Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Promena sedam preduzeća iz javnih u AD ili DOO otvara vrata zloupotrebi javnih resursa?

Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila gubitke, povećala odgovornost i obezbedila profesionalno, a ne partijsko upravljanje. Međutim, takav način poslovanja preduzeća bio bi verovatno moguć da se radi o nekoj drugoj zemlji, a ne Srbiji, piše Danas. Iako ovaj korak potencijalno otvara put ka privatizaciji, to ne znači da će do nje automatski doći. Ipak, istina je da prelazak u AD ili DOO eventualnu privatizaciju čini tehnički jednostavnijom. Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila...

Lex specialis uvek štetan

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da je u vezi sa izložbom EXPO 2027, osim netransparentnosti "problem i to što za nabavke EXPO preduzeća nema mogućnosti pravne zaštite“.  „Stepen transparentnosti (u vezi sa lex specialisom i onim što je do sada izragađeno i što je planirano da se izgradi) je svakako manji nego kada bi se primenjivale isključivo redovne procedure iz zakona koji imamo. Tzv. lex specialis - a ovo je samo jedan od njih, je uvek štetan za pravni poredak. Prvenac, kada je reč o ovoj vlasti, bio je projekat Beograd na vodi za koji je donesen poseban zakon i to...

Ugovor za Prokop još štetniji nego što se mislilo

Nove informacije pokazuju da je nezakoniti ugovor o izgradnji zgrade beogradske železničke stanice bio još štetniji nego što je ranije izgledalo Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu („Beograd – centar“)[1], pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje. U proteklih šest godina država je, u zamenu za izgradnju stanične zgrade, ustupila privatnom partneru zemljište čija je komercijalna vrednost, prema najskromnijim procenama, bila u tom momentu 3,5 puta veća od vrednosti javnih radova[2]. Ovi dodatni troškovi su mogli da obuhvaćeni obavezama privatnog partnera da je kvalitet armature proveren ranije. Koliko će oni...

Radiće se rekonstrukcija stanice Prokop zbog pojave pukotina: Ugrađena znatno manja armatura od projektovane

Infrastruktura železnice Srbije dobila je krajem maja lokacijske uslove za rekonstrukciju peronskih greda na železničkoj stanici „Beograd Centar“ poznatoj i pod nazivom Prokop. Na gredama su se, kako se navodi u dokumentaciji, na sredinama raspona u donjoj zoni pojavile prsline – pa je neophodno da se ojačaju, objavio je Forbs.. „Na peronskim gredama železničke stanice Beograd Centar na sredinama raspona uočeno je da je došlo do pojave prslina u donjoj zoni. Na osnovu ispitivanja koje je uradio institut IMS iz Beograda, došlo se do zaključka da je armatura u tim gredama znatno manja od projektovane“, navodi se. Nakon ispitivanja urađene su naknadne...

Loš predlog za nabavke medijskih usluga

Predložene izmene Zakona o javnom informisanju i medijima neće sprečiti zloupotrebe kod nabavke  medijskih usluga i oglašavanja javnog sektora. Odredbe o nabavkama medijskih usluga treba da budu preformulisane i jasno napisane, ocenila je Transparentnost Srbija, povodom rasprave o paketu hitnih izmena zakona u Skupštini Srbije. TS je ulazala da je Vladabez prethodno održane javne rasprave predložila izmene Zakona o javnom informisanju i medijima, a da Skupština planira da ove izmene usvoji u hitnom postupku, što se pravda ispunjavanjem obaveza u procesu evropskih integracija. U okviru dopuna Zakona Vlada prvi put predlaže rešenje za oglašavanje javnog sektora i nabavke drugih medijskih usluga. Ova...

Tajna „mere upozorenja“

Agencija za sprečavanje korupcije, nadležna da vrši kontrolu finansiranja kampanje i postupanja javnih funkcionera u kampanji do ovog poslednjeg dana pred „izbornu tišinu“ za Zaječar i Kosjerić je utvrdila jednu povredu zakona. Ili je makar samo ta jedna poznata. Postoji mogućnost da je direktor Agencije izrekao neku meru funkcioneru (npr. Bošku Ničiću, gradonačelniku Zaječara, po prijavi koju je Transparentnost Srbija podnela još 28. aprila), ali će ona (možda) biti objavljena tek za nekoliko nedelja ili meseci, kada se završi žalbeni postupak. Kad je već doneta ta jedna odluka red je da joj posvetimo pažnju – slučaj je zanimljiv na više nivoa, kako za pravnike...

Zaječar i Kosjerić – kampanja i zloupotrebe bez kontrole

Dok najviši zvaničnici Srbije u susretima sa predstavnicima evropskih institucija obećavaju ispunjenje ključnih preporuka ODIHR, u kampanji za izbore u Zaječaru i Kosjeriću vlast radi direktno suprotno tim preporukama, ali i postojećim zakonima. Glavni razlog je pasivnost ključnih organa koji bi trebalo da obezbede makar primenu onih pravila koja već postoje – javnog tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije i REM. Dodatno, za ove politički važne lokalne izbore, za razliku od onih iz juna 2024, ODIHR nema posmatračku misiju. Najočigledniji primeri zloupotrebe resursa države i lokalnih samouprava za promociju izbornih lista iza kojih stoji aktuelna republička i lokalna vlast tiču se izvođenja...

Ova funkcionerska kampanja ogoljenija nego prethodna

U suštini se ništa nije promenilo od prethodnih izbora. Možemo reći da je ova funkcionerska kampanja u Zaječaru i Kosjeriću još ogoljenija nego što je bila ona prethodna, ocenio je Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija. "Mi smo 2021. godine, kada su takođe bili izbori u Zaječaru i Kosjeriću, izmerili tada da je intenzitet poseta ministara u te dve opštine bio oko 40 puta veći nego u doba kada nije bilo izborne kampanje u tim mestima i to vidimo i sada", izjavio je Nenadić u emisiji "Studio Live" na N1. On je naveo i jedan "tipičan primer" funkcionerske kampanje juče u Zaječaru. "Juče je u Zaječaru...

Veće prepreke za pristup informacijama u 2016.

Poverenik za informacije je pored godišnjeg izveštaja o primeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, koji je danas dostavio Narodnoj skupštini, objavio i spisak neizvršenih konačnih rešenja.  http://www.poverenik.rs/sr/izvestaji-poverenika/2568-izvestaj-poverenika-za-2016-godinu.html Ovaj put, takvih rešenja ima 228. U 50 slučajeva su zakonsku obavezu prekršila ministarstva, u 38 javna preduzeća i u 24 organi pravosuđa. Drugi republički organi su propustili da to učine u 35 slučaja, a organi lokalne vlasti ili lokalna javna preduzeća u 91. O zabrinjavajućim trendovima govori i činjenica da je prošle godine na sličnom spisku bio gotovo duplo manji broj rešenja – 135. Pored toga, treba napomenuti i to da mnoga rešenja iz ranijih godina nisu izvršena ni do danas, kao što je slučaj sa paradigmatičnim odbijanjem Ministarstva privrede da našoj organizaciji po svaku cenu i u potpunosti uskrati kopije ugovora o upravljanju smederevskom železarom. U 2016. je doneto jedno rešenje Poverenika po našim žalbama, koje je ostalo neizvršeno (GSP Beograd nije dostavio podatke o prevozu učesnika mitinga SNS u izbornoj kampanji za parlamentarne izbore 2016). Stanje je u stvari još lošije, zato što Poverenik nije nadležan da rešava o uskraćivanju informacija od strane šest visokih organa vlasti, među kojima Vlada Srbije naročito često ignoriše zahteve za pristup informacijama (u takvim slučajevima je moguća tužba Upravnom sudu). Transparentnost Srbija u ovom trenutku ima nekoliko zahteva upućenih prema Vladi za koje nismo dobili tražene informacije i dokumente. Naime, nije odgovoreno na šest urgencija iz 2013, 2014 i 2015, godine, na jednu od pet poslatih u 2016. godini i na jednu iz ove godine.

Uzročnici ovakvog stanja su Vlada, koja do sada ni jednom nije obezbedila izvršenje Poverenikovih rešenja, što joj je zakonska obaveza, i Narodna skupština, koja i pored toga što je upoznata iz svakog godišnjeg izveštaja Poverenika sa takvom situacijom, nije u proteklih 12 godina pozvala na odgovornost ni jednog funkcionera izvršne vlasti zbog nepostupanja. Problem nije adekvatno tretiran ni u strateškim aktima. Tako se u Akcionom planu za poglavlje 23 evropskih integracija rešenje za manjak transparentnosti vidi i traži samo u izmenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a ne predviđa se ni jedna mera koja bi obezbedila punu primenu već postojećih pravila.

Vesti