Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

Počinje primena Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Srbije

Zakon o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije koji danas počinje da se primenjuje trebalo bi da donese novi mehanizme nadzora nad preduzećima, ali je nejasno šta će od tih podataka biti dostupno nadležnim ministarstvima, a šta i javnosti, jer to zavisi od podzakonskih akata ili čak stava Ministarstva privrede. Zakon će, pored nekoliko dobrih novina, doneti i jedna značajni korupcijski rizik. Nakon transformacije javnih preduzeća u vlasništvu Srbije u akcionarska društva, novoizabrani rukovodioci preduzeća (članovi skupštine akcionara, članovi nadzornih odbora, direktori i v.d. direktori), neće biti u obavezi da podnose izveštaje o imovini i prihodima, niti će...

Kako će se birati rukovodioci „korporativizovanih“ državnih preduzeća: Prilike i propusti novog zakona

U ponedeljak, 16. septembra, počinje primena Zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije, koji je usvojen prošle jeseni uz „vetar u leđa“ Međunarodnog monetarnog fonda i posle jednog povlačenja prvobitnog predloga radi detaljnije javne rasprave. Jedan od efekata ovog zakona biće promena pravne forme javnih preduzeća u akcionarska društva ili društva sa ograničenom odgovornošću, ali i uvođenje „centralizovanog upravljanja“ u te kompanije. Pored transformacije javnih preduzeća u akcionarska ili društva sa ograničenom odgovornošću, zakon reguliše i postavljanje rukovodstava, kao i sistem nadzora nad njihovim radom. O tome za Biznis.rs govari direktor organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić, koji ukazuje...

Nenadić: Vlada otvoreno podržava projekat 'Jadar', kako će onda nepristrasno da odluči o njemu

Programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić izjavio je da je Vlada Srbije "veoma transparentna u svojoj podršci projektu 'Jadar' što dovodi u pitanje njenu nepristrasnost kada se budu donosile odluke hoće li projekat biti realizovan ili ne". On je u intervjuu za novi broj nedeljnika NIN rekao da formalno gledano odluka još nije doneta i objasnio da je ovu nevladinu organizaciju zanimalo nekoliko stvari o tom projektu. "Prva stvar je ekonomski momenat. Sasvim je izvesno da će biti neke štete i rizika po životnu okolinu. S druge strane, ministar finansija je izlazio sa procenama efekta na BDP od nekih 10-12 milijardi evra...

ODIHR nikad jasnije o sprečavanju zloupotrebe javnih resursa za izbornu promociju

„Razdvajanje države i partije“ i „nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“ veoma je značajna, i s razlogom prva,  preporuka  u  konačnom izveštaju ODIHR o junskim lokalnim izborima, ističe Transparentnost Srbija. Koje pojave ODIHR smatra nedozvoljenim mešanjem partijskog i državnog jasno se vidi kada se pročitaju nalazi koji prethode ovoj preporuci: „postojeća pravila“ (na primer, ona o zabrani prenošenja informacija o nekim aktivnostima javnih funkcionera), „ne obezbeđuju razdvajanje države i partije i jednakost učesnika izbora“; „sve izborne liste su nosile ime predsednika države“; „predsednik Republike i članovi Vlade su predstavljeni na bilbordima, TV spotovima i na mitinzima tokom kampanje, a istovremeno su imali...

Ministarstvo ne odgovara na pitanje koliko bi se novca slilo u državni budžet od projekta „Jadar“

Transparentnost Srbija zatražila je od Ministarstva finansija preciznu informaciju o tome koliko bi se od projekta "Jadar" novca slilo u državni budžet i kasu lokalnih samouprava, ali te podatke još nije dobilo, izjavio je programski direktor te organizacije Nemanja Nenadić. „Ministarstvo finansija ignoriše taj zahtev za pristup informacijama i na taj način značajno smanjuje snagu tih finansijskih argumenata koji se plasiraju u javnosti“, kazao je Nenadić za FoNet. On je podsetio i na izjave ministra finansija Siniše Malog koje se tiču bruto društvenog proizvoda i njegovog rasta zbog projekta „Jadar„. „Čuli smo da će bruto društveni proizvod porasti 10 do 12 milijardi, valjda...

Debata o rasipanju javnih resursa: Javna preduzeća

Javna preduzeća u Srbiji su stecište partijskih ljudi, bez profesionalnog menadžmenta, uglavnom su veliki gubitaši i kreatori crnih rupa u budžetu, zajednička je ocena učesnika debate Transparentnosti Srbija o rasipanju javnih resursa. O trošenju para građana Srbije na nenanamesnki i neracionalan način, uz "preskakanje" zakonskih procedura, govorili su programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić, predsednik Saveta za borbu protiv korupcije Miroslav Milićević i programski direktor ekonomsko-istraživačke mreže Libek Mihailo Gajić. Kao primer spornog rukovođenja javnim preduzećima oni su izdvojili Elektroprivredu Srbije (EPS), dovedenu do velikih finansijskih problema i havarija postrojenja koje su ozbiljno mogle da ugroze snabdevanje Srbije strujom. "Javna preduzeća bi...

Debata TS: Brojne nepravilnosti u trošenju državnog novca prođu bez reakcije nadležnih institucija

Brojne nepravilnosti u trošenju državnog novca prođu bez reakcije nadležnih institucija, a mnogi ugovori o velikim i skupim državnim projektima, poput EXPO 2027, imaju specijalne procedure i nisu u potpunosti dostupni javnosti, neki su od problema na koje su ukazali učesnici debate, u organizaciji Transparentnost Srbija. O javnim nabavkama, pravnom ambijentu u kojem se odvijaju, načinu na koji ih mediji prate i tome koliko su građani svesni da je reč o njihovom novcu, razgovarali su Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, Radmilo Marković, novinar Balkanske istraživačke mreže (BIRN) i ekonomista Mihailo Gajić iz ekonomsko-istraživačke mreže Libek. Jedna od glavnih tema debate je...

Antikorupcijska strategija posle pet i po godina – očekivanja i nedostaci

Iako je nesumnjivo dobra vest da je Srbija posle pet i po godina od isteka prethodne dobila novu antikorupcijsku strategiju, ovaj planski dokument, čak i ako se bude u potpunosti poštovao, ne pruža dovoljne garancije za otklanjanje nekih od glavnih uzroka korupcije – ocenjuje Transparentnost Srbija. Merilo za ostvarivanje opšteg cilja Strategije je porast Indeksa percepcije korupcije Transparency International sa ovogodišnjih 36, na 43 poena do kraja 2028. Upitno je da li će i ovaj, ne naročito ambiciozan cilj (reč je o globalnom proseku, dok je prosek Evrope čak 57), biti dostižan na osnovu mera koje su planirane. Još snažniji pokazatelj...

Milioni nejasne namene

euri i dinari mDecembarski dodatak za partije

O tome kako se, a pogotovo zašto se troši gotovo 2.000 milijardi dinara budžeta Republike Srbije ne zna se dovoljno. Jedan veoma mali segment tog budžeta je onaj namenjen finansiranju parlamentarnih političkih stranaka. Njegova naročita zanimljivost leži u tome što o sumi koja će se deliti odlučuju upravo korisnici – predstavnici tih istih parlamentarnih stranaka.

Oni o tome odlučuju direktno, kada glasaju o budžetu i njegovim rebalansima. Odluku o tome su doneli ranije, kada su glasali za Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i u njemu odredili koji deo budžeta se deli partijama i po kom ključu. Autor ovog teksta je bio svedok diskusija koje su se vodile na sastancima tzv. šire radne grupe u doba pisanja prethodnog Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, tokom 2010, u kojoj su bili predstavnici političkih stranaka. Jedina odredba za koju su stizali predlozi sa te strane odnosila se upravo na način raspodele budžetskog novca.

Rebalans donosi parlamentarnim političkim strankama u 2022. dodatnih 181.335.000 dinara (oko 1,580.000 evra) koji nisu bili predviđeni u originalnom budžetu za 2022. Ukupna izdvajanja za ovu namenu će biti milijardu i 565 miliona dinara (oko 13,3 miliona evra). Povećanje je 13,1%, zato što Vlada očekuje da će se upravo za toliko povećati poreski prihodi (uglavnom zbog inflacije), a Zakon propisuje da se novac za partije određuje prema toj stavci budžeta. Na mesečnom nivou, strankama sa liste SNS-a tako sleduje oko 57 mesto 50 miliona, podeljenima sa liste „Ujedinjeni za pobedu Srbije“ oko 19 umesto 17, a listi SPS-JS 16,5 umesto 14,6 miliona dinara. Koaliciji NADA pripada još milion na postojećih 7,7 miliona dinara, „Moramo“ će se takođe sa uvećanjem približiti 8 miliona, iza njih slede Dveri i Zavetnici sa manje od sedam miliona, SVM sa tri i ostale manjinske liste sa između pola i dva miliona dinara mesečnih prihoda iz budžeta Srbije.

Na ovim faktima bi se priča mogla i završiti da nema tri nepoznanice.

Prva je to što Ministarstvo finansija i Vlada Srbije nisu našli za shodno da ovu, kao ni mnoge druge predloge za promenu budžeta obrazlože. Originalni predlog budžeta za 2022. sadržao je pet puta duže obrazloženje od tabelarnog prikaza prihoda i rashoda, a da je kod rebalansa stvar potpuno obrnuta – sada je obrazloženje pet puta kraće!

Ipak, i u tako skučenom prostoru našlo se mesta da se narodni poslanici i javnost upoznaju sa predviđanjima za očekivanje da će sledeće godine biti usporen rast prihoda od turizma u Španiji, na primer. Ključne reči iz obrazloženja Rebalansa su inače „u Ukrajini“, sa deset pominjanja, uz korišćenje prefiksa „konflikt“ (na jednom mestu „oružani“), „sukob“, „kriza“ ili naprosto „dešavanja“. Glavna „zvezda“ originalnog budžeta za ovu godinu bio je COVID, tada pomenut 54 puta.   

Druga stvar koju ne znamo je koliko će para parlamentarne stranke zapravo dobiti u poslednjoj tranši, koju očekuju 10. decembra. Budžet za ove namene se naime utvrđuje na godišnjem, a deli na mesečnom nivou. Iskustvo iz ranijih godina pokazuje da je realizacija sa ove stavke blizu 100%, što znači da stranke mogu da očekuju u decembru ne samo povećanje, već i razliku za prethodne mesece, kada je budžet bio manji. Dodatnu komplikaciju predstavlja to što je novac, sve do avgusta, deljen prema rezultatima izbora iz 2020, koje je opozicija uglavnom bojkotovala, a tek nakon toga na osnovu ovogodišnjih izbornih rezultata. Samim tim, i pravo na razliku se obračunava po dva ključa.

Ako se primene ovi principi, Ishod je, prema proračunu Transparentnosti Srbije sledeći: SNS lista će dobiti vanredno još 102 miliona dinara, SPS-JS još 22 miliona, UPS blizu 9, SVM 5,5, NADA 4, a Moramo, Zavetnici i Dveri više od tri miliona. SPP bi imao dodatak od 2,6 miliona, SDA 1,8, a Koalicija Albanaca 1,7. Ostaje nepoznanica kome je do jula bilo isplaćivano oko 8 miliona dinara mesečno na koje je imao pravo Šapićev SPAS. Bez obzira na utapanje ove grupacije u SNS, Zakon ne daje mogućnost da se SNS-u prenese i pravo na budžetski novac. Međutim, nema pravila o tome da li taj novac ostaje u budžetu ili se deli drugim strankama.

Treća i najvažnija stvar jeste to što uopšte nije jasno zbog čega građani upravo u ovolikoj meri finansiraju parlamentarne političke stranke. Još od kada je uveden sistem izdašnih budžetskih dotacija (2003), menjali su se nekoliko puta procenti, kriterijumi i parametri, ali nikada nije bilo jasno zašto su bili baš tako propisani. Finansiranje parlamentarnih stranaka iz budžeta je uobičajeno u mnogim zemljama, i za njega postoje i brojna teorijska opravdanja, a u Srbiji i sasvim praktični razlozi. Kad je reč o strankama na vlasti, za očekivati je da će svakako naći načina da obezbede ono što im je potrebno o trošku države, pa je bolje da to bude legalno. Opozicija, makar dok ne bude verovatno da može doći na vlast ne može da računa na značajnu, bilo javnu ili skrivenu, podršku krupnog i sitnog kapitala, niti na podršku većeg broja malih pojedinačnih donatora.

Međutim, ako građani koje za to niko nije pitao već plaćaju stranke, onda to mora da ima neku opravdanu svrhu – na primer, da omogući pokrivanje troškova održavanja partijske infrastrukture do neke razumne granice. Te granice su odavno prekoračene. To je najupečatljivije kod vladajuće SNS, koja je za pokrivanje troškova redovnog rada centrale i odbora širom zemlje u 2021. primila iz budžeta gotovo 400 miliona dinara više novca nego što je potrošila za tu namenu. Pored toga, iako je reč o stranci koja navodno ima čak 800 hiljada članova, nije prijavljen ni dinar prihoda od članarine.

Javna preduzeća

Dragocenost postojanja Fiskalnog saveta se još jednom pokazala u punom svetlu na primeru analize Rebalansa, koju je šteta skraćivati, a ni komentar joj nije potreban:

Loša karakteristika predloženog rebalansa je njegova netransparentnost, naročito u delu koji se odnosi na izdatke za javna energetska preduzeća.  Nedovoljna transparentnost budžeta problem je koji se ponavlja iz godine u godinu. Na primer, Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima (sada Ministarstvo) od svog osnivanja nikad nije našla za shodno da u budžetu predstavi projekte na koje troši novac poreskih obveznika. Predloženim rebalansom transparentnost budžeta dodatno i snažno je pogoršana jer ogroman trošak javnih preduzeća iz energetskog sektora nije detaljnije prikazan. Jedini rashod koji se može jasno prepoznati u budžetu je 10 mlrd dinara za nabavku rudarske mehanizacije za EPS. Preostalih oko 140 mlrd dinara (1,2 mlrd evra) direktnog budžetskog troška samo su proknjižene na poziciji Izdataka za nabavku finansijske imovine, bez objašnjenja. To znači da nije pokazano kom preduzeću ide koliko sredstva, kako su njihovi gubici tačno nastali, za koje namene će se budžetska sredstva iskoristiti i drugo. Gotovo je neverovatno da se pozicija Izdaci za nabavku finansijske imovine (u cilju sprovođenja javnih politika) poveća u odnosu na prvobitni budžet preko 11 puta (sa 13 na 153 mlrd dinara); da se nabavka finansijske imovine na računu finansiranja budžeta poveća 35 puta (sa 3,8 na 132 mlrd dinara); da se izmenom Člana 41 omogući da država izda 102 mlrd dinara garancija za zaduživanje (prethodno bilo 24 mlrd) – a da ništa od toga ne bude jasno obrazloženo poreskim obveznicima. Pritom, u Obrazloženju budžeta našlo se mesta da se pomene aktivnost multinacionalnih kompanija u Irskoj.

Subjekti i činioci

Već tradicionalni šampion komičnih obrazloženja su zakoni na osnovu kojih se isplaćuje pomoć za mlade. Prvi put je to navodno bila otežana mogućnost zapošljavanja zbog COVID-a, koja se, naravno, „rešava“ podelom po 100 evra svima od 16 do 29 godina, uključujući đake i studente, koji uopšte ne traže posao, kao i one koji već rade. Pred ovogodišnje izbore je bilo neophodno hitno pomoći mlade sa još po 100 evra zbog „novih sojeva virusa“.

Isplata po pet hiljada dinara se sada pravda time što se radi o „kategoriji lica od posebnog značaja za Republiku Srbiju, a koja su u fazi školovanja, odnosno koja su upravo završila školovanje“.

Ne pojašnjavajući da li se pod „navedenim“ misli na to to što su „u fazi školovanja ili završili školu“, u obrazloženju dalje stoji da „navedeno dovodi do činjenice da im je, u novonastalim okolnostima neophodno više vremena da savladaju tražene kompetencije i steknu iskustvo koje bi ih kvalifikovalo na tržištu rada i omogućilo im da ostvare zaposlenje, odnosno zarade koje su preduslov višeg životnog standarda“.

Dalje se kaže kako je isplata dva puta po sto evra kao rezultat imala „određeno poboljšanje položaja ove kategorije lica“. Međutim, „kako 2023. godina moguće donosi nove izazove, a nakon širokog i sveobuhvatnog analiziranja u punoj koordinaciji sa svim relevantnim činiocima i subjektima u Republici Srbiji, konstatovana je potreba da Republika Srbija preuzme obavezu da izvrši uplatu jednokratne novčane pomoći državljanima Republike Srbije od 16 do 29 godina“ ...  „koja poseduju važeću ličnu kartu“ (kao da onima bez lične karte nije potrebna pomoć?)...

Za sada smo uskraćeni za saznanje ko je analizirao i konstatovao (Ministarstvo finainsija, Vlada?), kao i to ko bi mogli da budu subjekti, a ko činioci u Republici Srbiji, sa kojima su se nepoznati analizatori i konstatori koordinisali.

Nemanja Nenadić za Peščanik

Vesti