Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole

Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno odaljila od ostvarivanja tih ciljeva. Takav scenario nije sprečila ni činjenica da se Vlada Srbije u okviru Reformske agende obavezala da će do kraja ove godine usvojiti ključne zakonske mere da bi se ispunile sve ključne preporuke Venecijanske komisije i ODIHR, u kom slučaju bi stekla pravo na 27,175,246.75 evra pomoći iz Plana Razvoja EU.  Nisu usvojeni propisi koji bi obuhvatili sve vidove zloupotrebe javnih resursa i jasnije razdvojili partijsko –...

Želje građana i volja vlasti

Kada sledeći put budete čuli nekoga na vlasti da se poziva na dobijeno poverenje naroda da bi opravdao poteze sumnjive zakonitosti i isplativosti, setite se ovog prikaza podataka iz istraživanja javnog mnenja u vezi sa nekim od ključnih pitanja za borbu protiv korupcije. Sve i kada bi bilo istina da su građani dali vladaocu puno poverenje da vodi državu onako kako on u tom trenutku proceni da je najbolje na poštenim izborima i slobodnom voljom (što je, za solidno veliki broj glasača, upitno), nema baš nikakvog osnova da se zaključi da su se saglasili čak ni sa ključnim potezima koje je...

Korupcija posle 25 godina prvi put isplivala na prvo mesto problema društva u Srbiji

Organizacija Transaparentnost Srbija  sprovela je u martu istraživanje stavova i iskustva građana o korupciji, a rezultati se značajno razlikuju u odnou na prethodne godine. "Korupcija je isplivala prvi put u poslednjih 25 godina, kako se rade istraživanja o korupciji, na prvo mesto liste problema u društvu", rekao je Nemanja Nenadić za TV N1. „Korupcija je uvek bila visoko – na drugom, trećem, četvrtom, nekada je i na peto mesto padala. Sada je na 1. mestu i to ubedljivo“, rekao je Nenadić u emisiji Dan uživo na N1. Dve trećine ispitanika označilo je korupciju kao prvi problem, a prvi sledeći problem dobio je upola...

Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje

Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila Transparentnost Srbija. Ujedno, čak 41% građana smatra da je ona prisutna u „veoma velikoj meri“, što predstavlja više nego duplo povećanje u odnosu na istraživanje iz 2021. godine, a gde je bilo postavljeno istovetno pitanje.   Građani takođe većinski smatraju da se nivo korupcije povećao u poslednjih godina (52%), naspram svega 14% onih koji smatraju da se smanjio. Očekivanja građana za budućnost su, međutim, pretežno optimistična – 38% smatra da će...

Epizoda: „Narodni pokret“

Pošto je reciklirana ideja o „Narodnom pokretu za državu“ konačno dobila neke pravne obrise, korisno je da razmotrimo šta bi to moglo da bude i da se podsetimo sličnog pokušaja iz 2023, o kojem sam i tada pisao na ovom mestu. Čemu sve to? Kada je politička suština u pitanju, prostor za dileme je relativno uzak. „Narodni pokret“ ili kako god se organizacija bude zvanično zvala, biće ili drugi naziv za SNS (sa dosadašnjim satelitskim strankama), telo koje vladajućoj stranci i njenom stvarnom predvodniku treba da pruži neki vid podrške, ili će, na primer, na neki način biti u vezi sa pokušajem promene imidža u inostranstvu...

Nenadić: Uključivanje Evropskog tužilaštva i Laure Koveši povećava šanse da istraga bude detaljna

Programski direktor Transparentnosti Srbija (TS) Nemanja Nenadić izjavio je da ga je pozitivno iznenadilo uključivanje Evropskog javnog tužilaštva i glavne tužiteljke Laure Koveši u istragu o mogućoj zloupotrebi fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu. Nenadić je za televiziju Insajder ocenio da to povećava šanse da istraga bude sprovedena detaljno i dosledno. „Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta istraga zbog malverzacija u zdravstvenom sistemu, pri čemu je uhapšen i ministar zdravlja. Neki izvori navode da se ta istraga ne bi dogodila ili ne bi bila tako detaljna da se nije umešala Evropska unija“, naveo je Nenadić. Glavna evropska tužiteljka Laura...

Mediji o korupciji

Datum: 25.01.2015

Medij: RTS1

Rubrika: Dnevnik 2

Autori: Milica Jevtić

Teme: Korupcija

Naslov: Zakon o poreklu imovine

Spiker:Srbija bi ove godine mogla da dobije zakon o poreklu imovine, čulo se juče iz vlade. U ministarstvu pravde RTS-u je rečeno da bi do kraja meseca trebalo da bude objavljen nacrt strategije za istragu finansijskog kriminala u kojoj će se naći pitanje oduzimanja imovine. Poslednjih dana ponovo je pokrenuta priča o donošenju ovog zakona koji se najavljuje već 14 godina.Milica Jevtić, reporter:Imovina koja višestruko premašuje prihode i čije je poreklo nedokazivo morala bi da bude oduzeta, tako smatraju oni koji godinama traže donošenje zakona o poreklu imovine. Profesor Čupić objašnjava, nema retroaktivne primene jer po tom zakonu niko neće krivično odgovarati, već će samo vratiti ono što mu ne pripada.Prof. Dr Čedomir Čupić, bivši član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije:Neko vama izmeri imovinu, ta imovina ne odgovara stanju onoga šta ste vi zarađivali i prihodovali, ili nasledstvu ili ne znam nekim drugim sredstvima koja ste dobijali, nekim poklonima i tako dalje, i ne možete da date potvrde, onda se kaže, ta imovina mi ne znamo kad ste je vi stekli, ona je pala u vaše dvorište ili u vaš stan ili na vaš posed, vi je niste prijavili državi, to nije vaše e mi to iznosimo. I vi jednostavno počinjete da živite onim životom kako ste i inače živeli.Milica Jevtić, reporter:Tako bi ovaj zakon trebalo da se primenjuje u fazama, najpre na one koji će ispitivati tuđu imovinu poput poreskih organa, policije i tužilaštva, zatim na najbogatije građane a potom na one koji imaju imovinu iznad određene sume.Zoran Stojiljković, član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije:Mislim da smo mi u obavezi da takav zakon donesemo i to je tim strateškim dokumentima za borbu protiv korupcije urađeno, ali nismo blizu ni dogovora oko toga da li nam takav zakon treba. Ono što ja mogu da vam kažem iskreno, to je da u normalnim, stabilizovanim demokratijama, gde demokratija kao što kažu jedina igra u gradu, ovaj zakon nije potreban. On dokazuje da nešto nije u redu sa zdravljem demokratije.Milica Jevtić, reporter:Prvi put Čedomir Čupić je kao član vladinog saveta za borbu protiv korupcije zakon predložio u decembru 2001-ve godine, kada je podseća odbijen. Od tada je zakon oružje izbornih kampanja, a prvi put van kampanje spominje se u vladi 2012-te godine. I od tada datumi su najavljivani, a propisa nije bilo.Prof. Dr Čedomir Čupić, bivši član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije:Bez toga zakona mi smo videli da na tenderu se, naročito tek kad je počela privatizacija, pojavljuju neke mlade osobe, koje odjedanputa licitiraju na, u milionskim sumama i kupuju preduzeća. Niko ne pita odakle. Znači vi ste danas mogli da obijete, na primer kriminalac neki je mogao da obije banku, da uzme 4 miliona evra, da ode i da kupi neko poljoprivredno dobro od kojeg može da živi 25 hiljada ljudi.Milica Jevtić, reporter:Jednako važno kao donošenje zakona jeste da se propis pažljivo i dosledno sprovodi. Ako bi bilo koja karika u tom nizu zakazala, zakon bi mogao da postane opasan.Zoran Stojiljković, član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije:Prvo, može se vrlo selektivno primenjivati, što mora da se uradi po procedurama da ne bude toga. I drugo mora da se ima puna svest o tome da to takozvano revolucionarno zakonodavstvo ima takozvani obrnuti teret dokazivanja, znači u tom slučaju, ne moram ja da dokažem vašu krivicu ili potencijalnu krivicu, ja vas samo optužim vi treba da dokazujete da ste nevini i to je jako opasna stvar o kojoj treba voditi računa.Milica Jevtić, reporter:Srbija u svom zakonodavstvu ima mehanizme za oduzimanje imovine ali samo u slučajevima kada se osoba sumnjiči da je počinila određeno krivično delo ili se to i dokaže.

----------------------------------------------------------

Vesti