Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Sestri ministra Nemanje Starovića milioni preko nameštenih javnih nabavki i konkursa

Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao „frapantne“ primere nameštanja javnih nabavki, piše Birn.. Portal Gradske info, u vlasništvu Ognjane Starović, starije sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, samo tokom prošle godine je dobio oko dva i po miliona dinara od Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu. Novac je ovom mediju dodeljen na dve javne nabavke za usluge informisanja. Na obe nabavke je firma Ognjane Starović bila...

Štetne posledice izmena pravosudnih propisa za borbu protiv korupcije

Izmene pravosudnih zakona izgledno će smanjiti mogućnost Tužilaštva za organizovani kriminal da istražuje sumnje na korupciju visokih javnih funkcionera. Posledice su utoliko teže jer učinak u gonjenju „visoke korupcije“ ni do sada nije bio zadovoljavajući, pri čemu se sve to dešava u situaciji kada je prvi put posle 30 godina jedan aktuelni ministar zvanično optužen za korupciju. Izmene Zakona o javnom tužilaštvu, koje je Narodna skupština usvojila 28. januara 2026, direktno će se odraziti na celokupan rad Tužilaštva za organizovani kriminal. Ono sada, umesto 25 predviđenih, ima 20 tužilaca, od kojih je 11 upućeno iz drugih tužilaštava. U roku od 30...

Sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta

Misija za proveru činjenica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) posetila je Srbiju 23. januara, kao što je bilo predviđeno Rezolucijom EP o Srbiji, usvojenom 22. oktobra 2025. godine. Misiju su činili predstavnici šest poslaničkih grupa EP. Jedan od sastanaka evropskih parlamentaraca održan je  sa predstavnicima domaćih nevladinih organizacija, a jedna od sedam NVO bila je Transparentnost Srbija. TS je, inače, odmah po usvajanju rezolucije EP izdala saopštenje.  Tada smo ukazali na značaj prepoznavanja da je „moguća korupcija“ u vezi sa ugovaranjem i izvođenjem radova prilikom rekonstrukcije železničke pruge, deo šireg problema – činjenice da Srbija ugovara najvrednije infrastrukturne radove bez primene...

„Ispitivanje porekla imovine“ i oduzimanje imovine stečene korupcijom

Šta piše u zakonima, šta su problemi i šta treba raditi Oduzimanje imovine u krivičnom postupku (Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku) Trebalo bi da se oduzme korist koja je stečena krivičnim delom – ali samo ono što je dokazano u konkretnom krivičnom postupku. Hipotetički primer (kad se primenjuje): inspektor uhapšen dok prima mito od hiljadu evra, a kasnije osuđen za krivično delo primanja mita. Oduzima se tih hiljadu evra, zakonitost sticanja njegove druge imovine se ne proverava. Hipotetički primer (kad se ne primenjuje): funkcioner je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja (npr. nezakonito je zaključio ugovor i time privilegovao firmu svog prijatelja). Ako...

Hitne izmene pravosudnih zakona – zaobilaženje struke i evropskih standarda i politička odmazda za “neposlušnost”

Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 23 upozorava javnost na ozbiljne rizike koje nosi zakazivanje vanredne sednice Narodne skupštine za 14. januar, na kojoj će se razmatrati izmene sistemskih pravosudnih zakona po hitnoj proceduri.[1] Na dnevni red vanredne sednice stavljeni su Predlog zakona o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o...

Sve manje državnih preduzeća ima zakonitog direktora

Od 34 preduzeća u državnom vlasništvu, bilo da su u statusu javnih preduzeća, AD ili DOO, koja bi direktora morala da biraju na javnom konkursu, u 2026. godinu sa zakonito postavljenim direktorom ulaze samo dva. Elektroprivreda Srbije dobila je direktora posle konkursa u junu 2024. godine, a Mokra gora doo ima direktora izabranog na konkursu, kojem mandat ističe u januaru 2026. Na javnim konkursima trebalo bi da se biraju i direktori preduzeća u državnom vlaništvu koja menjaju formu u AD i DOO.  Na kraju 2025. godine transformisano je osam JP, a u stausu JP ostalo ih je još 11. Na direktore AD...

„Moravski koridor" – kratko podsećanje

U vestima o otvaranju deonice „Moravskog koridora" navodi se da je izgradnja auto-puta je počela 2019. godine i da su predviđeni troškovi izgradnje iznosili su oko 800 miliona evra, ali i da se država „za potrebe izgradnje ovog auto-puta zadužila 1,89 milijardi evra, što je opravdala povećanjem cene materijala, rada, energenata i eksproprijacije zemljišta u proteklih pet godina". Izgradnja ovog koridora nije ugovorena na osnovu Zakona o javnim nabavkama, već na osnovu „posebnog zakona", usvojenog upravo zbog ovog projekta. Tim posebnim zakonom je propisano da će Vlada Srbije odabrati partnera na osnovu pravila koja bude definisala uredbom. U okviru uredbe je bilo propisano...

Borba protiv korupcije u izvršnoj vlasti i policiji – godina propuštenih prilika

Vlada Srbije, ni u drugom postavljenom roku, koji ističe za deset dana, neće ispuniti preporuke za sprečavanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, koje je dobila od GRECO 2022. – pokazuje analiza koju je Transparentnost Srbija objavila danas.  Kada je reč o propisima, tokom 2025. nije donet Zakon o unutrašnjim poslovima, niti je dopunjen Zakon o sprečavanju korupcije, iako su nacrti tih akata, upravo zbog preporuka GRECO, pripremani ranijih godina. Nije ni pokušano da se prostor za koruptivne uticaje na donošenje propisa umanji kroz proširenje kruga primene Zakona o lobiranju, kao što je preporučio GRECO. Dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama...

Ko to (ne) želi dobro svojoj državi?

pescanik sabic

„Strahotno je i pomisliti da smo mi možda želeli da ukrademo neki novac preko respiratora.
Ljudi koji to misle ili insinuiraju ne žele dobro svojoj državi jer se mi nalazimo u situaciji u kojoj druge zemlje koriste svoje bezbednosne službe da dođu do respiratora. Ako želite danas da birate između potpuno regularnog procesa javne nabavke ili sačuvati ljudske živote, mi smo izabrali da sačuvamo ljudske živote.“

Ovo je izgovorila predsednica Vlade Srbije za TV Pink, povodom nekih otvorenih pitanja u vezi sa kupovinom respiratora za potrebe našeg zdravstva. I dodala „odmah posle vanrednog stanja položićemo potpun račun građanima o tim nabavkama i o tome koliko novca smo potrošili“.

Evidentna je, naprosto „bode oči“, spremnost da se maliciozno diskvalifikuju („ne žele dobro svojoj državi“) ljudi čije interesovanje za određene stvari ne prija. I, naravno, neprihvatljiva, pogotovo što u pitanjima NVO Transparentnost Srbija i novinara istraživača koja su bila predmet ovakve reakcije nije bilo nikakvih optužbi ili insinuacija. Štaviše, izraženo je razumevanje prema mogućnosti da u aktuelnoj situaciji bude privremeno opravdana i tajnost nekih podataka o načinu nabavki. Samo je, s pravom, naglašeno da je teško zamisliti bilo kakav valjani razlog da se ne objavljuje šta je tačno kupljeno i koliko je za to plaćeno.

Inače, „priču“ o odsustvu pouzdanih informacija o ovoj važnoj stvari započela je sama Brnabić onom famoznom izjavom sa početka epidemije – „broj respiratora je državna tajna“. Nastavio je Aleksandar Vučić odajući tajnu izjavom da imamo 1.008 respiratora, da je kupljeno 573, koji su stigli i raspoređeni su, a kupljeno je i 2.200, koji treba da stignu. Kasnije je od predsednika poslaničke grupe SNS Martinovića javnost čula – „ukupno naručeno 3.967 komada“, a u Srbiju „dostavljeno 585 novih aparata“. A još malo kasnije od drugog visokog funkcionera SNS i vlasti, Marije Obradović i sledeće: „Mi smo zatečeni sa negde 1.000 respiratora, oko toga 700 je bilo zauzeto redovnim bolesnicima, kardiovaskularnim, onkološkim. Dakle vrlo mali broj respiratora je bio na raspolaganju i to je značilo sigurnu smrt za mnoge od nas koji su bili zaraženi, ili bi imali potrebu za respiratorima. Zaista nadljudskom borbom i i predsednika Vučića i Vlade Srbije uspeli smo da platimo 4.000 respiratora. Naravno, zbog situacije u celom svetu, zbog roka dostavljanja, mi ćemo dobiti oko 1.500 respiratora još do kraja. Razliku do 4.000 respiratora dobićemo novac nazad.“

Teško je oteti se utisku da je ovo mnogo više izazivanje konfuzije nego informisanje. Zar, čak i uz najbenevolentniji odnos prema akterima ovakvog „informisanja“ nije očigledno da javnost Srbije o ovoj važnoj stvari ne zna praktično ništa?

Koliko smo imali respiratora pre epidemije COVID 19? Koliko ih sad imamo? Koliko smo ih kupili u toku epidemije? Koliko ih je isporučeno? Koliko javnog novca je potrošeno za to? Koliko znamo o ceni, drugim uslovima nabavke, posebno o kvalitetu respiratora? Koliko o tome da li je nabavka očito velikog, ogromnog broja respiratora (za šta je potrošeno više desetina, možda i stotina miliona evra) bila opravdana „spasavanjem ljudskih života“? Ili, za tu premijerkinu tvrdnju, zapravo nema nikakvog osnova? Kako ta tvrdnja izgleda u svetlu izjave još jednog u nizu, ali formalno najpozvanijeg visokog funkcionera vlasti i vladajuće stranke, ministra zdravlja Zlatibora Lončara – „mi smo najveći broj ljudi na respiratoru zbog korone imali 147 a na dan kada je došlo do proglašenja epidemije imali smo 408 slobodnih respiratora“!

Šta je onda razlog koji objašnjava nabavku još nekoliko hiljada novih?

Nedostaju pouzdani odgovori na mnogo važnih pitanja. A javnost, građani Srbije imaju pravo na njih, reč je o njihovom novcu. Nema ničeg neobičnog u tome da očekuju čist račun. A to, u svakoj prilici normalno očekivanje dodatno je pojačano tragičnim okolnostima pandemije. I kad računa nema ili kad postoji nešto dubiozno, odnosno sporno to normalno dovodi do reakcija kakve imamo i u neposrednom okruženju.

U Sloveniji npr. zbog sumnji da su respiratori nabavljani po višestruko uvećanoj ceni, uz stoprocentni avans i izbor firme uvoznika pod političkim pritiskom u toku su demonstracije građana u više gradova, opozicija najavljuje interpelaciju nadležnog ministra ili cele Vlade a Državna antikorupcijska komisija i policija vode postupke provere. I u BiH iz manje-više istih razloga, sa nešto više tragi(komič)nih elemenata (za nabavku respiratora angažovana je firma koja se bavi preradom malina) u toku je akcija tužilaštva koja je obuhvatila i kabinet premijera.

I kod nas su, bez obzira na ćutanje nadležnih, do javnosti doprle kakve takve, makar fragmentarne ali vrlo slične informacije. Npr. o tome da će se sudbina velikog iznosa novca iz Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja namenjenog kupovini respiratora rešavati pred sudom u Podgorici! Reč je o novcu iz posla u kom je uz kompletan avans direktno angažovan dobavljač koji je opet angažovao još jednog posrednika, i to prilično neobičnog (ne baš malinara, pre kozmetičara) a koji je opet u posao uveo još neke posrednike, i sve to uz predviđenu milionsku posredničku naknadu.

Ističe i druga sedmica od prestanka vanrednog stanja. Za svaku, a pogotovo za Vladu koja je za par dana pripremila i (mimo Ustava, bez Skupštine) utvrdila kompletan rebalans državnog budžeta ili realizovala famoznu akciju „helikopter novca“ pozajmivši i podelivši građanima po 100 evra, to bi moralo biti više nego dovoljno da pripremi i položi „potpun račun“, koji je, u svojoj teatralnoj, egzaltiranoj reakciji, premijerka najavila za – „odmah“.

Ali računa, ne samo potpunog nego nikakvog, nema a premijerka i Vlada ćute.

Ako je to njihov način da se priča o respiratorima „apsolvira“ (što bi, imajući u vidu odnos prema dosadašnjim obećanjima, moglo biti vrlo verovatno) onda bi se ono premijerkino „strahotno“, a pogotovo ono „ne žele dobro svojoj državi“ moralo odnositi upravo na njih.

Rodoljub Šabić, advokat i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, za Peščanik.

Vesti