Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Godina skrivanja informacija i lažnih tvrdnji

Srbija obeležava još jedan Međunarodni dan prava javnosti da zna, a da problemi u ovoj oblasti nisu rešeni. Štaviše, proteklih godinu dana, pored uskraćivanja bitnih informacija po zahtevima, obeležili su brojni slučajevi u kojima su organi vlasti lažno tvrdili da ne poseduju tražene dokumente. To je, u sadejstvu sa nefunkcionisanjem demokratskih institucija i selektivnim radom istražnih organa, podiglo neodgovornost vlasti u Srbiji na viši nivo. Primena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, i pored toga što je obavezna, u stvarnosti sve više zavisi od dobre volje organa vlasti. Vlada i Skupština Srbije, i pored jasnih upozorenja iz nekoliko godišnjih...

Zakon o legalizaciji objekata – kršenje pravila i koruptivni rizici

Najavljeno usvajanje predloga zakona kojim se na novi način uređuje legalizacija građevinskih objekata na sutrašnjoj sednici Vlade Srbije značilo bi kršenje više zakona i poslovnika vlade jer prethodno nije organizovana javna rasprava niti je sprovedena analiza rizika od korupcije. Predložena zakonska rešenja nagrađuju vršenje krivičnih dela, što građenje bez dozvole jeste, od 2009. godine, a ukoliko ih vlada sutra usvoji time će biti prekršene sve propisane procedure. Naime, prema najavi resorne ministarke, Aleksandre Sofronijević, Vlada bi već sutra trebalo da usvoji predlog zakona koji propisuje posebne uslove legalizacije građevinskih objekata, a zatim bi ga i Skupština usvojila u hitnom postupku. Time bi...

Državna preduzeća plaćaju prevoz na "antiblokaderske" skupove

Kompanija "Jumko" i Javno komunalno preduzeće "Komrad" iz Vranja platili su ukupno 120.000 dinara za prevoz svojih radnika u Vranjsku Banju u nedelju, 31. avgusta gde je održan jedan od skupova protiv blokada. Otkako je ovo saznanje, zajedno sa ugovorima objavljeno pre deset dana, reakcija i demantija nema, objavila je N1. Nezvanično, tvrdi se da su radnici odvoženi na "kontraskup" u Vranjskoj Banji, na koji ne poziva SNS, već njima bliska organizacija "Centar za društvenu stabilnost". Programski direktor TS Nemanja Nenadić za N1 kaže da bi bilo zanimljivo čuti šta je zvanično objašnjenje uprave ova dva državna preduzeća. Međutim, ono što...

Ko organizuje skupove protiv blokada

Jedna od stvari koje su veoma upadljive nakon pro-režimskih skupova proteklih nekoliko vikenda jeste to da direktor Policije koristi stalno formulaciju "okupljanja koja je *organizovao* Centar za društvenu stabilnost". Verujem da je istina da je CDS prijavio ove skupove policiji, ali se čini malo verovatnim da su ih (jedini) zaista organizovali. Naprotiv, javno su dostupna mnoga svedočenja da  iza tih skupova stoji logistika SNS i drugih vladajućih stranaka, kao i pojedinih javnih institucija. U izveštajima sa događaja provladini mediji neretko uopšte ne pominju CDS, niti stranke, već ih predstavljaju kao skupove "običnih" građana.  Pitanje (stvarnog) organizatora skupa je veoma značajno sa...

Dok Ustavni sud ćuti poslovi za EXPO se ugovaraju bez konkurencije

Ustavni sud još uvek nije razmotrio inicijativu Transparentnosti Srbije da oglasi neustavnom odredbu posebnog „EXPO zakona“ kojom je isključena primena Zakona o javnim nabavkama. Najnovija analiza Transparentnosti pokazuje da su ovaj propust Ustavnog suda, posebna EXPO preduzeća iskoristila da ugovore poslove vredne preko 330 miliona evra, uz zanemarljiv nivo konkurencije – u čak 86% slučajeva podneta je samo jedna prihvatljiva ponuda. Podsećamo da je pored toga, najveći deo javnih radova koji se vezuju za ovu manifestaciju (npr. „nacionalni stadion“) ugovoren bez ikakvog oglašavanja i nadmetanja – direktnim dogovorom sa kompanijom Power China.        Poseban zakon za EXPO (Zakon o posebnim postupcima...

Promena sedam preduzeća iz javnih u AD ili DOO otvara vrata zloupotrebi javnih resursa?

Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila gubitke, povećala odgovornost i obezbedila profesionalno, a ne partijsko upravljanje. Međutim, takav način poslovanja preduzeća bio bi verovatno moguć da se radi o nekoj drugoj zemlji, a ne Srbiji, piše Danas. Iako ovaj korak potencijalno otvara put ka privatizaciji, to ne znači da će do nje automatski doći. Ipak, istina je da prelazak u AD ili DOO eventualnu privatizaciju čini tehnički jednostavnijom. Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila...

Lex specialis uvek štetan

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da je u vezi sa izložbom EXPO 2027, osim netransparentnosti "problem i to što za nabavke EXPO preduzeća nema mogućnosti pravne zaštite“.  „Stepen transparentnosti (u vezi sa lex specialisom i onim što je do sada izragađeno i što je planirano da se izgradi) je svakako manji nego kada bi se primenjivale isključivo redovne procedure iz zakona koji imamo. Tzv. lex specialis - a ovo je samo jedan od njih, je uvek štetan za pravni poredak. Prvenac, kada je reč o ovoj vlasti, bio je projekat Beograd na vodi za koji je donesen poseban zakon i to...

Ugovor za Prokop još štetniji nego što se mislilo

Nove informacije pokazuju da je nezakoniti ugovor o izgradnji zgrade beogradske železničke stanice bio još štetniji nego što je ranije izgledalo Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu („Beograd – centar“)[1], pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje. U proteklih šest godina država je, u zamenu za izgradnju stanične zgrade, ustupila privatnom partneru zemljište čija je komercijalna vrednost, prema najskromnijim procenama, bila u tom momentu 3,5 puta veća od vrednosti javnih radova[2]. Ovi dodatni troškovi su mogli da obuhvaćeni obavezama privatnog partnera da je kvalitet armature proveren ranije. Koliko će oni...

Da li su prijavljeni troškovi internet promocije iz 2012

n1 sns kampanjaZanimljivi prilog TV N1 o rumunskoj marketinškoj agenciji koja je obučavala „tim internet specijalac SNS“, sadrži i neke informacije koje su veoma važne sa stanovišta primene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, pa stoga, pogotovo ako ne budu argumentovano demantovane, zahtevaju brzu reakciju Agencije za borbu protiv korupcije. Naime, u prilogu su iznete argumentovane tvrdnje o tome da je SNS bila klijent rumunske marketinške agencije „Mažoritas“. To su detaljan opis angažovanja objavljen na sajtu kompanije („formiran internet tim... bilo 15 ljudi...“), kao i struktura troškova („80 posto budžeta uložili u kampanju na društvenim mrežama“), a zatim i personalna povezanost ovlašćenih lica u beogradskom ogranku ove firme (to jest, sa njom povezane firme „Kondiment“) sa SNS (prokurista je Simo Čulić, poznat i kao član SNS internet tima i odbornik u skupštini Beograda). U prilogu su iznete i tvrdnje da ovakve kampanje koštaju nekoliko stotina hiljada evra.

Kao što novinarka ispravno primećuje, nije sporno pravo SNS i drugih učesnika izbornih kampanja u Srbiji da angažuju za potrebe svoje promocije marketinške agencije, iz Srbije ili iz inostranstva. Međutim, kada to čine, moraju poštovati pravila iz Zakona o finansiranju političkih subjekata. To, između ostalog, znači da se svi troškovi moraju platiti sa posebnog računa za finansiranje izborne kampanje ili više izbornih kampanja na koje se odnose i da se moraju prikazati u odgovarajućim rubrikama izveštaja o troškovima kampanje.  Pošto se troškovi angažmana ove firme ne navode u finansijskim izveštajima iz kampanje SNS iz 2012, to može da znači da oni nisu prijavljeni ili da su prikazani u okviru neke druge, šire kategorije.   

Transparentnost Srbija je 2012. godine, kao i u mnogim drugim izbornim kampanjama pre i posle toga, pratila finansiranje izbornih kampanja, izveštaje stranaka i postupanje državnih kontrolnih organa. Kada je reč o finansiranju troškova kampanje SNS na parlamentarnim izborima, odnosno, predsedničkog kandidata Tomislava Nikolića, poređenje podataka monitoringa sa finansijskim izveštajima je bilo gotovo nemoguće. Naime, umesto u odgovarajuće rubrike (npr. za oglašavanje na TV, u štampi, putem bilborda itd.) neki od tih troškova su bili prikazani u rubrici „ostali troškovi“, uz navođenje da su plaćeni agenciji „Block & Connect“.  Da bi kontrola bila uopšte moguća bilo je neophodno razvrstati šta je sve plaćeno preko ove agencije pa zatim utvrditi da li ima nekih troškova koji su opaženi u monitoringu a da nisu prijavljeni.  

U svom prvom izveštaju o kontroli izborne kampanje koji je Agencija za borbu protiv korupcije objavila krajem maja 2012, pominje se da „ostali troškovi“ imaju značajan udeo i da je to posledica pogrešnog prijavljivanja pojedinih troškova u ovoj kategoriji. U analizi koju smo dali na ovaj izveštaj i dostavili je Agenciji nekoliko meseci kasnije, ukazali smo Agenciji na potrebu da objavi korigovane tabele utvrđene strukture rashoda, kada se „ostali troškovi“ pripišu u kategorije kojima zaista pripadaju.  Međutim, to nije urađeno, niti su sva sporna pitanja finansiranja kampanje iz 2012. razrešena do objavljivanja sledećeg izveštaja Agencije o kontroli finansiranja stranaka, s kraja 2013.  

Vesti