Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Godina skrivanja informacija i lažnih tvrdnji

Srbija obeležava još jedan Međunarodni dan prava javnosti da zna, a da problemi u ovoj oblasti nisu rešeni. Štaviše, proteklih godinu dana, pored uskraćivanja bitnih informacija po zahtevima, obeležili su brojni slučajevi u kojima su organi vlasti lažno tvrdili da ne poseduju tražene dokumente. To je, u sadejstvu sa nefunkcionisanjem demokratskih institucija i selektivnim radom istražnih organa, podiglo neodgovornost vlasti u Srbiji na viši nivo. Primena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, i pored toga što je obavezna, u stvarnosti sve više zavisi od dobre volje organa vlasti. Vlada i Skupština Srbije, i pored jasnih upozorenja iz nekoliko godišnjih...

Zakon o legalizaciji objekata – kršenje pravila i koruptivni rizici

Najavljeno usvajanje predloga zakona kojim se na novi način uređuje legalizacija građevinskih objekata na sutrašnjoj sednici Vlade Srbije značilo bi kršenje više zakona i poslovnika vlade jer prethodno nije organizovana javna rasprava niti je sprovedena analiza rizika od korupcije. Predložena zakonska rešenja nagrađuju vršenje krivičnih dela, što građenje bez dozvole jeste, od 2009. godine, a ukoliko ih vlada sutra usvoji time će biti prekršene sve propisane procedure. Naime, prema najavi resorne ministarke, Aleksandre Sofronijević, Vlada bi već sutra trebalo da usvoji predlog zakona koji propisuje posebne uslove legalizacije građevinskih objekata, a zatim bi ga i Skupština usvojila u hitnom postupku. Time bi...

Državna preduzeća plaćaju prevoz na "antiblokaderske" skupove

Kompanija "Jumko" i Javno komunalno preduzeće "Komrad" iz Vranja platili su ukupno 120.000 dinara za prevoz svojih radnika u Vranjsku Banju u nedelju, 31. avgusta gde je održan jedan od skupova protiv blokada. Otkako je ovo saznanje, zajedno sa ugovorima objavljeno pre deset dana, reakcija i demantija nema, objavila je N1. Nezvanično, tvrdi se da su radnici odvoženi na "kontraskup" u Vranjskoj Banji, na koji ne poziva SNS, već njima bliska organizacija "Centar za društvenu stabilnost". Programski direktor TS Nemanja Nenadić za N1 kaže da bi bilo zanimljivo čuti šta je zvanično objašnjenje uprave ova dva državna preduzeća. Međutim, ono što...

Ko organizuje skupove protiv blokada

Jedna od stvari koje su veoma upadljive nakon pro-režimskih skupova proteklih nekoliko vikenda jeste to da direktor Policije koristi stalno formulaciju "okupljanja koja je *organizovao* Centar za društvenu stabilnost". Verujem da je istina da je CDS prijavio ove skupove policiji, ali se čini malo verovatnim da su ih (jedini) zaista organizovali. Naprotiv, javno su dostupna mnoga svedočenja da  iza tih skupova stoji logistika SNS i drugih vladajućih stranaka, kao i pojedinih javnih institucija. U izveštajima sa događaja provladini mediji neretko uopšte ne pominju CDS, niti stranke, već ih predstavljaju kao skupove "običnih" građana.  Pitanje (stvarnog) organizatora skupa je veoma značajno sa...

Dok Ustavni sud ćuti poslovi za EXPO se ugovaraju bez konkurencije

Ustavni sud još uvek nije razmotrio inicijativu Transparentnosti Srbije da oglasi neustavnom odredbu posebnog „EXPO zakona“ kojom je isključena primena Zakona o javnim nabavkama. Najnovija analiza Transparentnosti pokazuje da su ovaj propust Ustavnog suda, posebna EXPO preduzeća iskoristila da ugovore poslove vredne preko 330 miliona evra, uz zanemarljiv nivo konkurencije – u čak 86% slučajeva podneta je samo jedna prihvatljiva ponuda. Podsećamo da je pored toga, najveći deo javnih radova koji se vezuju za ovu manifestaciju (npr. „nacionalni stadion“) ugovoren bez ikakvog oglašavanja i nadmetanja – direktnim dogovorom sa kompanijom Power China.        Poseban zakon za EXPO (Zakon o posebnim postupcima...

Promena sedam preduzeća iz javnih u AD ili DOO otvara vrata zloupotrebi javnih resursa?

Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila gubitke, povećala odgovornost i obezbedila profesionalno, a ne partijsko upravljanje. Međutim, takav način poslovanja preduzeća bio bi verovatno moguć da se radi o nekoj drugoj zemlji, a ne Srbiji, piše Danas. Iako ovaj korak potencijalno otvara put ka privatizaciji, to ne znači da će do nje automatski doći. Ipak, istina je da prelazak u AD ili DOO eventualnu privatizaciju čini tehnički jednostavnijom. Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila...

Lex specialis uvek štetan

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da je u vezi sa izložbom EXPO 2027, osim netransparentnosti "problem i to što za nabavke EXPO preduzeća nema mogućnosti pravne zaštite“.  „Stepen transparentnosti (u vezi sa lex specialisom i onim što je do sada izragađeno i što je planirano da se izgradi) je svakako manji nego kada bi se primenjivale isključivo redovne procedure iz zakona koji imamo. Tzv. lex specialis - a ovo je samo jedan od njih, je uvek štetan za pravni poredak. Prvenac, kada je reč o ovoj vlasti, bio je projekat Beograd na vodi za koji je donesen poseban zakon i to...

Ugovor za Prokop još štetniji nego što se mislilo

Nove informacije pokazuju da je nezakoniti ugovor o izgradnji zgrade beogradske železničke stanice bio još štetniji nego što je ranije izgledalo Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu („Beograd – centar“)[1], pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje. U proteklih šest godina država je, u zamenu za izgradnju stanične zgrade, ustupila privatnom partneru zemljište čija je komercijalna vrednost, prema najskromnijim procenama, bila u tom momentu 3,5 puta veća od vrednosti javnih radova[2]. Ovi dodatni troškovi su mogli da obuhvaćeni obavezama privatnog partnera da je kvalitet armature proveren ranije. Koliko će oni...

Veće prepreke za pristup informacijama u 2016.

Poverenik za informacije je pored godišnjeg izveštaja o primeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, koji je danas dostavio Narodnoj skupštini, objavio i spisak neizvršenih konačnih rešenja.  http://www.poverenik.rs/sr/izvestaji-poverenika/2568-izvestaj-poverenika-za-2016-godinu.html Ovaj put, takvih rešenja ima 228. U 50 slučajeva su zakonsku obavezu prekršila ministarstva, u 38 javna preduzeća i u 24 organi pravosuđa. Drugi republički organi su propustili da to učine u 35 slučaja, a organi lokalne vlasti ili lokalna javna preduzeća u 91. O zabrinjavajućim trendovima govori i činjenica da je prošle godine na sličnom spisku bio gotovo duplo manji broj rešenja – 135. Pored toga, treba napomenuti i to da mnoga rešenja iz ranijih godina nisu izvršena ni do danas, kao što je slučaj sa paradigmatičnim odbijanjem Ministarstva privrede da našoj organizaciji po svaku cenu i u potpunosti uskrati kopije ugovora o upravljanju smederevskom železarom. U 2016. je doneto jedno rešenje Poverenika po našim žalbama, koje je ostalo neizvršeno (GSP Beograd nije dostavio podatke o prevozu učesnika mitinga SNS u izbornoj kampanji za parlamentarne izbore 2016). Stanje je u stvari još lošije, zato što Poverenik nije nadležan da rešava o uskraćivanju informacija od strane šest visokih organa vlasti, među kojima Vlada Srbije naročito često ignoriše zahteve za pristup informacijama (u takvim slučajevima je moguća tužba Upravnom sudu). Transparentnost Srbija u ovom trenutku ima nekoliko zahteva upućenih prema Vladi za koje nismo dobili tražene informacije i dokumente. Naime, nije odgovoreno na šest urgencija iz 2013, 2014 i 2015, godine, na jednu od pet poslatih u 2016. godini i na jednu iz ove godine.

Uzročnici ovakvog stanja su Vlada, koja do sada ni jednom nije obezbedila izvršenje Poverenikovih rešenja, što joj je zakonska obaveza, i Narodna skupština, koja i pored toga što je upoznata iz svakog godišnjeg izveštaja Poverenika sa takvom situacijom, nije u proteklih 12 godina pozvala na odgovornost ni jednog funkcionera izvršne vlasti zbog nepostupanja. Problem nije adekvatno tretiran ni u strateškim aktima. Tako se u Akcionom planu za poglavlje 23 evropskih integracija rešenje za manjak transparentnosti vidi i traži samo u izmenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a ne predviđa se ni jedna mera koja bi obezbedila punu primenu već postojećih pravila.

Vesti