoji partijsko od državnog. On podseća...

Transformacija javnih preduzeća nije donela povećanje transparentnosti

Transformacija javnih preduzeća u akcionarska društva i društva sa ograničenom odgovornošću nije donela povećanje transparentnosti, pokazuje istraživanje koje je sprovela Transparentnost Srbija. Istraživanje PETRA 2026 obuhvatilo je 34 preduzeća u državnom vlasništvu koja su ocenjena i rangirana na osnovu 30 indikatora. Prosečna ocena je 42,1% (od maksimalnog broja bodova), a nijedno preduzeće nije se našlo u kategoriji „potpuno transparentna“ (81-100%). U drugoj kategoriji (uglavnom transparentna 61-80,9%) su šest preduzeća, „delimično trransparentno“ (41-60,9%) je 15, „uglavnom netransparentno“ (21-40,9%) pet, a „netransparentno“ (iispod 21%) čak osam. Najbolje su rangirani Park Palić doo, Putevi Srbije doo, Pošta Srbije doo, Zavod za udžbenike doo, Mreža Most...

Za mesec dana od raspisivanja izbora opštinama 1,6 milijardi dinara iz budžetske rezerve

Transparentnost Srbija ukazuje na velike iznose koji se iz budžetske rezerve izdvajaju za gradove i opštine, sportske saveze i verske zajednice, kao i na potrebu za jasnijim kriterijumima i većom transparentnošću ovih odluka. Od 9. septembra, kada su raspisani lokalni izbori, do 10. oktobra 2026. godine, gradovima i opštinama iz budžetske rezerve preneto je 1,6 milijardi dinara. To je gotovo jednako koliko je za iste namene izdvojeno od početka godine do raspisivanja izbora. Naime, tokom prethodnih osam meseci preneto je 1,76 milijardi dinara. U periodu nakon raspisivanja izbora sredstva su dobili Beograd, Aranđelovac, Vranje, Lebane, Bela Palanka, Bojnik, Trgovište i Bosilegrad. Samo Beogradu...

Planovi promotivnih aktivnosti obesmislili zabranu funkcionerske kampanje

Funkcionerska kampanja u Srbiji nije ograničena niti onemogućena, jer je nedavnim izmenama Zakona o sprečavanju korupcije samo stvoren privid da je ta oblast regulisana. Monitoring Transparentnosti Srbija pokazuje da se funkcionerska kampanja, kroz promotivne aktivnosti, odvija nesmanjenom žestinom. Pri tome u većini slučajeva, funkcioneri imaju pokriće u odredbi zakona kojom su promotivne aktivnosti dopuštene, ukoliko su „planirane“ pre raspisivanja izbora. Transparentnost Srbija upozoravala je da će ovaj izuzetak „legalizovati“ funkcioenrsku kampanju. Pojedini planovi koji su objavljeni na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije sadrže i preko 70 promotivnih aktivnosti za period od 5. do 25. oktobra. Postoje, čak, i planovi u kojima su promotivne...

NKEU poziva institucije da hitno upute poziv za posmatrače Evropskog parlamenta na izbore 25. oktobra

Nacionalni konvent o Evropskoj uniji poziva nadležne institucije Republike Srbije da bez odlaganja upute poziv posmatračkoj delegaciji Evropskog parlamenta za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra 2026. godine. Pozdravljamo to što je ODIHR već rasporedio posmatračku misiju i što je poziv upućen Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope (PSSE). Evropski parlament (EP), međutim, poziv nije dobio. To predstavlja izuzetak od dosadašnje prakse, i to od strane države kandidata za članstvo u EU. Ova delegacija, zajedno sa misijama ODIHR-a i PSSE-a, tradicionalno učestvuje u zajedničkoj međunarodnoj proceni izbora u Srbiji. Izostavljanje institucije koja neposredno prati pristupni proces Srbije Evropskoj uniji šalje poruku koja je suprotna...

Inicijativa Ministarstvu finansija za unapređenje Budžetskog portala

Transparentnost Srbija uputila je Ministarstvu finansija inicijativu za unapređenje Budžetskog portala, sa ciljem da ovaj portal građanima omogući jednostavniji pristup budžetskim podacima, praćenje trošenja javnog novca i kvalitetnije učešće u budžetskom procesu. U inicijativi se ukazuje da pojedine sadašnje funkcionalnosti Portala otežavaju građanima da daju predloge i prate javnu potrošnju, zbog čega je predloženo osam grupa unapređenja: da se građanima omogući da podnose predloge koji se odnose na pojedine kategorije rashoda i izdataka, a ne samo na pojedinačne budžetske korisnike; da se podaci o izvršenju budžeta objavljuju na dnevnom nivou, kako bi se omogućilo praćenje dinamike trošenja javnih sredstava tokom godine; da se obezbedi...

Objaviti kriterijume i preispitati predloge za (ne)otvaranje biračkih mesta u inostranstvu

Postupanje Ministarstva spoljnih poslova ugrožava ostvarivanje biračkog prava građana i dovodi u sumnju zakonitost i nepristrasnost postupanja administracije u izbornom postupku. Prvi korak za otklanjanje ovih sumnji bilo bi objavljivanje svih kriterijuma na osnovu kojih MSP nije uključila brojne gradove u predlog Republičkoj izbornoj komisiji za otvaranje biračkih mesta u inostranstvu, iako je u njima bilo više od 100 prijavljenih. U svim slučajevima kada ne postoje uverljivi razlozi za izostavljanje gradova iz predloga za otvaranje biračkih mesta, MSP bi moralo da predlog promeni, kako bi se omogućilo građanima da bez diskriminacije ostvare svoje ustavno pravo. Tačno je da je Uputstvom o načinu...

Ko to (ne) želi dobro svojoj državi?

pescanik sabic

„Strahotno je i pomisliti da smo mi možda želeli da ukrademo neki novac preko respiratora.
Ljudi koji to misle ili insinuiraju ne žele dobro svojoj državi jer se mi nalazimo u situaciji u kojoj druge zemlje koriste svoje bezbednosne službe da dođu do respiratora. Ako želite danas da birate između potpuno regularnog procesa javne nabavke ili sačuvati ljudske živote, mi smo izabrali da sačuvamo ljudske živote.“

Ovo je izgovorila predsednica Vlade Srbije za TV Pink, povodom nekih otvorenih pitanja u vezi sa kupovinom respiratora za potrebe našeg zdravstva. I dodala „odmah posle vanrednog stanja položićemo potpun račun građanima o tim nabavkama i o tome koliko novca smo potrošili“.

Evidentna je, naprosto „bode oči“, spremnost da se maliciozno diskvalifikuju („ne žele dobro svojoj državi“) ljudi čije interesovanje za određene stvari ne prija. I, naravno, neprihvatljiva, pogotovo što u pitanjima NVO Transparentnost Srbija i novinara istraživača koja su bila predmet ovakve reakcije nije bilo nikakvih optužbi ili insinuacija. Štaviše, izraženo je razumevanje prema mogućnosti da u aktuelnoj situaciji bude privremeno opravdana i tajnost nekih podataka o načinu nabavki. Samo je, s pravom, naglašeno da je teško zamisliti bilo kakav valjani razlog da se ne objavljuje šta je tačno kupljeno i koliko je za to plaćeno.

Inače, „priču“ o odsustvu pouzdanih informacija o ovoj važnoj stvari započela je sama Brnabić onom famoznom izjavom sa početka epidemije – „broj respiratora je državna tajna“. Nastavio je Aleksandar Vučić odajući tajnu izjavom da imamo 1.008 respiratora, da je kupljeno 573, koji su stigli i raspoređeni su, a kupljeno je i 2.200, koji treba da stignu. Kasnije je od predsednika poslaničke grupe SNS Martinovića javnost čula – „ukupno naručeno 3.967 komada“, a u Srbiju „dostavljeno 585 novih aparata“. A još malo kasnije od drugog visokog funkcionera SNS i vlasti, Marije Obradović i sledeće: „Mi smo zatečeni sa negde 1.000 respiratora, oko toga 700 je bilo zauzeto redovnim bolesnicima, kardiovaskularnim, onkološkim. Dakle vrlo mali broj respiratora je bio na raspolaganju i to je značilo sigurnu smrt za mnoge od nas koji su bili zaraženi, ili bi imali potrebu za respiratorima. Zaista nadljudskom borbom i i predsednika Vučića i Vlade Srbije uspeli smo da platimo 4.000 respiratora. Naravno, zbog situacije u celom svetu, zbog roka dostavljanja, mi ćemo dobiti oko 1.500 respiratora još do kraja. Razliku do 4.000 respiratora dobićemo novac nazad.“

Teško je oteti se utisku da je ovo mnogo više izazivanje konfuzije nego informisanje. Zar, čak i uz najbenevolentniji odnos prema akterima ovakvog „informisanja“ nije očigledno da javnost Srbije o ovoj važnoj stvari ne zna praktično ništa?

Koliko smo imali respiratora pre epidemije COVID 19? Koliko ih sad imamo? Koliko smo ih kupili u toku epidemije? Koliko ih je isporučeno? Koliko javnog novca je potrošeno za to? Koliko znamo o ceni, drugim uslovima nabavke, posebno o kvalitetu respiratora? Koliko o tome da li je nabavka očito velikog, ogromnog broja respiratora (za šta je potrošeno više desetina, možda i stotina miliona evra) bila opravdana „spasavanjem ljudskih života“? Ili, za tu premijerkinu tvrdnju, zapravo nema nikakvog osnova? Kako ta tvrdnja izgleda u svetlu izjave još jednog u nizu, ali formalno najpozvanijeg visokog funkcionera vlasti i vladajuće stranke, ministra zdravlja Zlatibora Lončara – „mi smo najveći broj ljudi na respiratoru zbog korone imali 147 a na dan kada je došlo do proglašenja epidemije imali smo 408 slobodnih respiratora“!

Šta je onda razlog koji objašnjava nabavku još nekoliko hiljada novih?

Nedostaju pouzdani odgovori na mnogo važnih pitanja. A javnost, građani Srbije imaju pravo na njih, reč je o njihovom novcu. Nema ničeg neobičnog u tome da očekuju čist račun. A to, u svakoj prilici normalno očekivanje dodatno je pojačano tragičnim okolnostima pandemije. I kad računa nema ili kad postoji nešto dubiozno, odnosno sporno to normalno dovodi do reakcija kakve imamo i u neposrednom okruženju.

U Sloveniji npr. zbog sumnji da su respiratori nabavljani po višestruko uvećanoj ceni, uz stoprocentni avans i izbor firme uvoznika pod političkim pritiskom u toku su demonstracije građana u više gradova, opozicija najavljuje interpelaciju nadležnog ministra ili cele Vlade a Državna antikorupcijska komisija i policija vode postupke provere. I u BiH iz manje-više istih razloga, sa nešto više tragi(komič)nih elemenata (za nabavku respiratora angažovana je firma koja se bavi preradom malina) u toku je akcija tužilaštva koja je obuhvatila i kabinet premijera.

I kod nas su, bez obzira na ćutanje nadležnih, do javnosti doprle kakve takve, makar fragmentarne ali vrlo slične informacije. Npr. o tome da će se sudbina velikog iznosa novca iz Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja namenjenog kupovini respiratora rešavati pred sudom u Podgorici! Reč je o novcu iz posla u kom je uz kompletan avans direktno angažovan dobavljač koji je opet angažovao još jednog posrednika, i to prilično neobičnog (ne baš malinara, pre kozmetičara) a koji je opet u posao uveo još neke posrednike, i sve to uz predviđenu milionsku posredničku naknadu.

Ističe i druga sedmica od prestanka vanrednog stanja. Za svaku, a pogotovo za Vladu koja je za par dana pripremila i (mimo Ustava, bez Skupštine) utvrdila kompletan rebalans državnog budžeta ili realizovala famoznu akciju „helikopter novca“ pozajmivši i podelivši građanima po 100 evra, to bi moralo biti više nego dovoljno da pripremi i položi „potpun račun“, koji je, u svojoj teatralnoj, egzaltiranoj reakciji, premijerka najavila za – „odmah“.

Ali računa, ne samo potpunog nego nikakvog, nema a premijerka i Vlada ćute.

Ako je to njihov način da se priča o respiratorima „apsolvira“ (što bi, imajući u vidu odnos prema dosadašnjim obećanjima, moglo biti vrlo verovatno) onda bi se ono premijerkino „strahotno“, a pogotovo ono „ne žele dobro svojoj državi“ moralo odnositi upravo na njih.

Rodoljub Šabić, advokat i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, za Peščanik.

Vesti