Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Sestri ministra Nemanje Starovića milioni preko nameštenih javnih nabavki i konkursa

Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao „frapantne“ primere nameštanja javnih nabavki, piše Birn.. Portal Gradske info, u vlasništvu Ognjane Starović, starije sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, samo tokom prošle godine je dobio oko dva i po miliona dinara od Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu. Novac je ovom mediju dodeljen na dve javne nabavke za usluge informisanja. Na obe nabavke je firma Ognjane Starović bila...

Štetne posledice izmena pravosudnih propisa za borbu protiv korupcije

Izmene pravosudnih zakona izgledno će smanjiti mogućnost Tužilaštva za organizovani kriminal da istražuje sumnje na korupciju visokih javnih funkcionera. Posledice su utoliko teže jer učinak u gonjenju „visoke korupcije“ ni do sada nije bio zadovoljavajući, pri čemu se sve to dešava u situaciji kada je prvi put posle 30 godina jedan aktuelni ministar zvanično optužen za korupciju. Izmene Zakona o javnom tužilaštvu, koje je Narodna skupština usvojila 28. januara 2026, direktno će se odraziti na celokupan rad Tužilaštva za organizovani kriminal. Ono sada, umesto 25 predviđenih, ima 20 tužilaca, od kojih je 11 upućeno iz drugih tužilaštava. U roku od 30...

Sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta

Misija za proveru činjenica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) posetila je Srbiju 23. januara, kao što je bilo predviđeno Rezolucijom EP o Srbiji, usvojenom 22. oktobra 2025. godine. Misiju su činili predstavnici šest poslaničkih grupa EP. Jedan od sastanaka evropskih parlamentaraca održan je  sa predstavnicima domaćih nevladinih organizacija, a jedna od sedam NVO bila je Transparentnost Srbija. TS je, inače, odmah po usvajanju rezolucije EP izdala saopštenje.  Tada smo ukazali na značaj prepoznavanja da je „moguća korupcija“ u vezi sa ugovaranjem i izvođenjem radova prilikom rekonstrukcije železničke pruge, deo šireg problema – činjenice da Srbija ugovara najvrednije infrastrukturne radove bez primene...

„Ispitivanje porekla imovine“ i oduzimanje imovine stečene korupcijom

Šta piše u zakonima, šta su problemi i šta treba raditi Oduzimanje imovine u krivičnom postupku (Krivični zakonik i Zakonik o krivičnom postupku) Trebalo bi da se oduzme korist koja je stečena krivičnim delom – ali samo ono što je dokazano u konkretnom krivičnom postupku. Hipotetički primer (kad se primenjuje): inspektor uhapšen dok prima mito od hiljadu evra, a kasnije osuđen za krivično delo primanja mita. Oduzima se tih hiljadu evra, zakonitost sticanja njegove druge imovine se ne proverava. Hipotetički primer (kad se ne primenjuje): funkcioner je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja (npr. nezakonito je zaključio ugovor i time privilegovao firmu svog prijatelja). Ako...

Hitne izmene pravosudnih zakona – zaobilaženje struke i evropskih standarda i politička odmazda za “neposlušnost”

Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 23 upozorava javnost na ozbiljne rizike koje nosi zakazivanje vanredne sednice Narodne skupštine za 14. januar, na kojoj će se razmatrati izmene sistemskih pravosudnih zakona po hitnoj proceduri.[1] Na dnevni red vanredne sednice stavljeni su Predlog zakona o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o...

Sve manje državnih preduzeća ima zakonitog direktora

Od 34 preduzeća u državnom vlasništvu, bilo da su u statusu javnih preduzeća, AD ili DOO, koja bi direktora morala da biraju na javnom konkursu, u 2026. godinu sa zakonito postavljenim direktorom ulaze samo dva. Elektroprivreda Srbije dobila je direktora posle konkursa u junu 2024. godine, a Mokra gora doo ima direktora izabranog na konkursu, kojem mandat ističe u januaru 2026. Na javnim konkursima trebalo bi da se biraju i direktori preduzeća u državnom vlaništvu koja menjaju formu u AD i DOO.  Na kraju 2025. godine transformisano je osam JP, a u stausu JP ostalo ih je još 11. Na direktore AD...

„Moravski koridor" – kratko podsećanje

U vestima o otvaranju deonice „Moravskog koridora" navodi se da je izgradnja auto-puta je počela 2019. godine i da su predviđeni troškovi izgradnje iznosili su oko 800 miliona evra, ali i da se država „za potrebe izgradnje ovog auto-puta zadužila 1,89 milijardi evra, što je opravdala povećanjem cene materijala, rada, energenata i eksproprijacije zemljišta u proteklih pet godina". Izgradnja ovog koridora nije ugovorena na osnovu Zakona o javnim nabavkama, već na osnovu „posebnog zakona", usvojenog upravo zbog ovog projekta. Tim posebnim zakonom je propisano da će Vlada Srbije odabrati partnera na osnovu pravila koja bude definisala uredbom. U okviru uredbe je bilo propisano...

Borba protiv korupcije u izvršnoj vlasti i policiji – godina propuštenih prilika

Vlada Srbije, ni u drugom postavljenom roku, koji ističe za deset dana, neće ispuniti preporuke za sprečavanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, koje je dobila od GRECO 2022. – pokazuje analiza koju je Transparentnost Srbija objavila danas.  Kada je reč o propisima, tokom 2025. nije donet Zakon o unutrašnjim poslovima, niti je dopunjen Zakon o sprečavanju korupcije, iako su nacrti tih akata, upravo zbog preporuka GRECO, pripremani ranijih godina. Nije ni pokušano da se prostor za koruptivne uticaje na donošenje propisa umanji kroz proširenje kruga primene Zakona o lobiranju, kao što je preporučio GRECO. Dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama...

Studija Sistem društvenog integriteta predstavljena u Bečeju

NIS BečejTransparentnost Srbija je u Bečeju predstavila studiju „Sistem društvenog integriteta“ u kojoj je analizirano stanje u svim oblastima društva značajnim za borbu protiv korupcije ili sa visokim korupcijskim rizikom i date preporuke i mere koje bi trebalo da poboljšaju stanje.

-Nakon što smo predstavili ovu studiju na nacionalnom nivou krenuli smo da je predstavljamo i po pojedinim gradovima Srbije i uvek nam je zadovoljstvo da to činimo u Bečeju gde imamo i lokalnu organizaciju koja se bavi sličnim pitanjima, Bečejsko udruženje mladih. Moram da kažem i da je Bečej u nekim našim drugim istraživanjima bio svojevremeno veoma dobar primer kad je reč o antikorupcijskim mehanizmima pre svega u oblasti transparentnog objavljivanja informacija na svojim internet stranicama, rekao je Nemanja Nenadić, direktor Transparentnost Srbija.

Pokazalo se, kako Nenadić kaže, da postoji veoma veliki jaz između propisa koji su koliko – toliko solidni i usaglašeni sa međunarodnom praksom u većini slučajeva i, sa druge strane, sa primenom zakona koji je u dosta slučajeva veoma daleko od onog što u tim propisima piše. To je najvidljivije u slučaju rada javnih preduzeća i javne uprave.

-Jedan od čestih slučajeva loše prakse je i zaobilaženja zakonskih procedure pri izboru rukovodioci javnih ustanova, preduzeća i institucija u lokalnim samoupravama ali i na državnom nivou. Imamo i slučajeva da se dobri antikorupcijski propisi u praksi ignorišu i zaobilaze kao što je slučaj, na primer, sa javnim nabavkama, navodi Nenadić.

Kad je reč o gonjenju korupcije naveći problem je što istražni organi, a to je pre svega javno tužilaštvo koje bi trebalo da goni počinioce krivičnih dela to čini samo kad dobije krivične prijave od drugih lica umesto da pokaže veći stepen samostalnosti, da pokrene samoinicijativno proces istrage tih slučajeve pre nego što se neko odluči na taj formalni korak da podnese prijavu.

-Kada se objavi izveštaj neke nevladine organizacije, neka objava u relevantnim medijima, ili izveštaj državnih organa poput DRI postoji prostor da tužilaštvo reaguje i ispita da li tu ima nečije krivične odgovornosti, napominje naš sagovornik.

Kada je reč o lokalnoj samoupravi trenutno aktuelna stvar je donošenje akcionog plana posle usvajanja Strategije i tu se predviđaju neke mere ali je

Veliko je pitanje da li će mere iz budućih akcionih planova na lokalnom nivou koji će se praviti posle usvajanja Strategije biti dovoljne. Primera radi govori se o merama obezbeđivanja konkurencije kod imenovanja rukovodećih struktura u javnim službama i javnim preduzećima, da se utvrde jasni kriterijumi za izbore na javne funkcije, kako se biraju nadležni organi. Govori se i o povećanju transparentnosti rada službi, uprave i javnih preduzeća, o redovnom objavljivanju informacija od javnog značaja na portalima E-konsultacije, o postupcima konsultacija sa građanima prilikom donošenja nekih važnih dokumenata i akata, donošenja budžeta i dr. To često u praksi zavisi uglavnom od entuzijazma ili lokalne uprave ili entuzijazma nekih udruženja i organizacija koja organizuju takve rasprave.

U okviru nacrta tog plana spominje se i rad inspekcijskih službi i eksternih i internih revizora. Za sada organinizacije nisu zadovoljne kako je isplanirano, ali „Transparentnost Srbije“ će, kako je Nenadić rekao, davati i dalje svoje predloge a pozivam i sve građane da prate proces izrade akcionog plana jer očekujemo da se negde početkom oktobra i pojavi taj dokument.

-Treba pisati Ministarstvu pravde, treba im davati predloge za to kako da se unapredi akcioni plan ne samo za lokalnu samoupravu već i za sve druge oblasti, zaključio je Nemanja Nenadić, direktor Transparentnost Srbija.

Vesti