Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Izmenama zakona omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru

Organizacije Transparentnost Srbija i RERI obaveštavaju javnost da je  31. avgusta 2026. godine Narodna Skupština Republike Srbije usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima je omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu na kome je šuma uništena ili oštećena u požaru. Izmene su usvojene u objedinjenoj proceduri po čak 59 tačaka dnevnog reda i bez prethodno sprovedene javne rasprave. Između ostalog, usvojenim izmenama predviđena je i izmena člana 88. postojećeg zakona, kojom se propisuje da šumsko zemljište na kojem je šuma oštećena ili uništena požarom zadržava namenu određenu planskim dokumentom, koju je imalo pre nastanka požara. Međutim, već u sledećem stavu...

Nezakonit postupak nabavke paravana

Transparentnost Srbija podnela je inicijativu Kancelariji za javne nabavke da utvrdi da li je Republička izborna komisija prekršila zakon prilikom nabavki paravana za biračka mesta. TS je ukazala da je postupak javne nabavke pokrenut iako ona nije predviđena u godišnjem planu, a ne postoje razlozi hitnosti zbog kojih javnu nabavku nije bilo moguće planirati unapred. Prema raspoloživim informacijama, naručilac je odlučio da nabavku sprovede u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva, iako za to nisu ispunjeni uslovi. Uslov za sprovođenje najmanje transparentnog postupka javne nabavke bi bila „hitnost prouzrokovana događajima koje naručilac nije mogao da predvidi“, zbog čega nije moguće primeniti otvoreni postupak. Pri...

Prividno ograničenje funkcionerske kampanje u Zakonu o sprečavanju korupcije

Funkcionerska kampanja neće biti ograničena izmenama Zakona o sprečavanju korupcije  i pored odredbi koje prividno tome služe. Promotivne aktivnosti javnih funkcionera koje nemaju realnu svrhu, već služe podizanju rejtinga njihovih stranaka, prepoznate su u izveštajima ODIHR-a kao ključni element u brisanju granice između partijskog i državnog. Izmene Zakona o sprečavanju korupcije, o kojima Narodna skupština počinje da raspravlja danas, umesto da reše ovaj problem, stvaraju privid da se uvode ograničenja, i u praksi neće imati gotovo nikakve efekte. Nova pravila se odnose samo na period posle proglašenja izbornih listi, iako se promotivne aktivnosti zahuktavaju već od raspisivanja izbora, ili čak mesecima ranije. Zakonodavac je ostavio...

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme iz prakse

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme u toj oblasti koji su uočeni tokom primene važećih propisa, iako sadrži određena poboljšanja. Transparentnost Srbije stoga smatra da je nophodno organizovati novu javnu raspravu na kojoj bi se, pored zakonskih rešenja koja predlaže Ministarstvo privrede, raspravljalo i o pitanjima koja iz koncepcijskih razloga nisu obuhvaćena aktuelnim nacrtom Naime, javna rasprava koja se okončava danas, organizovana je uz kršenje svih propisa koji uređuju javne rasprave. Nisu objavljeni obaveštenje o početku rada na nacrtu, kao ni polazne osnove, iako je postojala obaveza za to. Pored toga, obrazloženje nacrta zakona ne sadrži objašnjenje...

GRECO potvrdio da preporuke nisu ispunjene

Porazno je što je Srbija ispunila samo tri od ukupno 24 preporuke GRECO za suzbijanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, iako je rok istekao pre gotovo tri godine (30. septembar 2023).  Ne samo da nisu usvojeni zakoni koji bi doprineli ispunjavanju preporuka, već vlast nije sprovela mere za koje zakonske izmene nisu bile potrebne nego samo stvarna volja da se suzbije korupcija. U značajnom delu, ispunjavanje preporuka koje je Srbija dobila od GRECO 2022. godine zavisi od izmena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o lobiranju, koje su odavno započete, ali nisu dovršene, niti su ti...

Kompenzacije umesto javnih nabavki

Koliko god kršenje Zakona o javnim nabavkama bilo rašireno, ipak su retke situacije u kojima se javni funkcioneri hvale da to čine. Slučaj u kojem predsednik opštine Čajetina predstavlja predsedniku Republike svoj „patent“ predstavlja takav primer. Milan Stamatović objašnjava da izbegava javne nabavke jer ne može „da juri“ izvođače (da obave te poslove). Zato poseže za kompenzacijom – firme koje inače imaju privatne investicije u opštini, i koje su po tom osnovu dužne da plate komunalne doprinose, prebijaju taj dug sa opštinom. Iz izjave proizlazi da u slučaju da ne urade ono što Opština od njih traži „neće dobiti upotrebnu...

Portal "Ko si, bre, ti" - to je posao tužilaštva, ne Vučića

Portal "Ko si, bre, ti" radi već dve nedelje, a još se ne zna pravni osnov njegovog funkcionisanja, niti način na koji se postupa po prijavama građana, izjavio je za Fonet programski direktor TS Nemanja Nenadić. On je istakao da bi borba protiv korupcije trebalo da bude posao tužilaštva, a ne predsednika Srbije.  Portal "Ko si, bre, ti" počeo je da radi 10. jula kao mehanizam preko kog građani, kako je navedeno, mogu da prijave bahato ponašanje funkcionera, korupciju, zloupotrebu položaja, ali i različite lokalne i komunalne probleme. "Tužilaštvo je to koje bi trebalo građane da ohrabri da prijavljuju korupciju, ali i koje...

Predložene dopune neće „oživeti“ Zakon o lobiranju

Zakon o lobiranju, koji u Srbiji već osam godina predstavlja „mrtvo slovo na papiru“, neće „oživeti“ ni nakon dopuna koje je predložila Vlada, ocenjuje Transparentnost Srbija. Iako su povod za ove dopune preporuke GRECO[1] iz 2021, odlaganje reforme nije iskorišćeno da se pronađu adekvatna rešenja za „neformalno lobiranje“. Ministarstvo pravde, suprotno pravilima, ovaj nacrt nije iznelo na javnu raspravu.   Predložene minimalne dopune Zakona o lobiranju neće rešiti glavni problem tog Zakona, na koji je Transparentnost Srbija upozoravala i prilikom njegovog donošenja, 2018[2]. Dok su, s jedne strane, Zakonom postavljena pravila za lobiranje, vršenje uticaja na sadržinu propisa koje se odvija...

Veće prepreke za pristup informacijama u 2016.

Poverenik za informacije je pored godišnjeg izveštaja o primeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, koji je danas dostavio Narodnoj skupštini, objavio i spisak neizvršenih konačnih rešenja.  http://www.poverenik.rs/sr/izvestaji-poverenika/2568-izvestaj-poverenika-za-2016-godinu.html Ovaj put, takvih rešenja ima 228. U 50 slučajeva su zakonsku obavezu prekršila ministarstva, u 38 javna preduzeća i u 24 organi pravosuđa. Drugi republički organi su propustili da to učine u 35 slučaja, a organi lokalne vlasti ili lokalna javna preduzeća u 91. O zabrinjavajućim trendovima govori i činjenica da je prošle godine na sličnom spisku bio gotovo duplo manji broj rešenja – 135. Pored toga, treba napomenuti i to da mnoga rešenja iz ranijih godina nisu izvršena ni do danas, kao što je slučaj sa paradigmatičnim odbijanjem Ministarstva privrede da našoj organizaciji po svaku cenu i u potpunosti uskrati kopije ugovora o upravljanju smederevskom železarom. U 2016. je doneto jedno rešenje Poverenika po našim žalbama, koje je ostalo neizvršeno (GSP Beograd nije dostavio podatke o prevozu učesnika mitinga SNS u izbornoj kampanji za parlamentarne izbore 2016). Stanje je u stvari još lošije, zato što Poverenik nije nadležan da rešava o uskraćivanju informacija od strane šest visokih organa vlasti, među kojima Vlada Srbije naročito često ignoriše zahteve za pristup informacijama (u takvim slučajevima je moguća tužba Upravnom sudu). Transparentnost Srbija u ovom trenutku ima nekoliko zahteva upućenih prema Vladi za koje nismo dobili tražene informacije i dokumente. Naime, nije odgovoreno na šest urgencija iz 2013, 2014 i 2015, godine, na jednu od pet poslatih u 2016. godini i na jednu iz ove godine.

Uzročnici ovakvog stanja su Vlada, koja do sada ni jednom nije obezbedila izvršenje Poverenikovih rešenja, što joj je zakonska obaveza, i Narodna skupština, koja i pored toga što je upoznata iz svakog godišnjeg izveštaja Poverenika sa takvom situacijom, nije u proteklih 12 godina pozvala na odgovornost ni jednog funkcionera izvršne vlasti zbog nepostupanja. Problem nije adekvatno tretiran ni u strateškim aktima. Tako se u Akcionom planu za poglavlje 23 evropskih integracija rešenje za manjak transparentnosti vidi i traži samo u izmenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a ne predviđa se ni jedna mera koja bi obezbedila punu primenu već postojećih pravila.

Vesti