Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole

Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno odaljila od ostvarivanja tih ciljeva. Takav scenario nije sprečila ni činjenica da se Vlada Srbije u okviru Reformske agende obavezala da će do kraja ove godine usvojiti ključne zakonske mere da bi se ispunile sve ključne preporuke Venecijanske komisije i ODIHR, u kom slučaju bi stekla pravo na 27,175,246.75 evra pomoći iz Plana Razvoja EU.  Nisu usvojeni propisi koji bi obuhvatili sve vidove zloupotrebe javnih resursa i jasnije razdvojili partijsko –...

Želje građana i volja vlasti

Kada sledeći put budete čuli nekoga na vlasti da se poziva na dobijeno poverenje naroda da bi opravdao poteze sumnjive zakonitosti i isplativosti, setite se ovog prikaza podataka iz istraživanja javnog mnenja u vezi sa nekim od ključnih pitanja za borbu protiv korupcije. Sve i kada bi bilo istina da su građani dali vladaocu puno poverenje da vodi državu onako kako on u tom trenutku proceni da je najbolje na poštenim izborima i slobodnom voljom (što je, za solidno veliki broj glasača, upitno), nema baš nikakvog osnova da se zaključi da su se saglasili čak ni sa ključnim potezima koje je...

Korupcija posle 25 godina prvi put isplivala na prvo mesto problema društva u Srbiji

Organizacija Transaparentnost Srbija  sprovela je u martu istraživanje stavova i iskustva građana o korupciji, a rezultati se značajno razlikuju u odnou na prethodne godine. "Korupcija je isplivala prvi put u poslednjih 25 godina, kako se rade istraživanja o korupciji, na prvo mesto liste problema u društvu", rekao je Nemanja Nenadić za TV N1. „Korupcija je uvek bila visoko – na drugom, trećem, četvrtom, nekada je i na peto mesto padala. Sada je na 1. mestu i to ubedljivo“, rekao je Nenadić u emisiji Dan uživo na N1. Dve trećine ispitanika označilo je korupciju kao prvi problem, a prvi sledeći problem dobio je upola...

Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje

Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila Transparentnost Srbija. Ujedno, čak 41% građana smatra da je ona prisutna u „veoma velikoj meri“, što predstavlja više nego duplo povećanje u odnosu na istraživanje iz 2021. godine, a gde je bilo postavljeno istovetno pitanje.   Građani takođe većinski smatraju da se nivo korupcije povećao u poslednjih godina (52%), naspram svega 14% onih koji smatraju da se smanjio. Očekivanja građana za budućnost su, međutim, pretežno optimistična – 38% smatra da će...

Epizoda: „Narodni pokret“

Pošto je reciklirana ideja o „Narodnom pokretu za državu“ konačno dobila neke pravne obrise, korisno je da razmotrimo šta bi to moglo da bude i da se podsetimo sličnog pokušaja iz 2023, o kojem sam i tada pisao na ovom mestu. Čemu sve to? Kada je politička suština u pitanju, prostor za dileme je relativno uzak. „Narodni pokret“ ili kako god se organizacija bude zvanično zvala, biće ili drugi naziv za SNS (sa dosadašnjim satelitskim strankama), telo koje vladajućoj stranci i njenom stvarnom predvodniku treba da pruži neki vid podrške, ili će, na primer, na neki način biti u vezi sa pokušajem promene imidža u inostranstvu...

Nenadić: Uključivanje Evropskog tužilaštva i Laure Koveši povećava šanse da istraga bude detaljna

Programski direktor Transparentnosti Srbija (TS) Nemanja Nenadić izjavio je da ga je pozitivno iznenadilo uključivanje Evropskog javnog tužilaštva i glavne tužiteljke Laure Koveši u istragu o mogućoj zloupotrebi fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu. Nenadić je za televiziju Insajder ocenio da to povećava šanse da istraga bude sprovedena detaljno i dosledno. „Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta istraga zbog malverzacija u zdravstvenom sistemu, pri čemu je uhapšen i ministar zdravlja. Neki izvori navode da se ta istraga ne bi dogodila ili ne bi bila tako detaljna da se nije umešala Evropska unija“, naveo je Nenadić. Glavna evropska tužiteljka Laura...

Ko to (ne) želi dobro svojoj državi?

pescanik sabic

„Strahotno je i pomisliti da smo mi možda želeli da ukrademo neki novac preko respiratora.
Ljudi koji to misle ili insinuiraju ne žele dobro svojoj državi jer se mi nalazimo u situaciji u kojoj druge zemlje koriste svoje bezbednosne službe da dođu do respiratora. Ako želite danas da birate između potpuno regularnog procesa javne nabavke ili sačuvati ljudske živote, mi smo izabrali da sačuvamo ljudske živote.“

Ovo je izgovorila predsednica Vlade Srbije za TV Pink, povodom nekih otvorenih pitanja u vezi sa kupovinom respiratora za potrebe našeg zdravstva. I dodala „odmah posle vanrednog stanja položićemo potpun račun građanima o tim nabavkama i o tome koliko novca smo potrošili“.

Evidentna je, naprosto „bode oči“, spremnost da se maliciozno diskvalifikuju („ne žele dobro svojoj državi“) ljudi čije interesovanje za određene stvari ne prija. I, naravno, neprihvatljiva, pogotovo što u pitanjima NVO Transparentnost Srbija i novinara istraživača koja su bila predmet ovakve reakcije nije bilo nikakvih optužbi ili insinuacija. Štaviše, izraženo je razumevanje prema mogućnosti da u aktuelnoj situaciji bude privremeno opravdana i tajnost nekih podataka o načinu nabavki. Samo je, s pravom, naglašeno da je teško zamisliti bilo kakav valjani razlog da se ne objavljuje šta je tačno kupljeno i koliko je za to plaćeno.

Inače, „priču“ o odsustvu pouzdanih informacija o ovoj važnoj stvari započela je sama Brnabić onom famoznom izjavom sa početka epidemije – „broj respiratora je državna tajna“. Nastavio je Aleksandar Vučić odajući tajnu izjavom da imamo 1.008 respiratora, da je kupljeno 573, koji su stigli i raspoređeni su, a kupljeno je i 2.200, koji treba da stignu. Kasnije je od predsednika poslaničke grupe SNS Martinovića javnost čula – „ukupno naručeno 3.967 komada“, a u Srbiju „dostavljeno 585 novih aparata“. A još malo kasnije od drugog visokog funkcionera SNS i vlasti, Marije Obradović i sledeće: „Mi smo zatečeni sa negde 1.000 respiratora, oko toga 700 je bilo zauzeto redovnim bolesnicima, kardiovaskularnim, onkološkim. Dakle vrlo mali broj respiratora je bio na raspolaganju i to je značilo sigurnu smrt za mnoge od nas koji su bili zaraženi, ili bi imali potrebu za respiratorima. Zaista nadljudskom borbom i i predsednika Vučića i Vlade Srbije uspeli smo da platimo 4.000 respiratora. Naravno, zbog situacije u celom svetu, zbog roka dostavljanja, mi ćemo dobiti oko 1.500 respiratora još do kraja. Razliku do 4.000 respiratora dobićemo novac nazad.“

Teško je oteti se utisku da je ovo mnogo više izazivanje konfuzije nego informisanje. Zar, čak i uz najbenevolentniji odnos prema akterima ovakvog „informisanja“ nije očigledno da javnost Srbije o ovoj važnoj stvari ne zna praktično ništa?

Koliko smo imali respiratora pre epidemije COVID 19? Koliko ih sad imamo? Koliko smo ih kupili u toku epidemije? Koliko ih je isporučeno? Koliko javnog novca je potrošeno za to? Koliko znamo o ceni, drugim uslovima nabavke, posebno o kvalitetu respiratora? Koliko o tome da li je nabavka očito velikog, ogromnog broja respiratora (za šta je potrošeno više desetina, možda i stotina miliona evra) bila opravdana „spasavanjem ljudskih života“? Ili, za tu premijerkinu tvrdnju, zapravo nema nikakvog osnova? Kako ta tvrdnja izgleda u svetlu izjave još jednog u nizu, ali formalno najpozvanijeg visokog funkcionera vlasti i vladajuće stranke, ministra zdravlja Zlatibora Lončara – „mi smo najveći broj ljudi na respiratoru zbog korone imali 147 a na dan kada je došlo do proglašenja epidemije imali smo 408 slobodnih respiratora“!

Šta je onda razlog koji objašnjava nabavku još nekoliko hiljada novih?

Nedostaju pouzdani odgovori na mnogo važnih pitanja. A javnost, građani Srbije imaju pravo na njih, reč je o njihovom novcu. Nema ničeg neobičnog u tome da očekuju čist račun. A to, u svakoj prilici normalno očekivanje dodatno je pojačano tragičnim okolnostima pandemije. I kad računa nema ili kad postoji nešto dubiozno, odnosno sporno to normalno dovodi do reakcija kakve imamo i u neposrednom okruženju.

U Sloveniji npr. zbog sumnji da su respiratori nabavljani po višestruko uvećanoj ceni, uz stoprocentni avans i izbor firme uvoznika pod političkim pritiskom u toku su demonstracije građana u više gradova, opozicija najavljuje interpelaciju nadležnog ministra ili cele Vlade a Državna antikorupcijska komisija i policija vode postupke provere. I u BiH iz manje-više istih razloga, sa nešto više tragi(komič)nih elemenata (za nabavku respiratora angažovana je firma koja se bavi preradom malina) u toku je akcija tužilaštva koja je obuhvatila i kabinet premijera.

I kod nas su, bez obzira na ćutanje nadležnih, do javnosti doprle kakve takve, makar fragmentarne ali vrlo slične informacije. Npr. o tome da će se sudbina velikog iznosa novca iz Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja namenjenog kupovini respiratora rešavati pred sudom u Podgorici! Reč je o novcu iz posla u kom je uz kompletan avans direktno angažovan dobavljač koji je opet angažovao još jednog posrednika, i to prilično neobičnog (ne baš malinara, pre kozmetičara) a koji je opet u posao uveo još neke posrednike, i sve to uz predviđenu milionsku posredničku naknadu.

Ističe i druga sedmica od prestanka vanrednog stanja. Za svaku, a pogotovo za Vladu koja je za par dana pripremila i (mimo Ustava, bez Skupštine) utvrdila kompletan rebalans državnog budžeta ili realizovala famoznu akciju „helikopter novca“ pozajmivši i podelivši građanima po 100 evra, to bi moralo biti više nego dovoljno da pripremi i položi „potpun račun“, koji je, u svojoj teatralnoj, egzaltiranoj reakciji, premijerka najavila za – „odmah“.

Ali računa, ne samo potpunog nego nikakvog, nema a premijerka i Vlada ćute.

Ako je to njihov način da se priča o respiratorima „apsolvira“ (što bi, imajući u vidu odnos prema dosadašnjim obećanjima, moglo biti vrlo verovatno) onda bi se ono premijerkino „strahotno“, a pogotovo ono „ne žele dobro svojoj državi“ moralo odnositi upravo na njih.

Rodoljub Šabić, advokat i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, za Peščanik.

Vesti