Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Indeks percepcije korupcije 2025: Najlošiji rezultat Srbije u poslednje dve decenije

Srbija je na rangiranju zemalja i teritorija po Indeksu percepcije korupcije (CPI – Corruption Perception Index) sa skorom 33 i 116. pozicijom na tabeli dodatno pogoršala rezultat i prvi put je rangirana najlošije u regionu. Indeks Srbije je za dva poena niži nego prethodne godine i najniži od 2012. godine kada je uvedena postojeća metodologija ocenjivanja, na skali od 0 (izuzetno korumpirane) do 100 (veoma „čiste“). Poređenje po poziciji na tabeli u odnosu na broj rangiranih zemalja pokazuje da je ovo najlošiji plasman od 2004. godine. Na ovogodišnjoj listi globalne organizacije Transparency International (TI) ukupno su 182 zemlje i teritorije, a...

Šta skrivaju aneksi ugovora za najveće infrastrukturne poslove u Srbiji: Visoka cena direktnog ugovaranja

I dok za Moravski koridor nadležno Ministarstvo građevinarstva nije objavilo u svojim informacijama o radu da je sklopljen i jedan aneks ugovora o izgradnji, za ostale projekte nalik tome, ti aneksi uglavnom postoje. I to u velikom broju. Sklapaju se brzo nakon potpisivanja ugovora o izgradnji, a njihov broj, kako se vidi iz ovog dokumenta, varira od tri do desetak po projektu. Najveći broj odnosi se na korekciju cene, odnosno na izmenu Tabele cena, kako stoji u objašnjenju. Iza ovog razlog odmah je i onaj koji se tiče pomeranja rokova za završetak. I tako dođemo do situacije da su ti projekti na kraju...

Sestri ministra Nemanje Starovića milioni preko nameštenih javnih nabavki i konkursa

Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao „frapantne“ primere nameštanja javnih nabavki, piše Birn.. Portal Gradske info, u vlasništvu Ognjane Starović, starije sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, samo tokom prošle godine je dobio oko dva i po miliona dinara od Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu. Novac je ovom mediju dodeljen na dve javne nabavke za usluge informisanja. Na obe nabavke je firma Ognjane Starović bila...

Štetne posledice izmena pravosudnih propisa za borbu protiv korupcije

Izmene pravosudnih zakona izgledno će smanjiti mogućnost Tužilaštva za organizovani kriminal da istražuje sumnje na korupciju visokih javnih funkcionera. Posledice su utoliko teže jer učinak u gonjenju „visoke korupcije“ ni do sada nije bio zadovoljavajući, pri čemu se sve to dešava u situaciji kada je prvi put posle 30 godina jedan aktuelni ministar zvanično optužen za korupciju. Izmene Zakona o javnom tužilaštvu, koje je Narodna skupština usvojila 28. januara 2026, direktno će se odraziti na celokupan rad Tužilaštva za organizovani kriminal. Ono sada, umesto 25 predviđenih, ima 20 tužilaca, od kojih je 11 upućeno iz drugih tužilaštava. U roku od 30...

Sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta

Misija za proveru činjenica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) posetila je Srbiju 23. januara, kao što je bilo predviđeno Rezolucijom EP o Srbiji, usvojenom 22. oktobra 2025. godine. Misiju su činili predstavnici šest poslaničkih grupa EP. Jedan od sastanaka evropskih parlamentaraca održan je  sa predstavnicima domaćih nevladinih organizacija, a jedna od sedam NVO bila je Transparentnost Srbija. TS je, inače, odmah po usvajanju rezolucije EP izdala saopštenje.  Tada smo ukazali na značaj prepoznavanja da je „moguća korupcija“ u vezi sa ugovaranjem i izvođenjem radova prilikom rekonstrukcije železničke pruge, deo šireg problema – činjenice da Srbija ugovara najvrednije infrastrukturne radove bez primene...

„Ispitivanje porekla imovine“ i oduzimanje imovine stečene korupcijom

Šta piše u zakonima, šta su problemi i šta treba raditi Oduzimanje imovine u krivičnom postupku (Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku) Trebalo bi da se oduzme korist koja je stečena krivičnim delom – ali samo ono što je dokazano u konkretnom krivičnom postupku. Hipotetički primer (kad se primenjuje): inspektor uhapšen dok prima mito od hiljadu evra, a kasnije osuđen za krivično delo primanja mita. Oduzima se tih hiljadu evra, zakonitost sticanja njegove druge imovine se ne proverava. Hipotetički primer (kad se ne primenjuje): funkcioner je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja (npr. nezakonito je zaključio ugovor i time privilegovao firmu svog prijatelja). Ako...

Hitne izmene pravosudnih zakona – zaobilaženje struke i evropskih standarda i politička odmazda za “neposlušnost”

Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 23 upozorava javnost na ozbiljne rizike koje nosi zakazivanje vanredne sednice Narodne skupštine za 14. januar, na kojoj će se razmatrati izmene sistemskih pravosudnih zakona po hitnoj proceduri.[1] Na dnevni red vanredne sednice stavljeni su Predlog zakona o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o...

Sve manje državnih preduzeća ima zakonitog direktora

Od 34 preduzeća u državnom vlasništvu, bilo da su u statusu javnih preduzeća, AD ili DOO, koja bi direktora morala da biraju na javnom konkursu, u 2026. godinu sa zakonito postavljenim direktorom ulaze samo dva. Elektroprivreda Srbije dobila je direktora posle konkursa u junu 2024. godine, a Mokra gora doo ima direktora izabranog na konkursu, kojem mandat ističe u januaru 2026. Na javnim konkursima trebalo bi da se biraju i direktori preduzeća u državnom vlaništvu koja menjaju formu u AD i DOO.  Na kraju 2025. godine transformisano je osam JP, a u stausu JP ostalo ih je još 11. Na direktore AD...

’’Duple’’ funkcije nisu ustavno pravo

Saopštenje za javnost:

 

 

’’Duple’’ funkcije nisu ustavno pravo

Transparentnost – Srbija izražava čuđenje zbog odluke Ustavnog suda da privremeno obustavi „izvršenje pojedinačnog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu odredaba člana 82 Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije“. Smatramo da ocena Ustavnog suda prema kojoj se zbog napred citirane odredbe zakona „osnovano postavlja pitanje jednakosti pravnog položaja svih lica na javnim funkcijama“ nije dovoljno uverljiv za suspenziju njene primene.

 

Naime, norma Zakona o AZBPK koju su osporila tri poslanika vojvođanske skupštine nalagala je zatečenim „duplim“ funkcionerima da između 1. januara i 1. aprila 2010 svoju situaciju razreše tako što će se po svom izboru odreći svih funkcija osim jedne i o tome obavestiti Antikorupcijsku agenciju. S druge strane, za funkcionere kojima je mandat počeo nakon 1. januara važi režim u kojem je vršenje više funkcija istovremeno dopušteno samo uz prethodno odobrenje Agencije. Očigledno je da primenom člana 82 zakona na kojem insistira Agencija, ne bi bila uspostavljena nikakva vrsta nejednakosti između dve pomenute vrste funkcionera. Do toga ne bi došlo jer su i pomenuti vojvođanski poslanici i svi drugi koji se nalaze u sličnoj situaciji mogli podneti ostavke na funkcije gradonačelnika a zatim zatražiti odobrenje od Agencije da se kandiduju za ta mesta.

 

Krajnje je neuobičajeno da se kao neravnopravni smatraju oni funkcioneri koji su, makar u toku prva tri meseca ove godine, legalno imali više prava od svojih kolega, a koji bi, da su ispunili svoju zakonsku obavezu iz člana 82 Zakona o Agenciji, sada sa njima bili jednaki. Još je neobičnije što se i dupli funkcioneri pri osporavanju i Ustavni sud u odluci o obustavi izvršenja pozivaju na član 21 Ustava koji garantuje jednakost pred zakonom i zabranu diskriminacije, budući da je upravo primenom člana 82 Zakona o Agenciji ta ravnopravnost među funkcionerima trebalo da bude uspostavljena.

 

Transparentnost – Srbija

 

Beograd, 21. maj 2010.

 

 

 

Ustavni sud je na 20. Redovnoj sednici odlučio o 65 predmeta, u predmetima VIIIU - 102/10 i  VIIIIU - 160/10 je odložio razmatranje, a u predmetu Už- 616/08 nije doneo odluku

 

I U predmetima ocene ustavnosti zakona, Ustavni sud je :

- obustavio izvršenje pojedinačnog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu odredaba člana 82 Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", broj 97/08) koje propisuju da je funkcioner koji obavlja više javnih funkcija na dan početka primene ovog zakona, dužan da se u roku od 90 dana od dana početka primene ovog zakona  izjasni koju će javnu funkciju vršiti i dalje, i da izjašnjenje dostavlja Agenciji, jer je ocenio da se, u kontekstu sa odredabama člana 28 istog zakona koje uređuju zabranu, odnosno uslove dopuštenosti istovremenog vršenja  javnih funkcija ,  osnovano postavlja pitanje jednakosti pravnog položaja svih lica na javnim funkcijama, a time i pitanje saglasnosti osporenih odredaba Zakona sa odredbama člana 21 Ustava koje garantuju jednakost svih pred Ustavom i zakonom i zabranjuju  diskriminaciju po bilo kom osnovu, a  da bi,  izvršavanjem osporene odredbe Zakona,  mogle nastupiti neotklonjive štetne posledice. Sud je dostavio Narodnoj skupštini na odgovor u smislu člana 33 Zakona o Ustavnom sudu, predlog za ocenu ustavnosti odredaba člana 82 Zakona o agenciji za borbu protiv korupcije. (predmet IUz-849/10)

Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije

Član 28 (samo stavovi 1 i 2)

Funkcioner može da vrši samo jednu javnu funkciju, osim ako je zakonom i drugim propisom obavezan da vrši više javnih funkcija.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, funkcioner može da vrši drugu javnu funkciju, na osnovu saglasnosti Agencije.

Član 82

Funkcioner koji obavlja više javnih funkcija na dan početka primene ovog zakona, dužan je da se u roku od 90 dana od dana početka primene ovog zakona izjasni koju će javnu funkciju vršiti i dalje.

Izjašnjenje iz stava 1. ovog člana funkcioner dostavlja Agenciji.

Član 83

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. januara 2010. godine.

Vesti