Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Izmenama zakona omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru

Organizacije Transparentnost Srbija i RERI obaveštavaju javnost da je  31. avgusta 2026. godine Narodna Skupština Republike Srbije usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima je omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu na kome je šuma uništena ili oštećena u požaru. Izmene su usvojene u objedinjenoj proceduri po čak 59 tačaka dnevnog reda i bez prethodno sprovedene javne rasprave. Između ostalog, usvojenim izmenama predviđena je i izmena člana 88. postojećeg zakona, kojom se propisuje da šumsko zemljište na kojem je šuma oštećena ili uništena požarom zadržava namenu određenu planskim dokumentom, koju je imalo pre nastanka požara. Međutim, već u sledećem stavu...

Nezakonit postupak nabavke paravana

Transparentnost Srbija podnela je inicijativu Kancelariji za javne nabavke da utvrdi da li je Republička izborna komisija prekršila zakon prilikom nabavki paravana za biračka mesta. TS je ukazala da je postupak javne nabavke pokrenut iako ona nije predviđena u godišnjem planu, a ne postoje razlozi hitnosti zbog kojih javnu nabavku nije bilo moguće planirati unapred. Prema raspoloživim informacijama, naručilac je odlučio da nabavku sprovede u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva, iako za to nisu ispunjeni uslovi. Uslov za sprovođenje najmanje transparentnog postupka javne nabavke bi bila „hitnost prouzrokovana događajima koje naručilac nije mogao da predvidi“, zbog čega nije moguće primeniti otvoreni postupak. Pri...

Prividno ograničenje funkcionerske kampanje u Zakonu o sprečavanju korupcije

Funkcionerska kampanja neće biti ograničena izmenama Zakona o sprečavanju korupcije  i pored odredbi koje prividno tome služe. Promotivne aktivnosti javnih funkcionera koje nemaju realnu svrhu, već služe podizanju rejtinga njihovih stranaka, prepoznate su u izveštajima ODIHR-a kao ključni element u brisanju granice između partijskog i državnog. Izmene Zakona o sprečavanju korupcije, o kojima Narodna skupština počinje da raspravlja danas, umesto da reše ovaj problem, stvaraju privid da se uvode ograničenja, i u praksi neće imati gotovo nikakve efekte. Nova pravila se odnose samo na period posle proglašenja izbornih listi, iako se promotivne aktivnosti zahuktavaju već od raspisivanja izbora, ili čak mesecima ranije. Zakonodavac je ostavio...

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme iz prakse

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme u toj oblasti koji su uočeni tokom primene važećih propisa, iako sadrži određena poboljšanja. Transparentnost Srbije stoga smatra da je nophodno organizovati novu javnu raspravu na kojoj bi se, pored zakonskih rešenja koja predlaže Ministarstvo privrede, raspravljalo i o pitanjima koja iz koncepcijskih razloga nisu obuhvaćena aktuelnim nacrtom Naime, javna rasprava koja se okončava danas, organizovana je uz kršenje svih propisa koji uređuju javne rasprave. Nisu objavljeni obaveštenje o početku rada na nacrtu, kao ni polazne osnove, iako je postojala obaveza za to. Pored toga, obrazloženje nacrta zakona ne sadrži objašnjenje...

GRECO potvrdio da preporuke nisu ispunjene

Porazno je što je Srbija ispunila samo tri od ukupno 24 preporuke GRECO za suzbijanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, iako je rok istekao pre gotovo tri godine (30. septembar 2023).  Ne samo da nisu usvojeni zakoni koji bi doprineli ispunjavanju preporuka, već vlast nije sprovela mere za koje zakonske izmene nisu bile potrebne nego samo stvarna volja da se suzbije korupcija. U značajnom delu, ispunjavanje preporuka koje je Srbija dobila od GRECO 2022. godine zavisi od izmena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o lobiranju, koje su odavno započete, ali nisu dovršene, niti su ti...

Kompenzacije umesto javnih nabavki

Koliko god kršenje Zakona o javnim nabavkama bilo rašireno, ipak su retke situacije u kojima se javni funkcioneri hvale da to čine. Slučaj u kojem predsednik opštine Čajetina predstavlja predsedniku Republike svoj „patent“ predstavlja takav primer. Milan Stamatović objašnjava da izbegava javne nabavke jer ne može „da juri“ izvođače (da obave te poslove). Zato poseže za kompenzacijom – firme koje inače imaju privatne investicije u opštini, i koje su po tom osnovu dužne da plate komunalne doprinose, prebijaju taj dug sa opštinom. Iz izjave proizlazi da u slučaju da ne urade ono što Opština od njih traži „neće dobiti upotrebnu...

Portal "Ko si, bre, ti" - to je posao tužilaštva, ne Vučića

Portal "Ko si, bre, ti" radi već dve nedelje, a još se ne zna pravni osnov njegovog funkcionisanja, niti način na koji se postupa po prijavama građana, izjavio je za Fonet programski direktor TS Nemanja Nenadić. On je istakao da bi borba protiv korupcije trebalo da bude posao tužilaštva, a ne predsednika Srbije.  Portal "Ko si, bre, ti" počeo je da radi 10. jula kao mehanizam preko kog građani, kako je navedeno, mogu da prijave bahato ponašanje funkcionera, korupciju, zloupotrebu položaja, ali i različite lokalne i komunalne probleme. "Tužilaštvo je to koje bi trebalo građane da ohrabri da prijavljuju korupciju, ali i koje...

Predložene dopune neće „oživeti“ Zakon o lobiranju

Zakon o lobiranju, koji u Srbiji već osam godina predstavlja „mrtvo slovo na papiru“, neće „oživeti“ ni nakon dopuna koje je predložila Vlada, ocenjuje Transparentnost Srbija. Iako su povod za ove dopune preporuke GRECO[1] iz 2021, odlaganje reforme nije iskorišćeno da se pronađu adekvatna rešenja za „neformalno lobiranje“. Ministarstvo pravde, suprotno pravilima, ovaj nacrt nije iznelo na javnu raspravu.   Predložene minimalne dopune Zakona o lobiranju neće rešiti glavni problem tog Zakona, na koji je Transparentnost Srbija upozoravala i prilikom njegovog donošenja, 2018[2]. Dok su, s jedne strane, Zakonom postavljena pravila za lobiranje, vršenje uticaja na sadržinu propisa koje se odvija...

Da li su prijavljeni troškovi internet promocije iz 2012

n1 sns kampanjaZanimljivi prilog TV N1 o rumunskoj marketinškoj agenciji koja je obučavala „tim internet specijalac SNS“, sadrži i neke informacije koje su veoma važne sa stanovišta primene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, pa stoga, pogotovo ako ne budu argumentovano demantovane, zahtevaju brzu reakciju Agencije za borbu protiv korupcije. Naime, u prilogu su iznete argumentovane tvrdnje o tome da je SNS bila klijent rumunske marketinške agencije „Mažoritas“. To su detaljan opis angažovanja objavljen na sajtu kompanije („formiran internet tim... bilo 15 ljudi...“), kao i struktura troškova („80 posto budžeta uložili u kampanju na društvenim mrežama“), a zatim i personalna povezanost ovlašćenih lica u beogradskom ogranku ove firme (to jest, sa njom povezane firme „Kondiment“) sa SNS (prokurista je Simo Čulić, poznat i kao član SNS internet tima i odbornik u skupštini Beograda). U prilogu su iznete i tvrdnje da ovakve kampanje koštaju nekoliko stotina hiljada evra.

Kao što novinarka ispravno primećuje, nije sporno pravo SNS i drugih učesnika izbornih kampanja u Srbiji da angažuju za potrebe svoje promocije marketinške agencije, iz Srbije ili iz inostranstva. Međutim, kada to čine, moraju poštovati pravila iz Zakona o finansiranju političkih subjekata. To, između ostalog, znači da se svi troškovi moraju platiti sa posebnog računa za finansiranje izborne kampanje ili više izbornih kampanja na koje se odnose i da se moraju prikazati u odgovarajućim rubrikama izveštaja o troškovima kampanje.  Pošto se troškovi angažmana ove firme ne navode u finansijskim izveštajima iz kampanje SNS iz 2012, to može da znači da oni nisu prijavljeni ili da su prikazani u okviru neke druge, šire kategorije.   

Transparentnost Srbija je 2012. godine, kao i u mnogim drugim izbornim kampanjama pre i posle toga, pratila finansiranje izbornih kampanja, izveštaje stranaka i postupanje državnih kontrolnih organa. Kada je reč o finansiranju troškova kampanje SNS na parlamentarnim izborima, odnosno, predsedničkog kandidata Tomislava Nikolića, poređenje podataka monitoringa sa finansijskim izveštajima je bilo gotovo nemoguće. Naime, umesto u odgovarajuće rubrike (npr. za oglašavanje na TV, u štampi, putem bilborda itd.) neki od tih troškova su bili prikazani u rubrici „ostali troškovi“, uz navođenje da su plaćeni agenciji „Block & Connect“.  Da bi kontrola bila uopšte moguća bilo je neophodno razvrstati šta je sve plaćeno preko ove agencije pa zatim utvrditi da li ima nekih troškova koji su opaženi u monitoringu a da nisu prijavljeni.  

U svom prvom izveštaju o kontroli izborne kampanje koji je Agencija za borbu protiv korupcije objavila krajem maja 2012, pominje se da „ostali troškovi“ imaju značajan udeo i da je to posledica pogrešnog prijavljivanja pojedinih troškova u ovoj kategoriji. U analizi koju smo dali na ovaj izveštaj i dostavili je Agenciji nekoliko meseci kasnije, ukazali smo Agenciji na potrebu da objavi korigovane tabele utvrđene strukture rashoda, kada se „ostali troškovi“ pripišu u kategorije kojima zaista pripadaju.  Međutim, to nije urađeno, niti su sva sporna pitanja finansiranja kampanje iz 2012. razrešena do objavljivanja sledećeg izveštaja Agencije o kontroli finansiranja stranaka, s kraja 2013.  

Vesti