Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Znate za slučaj da se novac građana zloupotrebljava? Prijavite nam da istražimo.
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

Izgradnja počela, nema studije izvodljivosti

Kamen teneljac za nacionalni stadion položen je 1. maja iako nije izvesno da je završena studija izvodljivosti za taj projekat.   Ministarstvo finansija je 26. februara 2024. raspisalo javnu nabavku izrade studije, nakon kontradiktornih informacija prethodnih godina o tome da li je postoji ta studija.   Mesec dana kasnije, 26. marta 2024. je objavljeno obaveštenje o zaključenom ugovoru za izradu studije izvodljivosti u vrednosti od 9,6 miliona dinara, sa rokom izvršenja 54 dana.   Vlada Srbije je, inače, budžetom za 2024. godinu, predvidela sedam milijardi dinara za izgradnju Nacionalnog stadiona u 2024. i šest milijardi u 2025.

Nemanja Nenadić na čelu Radne grupe za unapređenje izbornog procesa

U Skupštini Srbije održan je prvi sastanak Radne grupe za unapređenje izbornog procesa, za čijeg je predsedavajućeg izabran programski direktor Transparentnosti Srbija Nemanja Nenadić. On je najavio da će sledeći sastanak Radne grupe za unapređenje izbornog procesa biti održan 7. maja, do kada njeni članovi mogu dostaviti svoje predloge. Sastav Radne grupe čine po dva predstavnika poslaničkih grupa u Narodnoj skupštini, političke stranke nacionalnih manjina koje nemaju poslaničku grupu u Narodnoj skupštini, te organizacije civilnog društva, udruženje CRTA, Centar za slobodne izbore i demokratiju i Transparentnost Srbija. Sastanku su prisustvovali poslanici Uglješa Mrdić, Uglješa Marković, Marko Milošević, Zlata Jusufović, Filip Tatalović, Ana Krstić...

Poziv Skupštini da razmotri izveštaje nezavisnih tela

Skupština Srbije objavila je na svom sajtu izveštaje nezavisnih tela nakon što je Transparentnost Srbija poslala inicijativu da ih učini dostupnima, u pretraživom obliku, i da ih razmotri na jednoj od sednica u okviru redovnog prolećnog zasedanja tokom maja 2024. Rok za podnošenje većine godišnjih izveštaja nezavisnih institucija Narodnoj skupštini istekao je krajem marta, a  gotovo mesec dana kasnije nijedan od izveštaja nije bio objavljen. Parlament je, nakon inicijative TS objavio godišnje izveštaje 18 tela. TS je istovremeno pozvala Skupštinu da obezbediti veći nivo transparentnosti i korisnosti ovih izveštaja tako što će od svih organa i regulatornih tela, koji to ne...

Predlozi za realizaciju preporuke ODIHR i unapređenje uslova izbora

Transparentnost Srbija je iskoristila je danas mogućnost da predstavnicima parlamentarnih stranaka i Radne grupe Vlade Srbije za saradnju sa ODIHR izloži niz konkretnih predloga i prioriteta za unapređenje uslova izbora, naročito u vezi sa finansiranjem izborne kampanje i sprečavanjem zloupotrebe javnih resursa. Na sastanku koji je sazvala predsednica Narodne skupštine, predstavnici Transparentnosti su ukazali da je ovo na žalost prvi put da se u skupštini raspravlja o primeni preporuka ODIHR nakon izbora, iako TS skupštinskom odborima za pravosuđe i finansije godinama upućuje inicijative da se o ovoj temi organizuje javno slušanje. Kada je reč o razmatranju preporuka ODIHR, TS je upozorila na...

Sporno autentično tumačenje na ekspresno sazvanoj sednici

Izgleda da će novi saziv Narodne skupštine svoj zakonodavni rad započeti na jedan od najspornijih mogućih načina. Sudeći po dostupnim informacijama, 8. aprila popodne (posle 13.00) je za isto veče (8. aprila u 20.00 časova) sazvana sednica Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, na kojoj će se razmatrati jedan predlog autentičnog tumačenja. Narodna skupština je tokom nekoliko prethodnih saziva donela niz „autentičnih tumačenja“ zakona, pri čemu je tim normama davano potpuno novo značenje, do kojeg se ne može doći ni na jedan od načina koji su poznaje pravna nauka. Svrha takvih poduhvata je uvek bila ne samo da se zakoni izmene...

TS dostavila Skupštini predloge za realizaciju preporuka iz izveštaja ODIHR

Transparentnost Srbija dostavila je Skupštini Srbije i vladinoj Radnoj grupi za unapređenje izbornog procesa predloge u vezi sa realizacijom pojedinih preporuka iz konačnog izveštaja ODIHR posle izbora iz decembra 2023 i neispunjenih preporuka posle ranijih izbora. TS je o nalazima monitoringa decembrskih izbora, kao i u prethodnim ciklusima, informisala Posmatračku misiju ODIHR, javnost u Srbiji, kao i poslanike Evropskog parlamenta tokom diskusije o rezoluciji koja se odnosi na izbore u Srbiji. S druge strane, ni pre ni posle decembarskih izbora nije bilo prilike da TS o ovim pitanjima diskutuje sa predstavnicima državnih organa Srbije. Naime, pomenuta Radna grupa Vlade Srbije je poslednji...

Šta je sa tenderom za Tiršovu 2

Kakva je procedura nakon što ne uspe tender zato što je jedina ponuda viša od procenjene vrednosti i koji razlozi mogu da dovedu do takve situacije Svaka vredna nabavka sa samo jednom ponudom je potencijalno sporna, iz dva moguća razloga – da je naručilac postavio uslove koji su preterano ograničili konkurenciju ili da su se potencijalni konkurenti dogovorili da se međusobno ne nadmeću. Takvi dogovoru mogu da se manifestuju kroz podnošenje zajedničke ponude konzorcijuma firmi koje bi inače jedna drugoj obarale cenu, ili kroz dogovor o „prepuštanju posla“, uz uzvratnu uslugu na nekom drugom tenderu. Kada je reč o uslovima tendera za...

Inkluzivan konsultativni proces i široki politički konsenzus preduslovi za pravilno ispunjenje ODIHR preporuka

Saopštenje Nacionalnog konventa o EU: Inkluzivan konsultativni proces i široki politički konsenzus preduslovi za pravilno ispunjenje ODIHR preporuka, ali i dalju evropsku perspektivu Srbije Nacionalni konvent o Evropskoj uniji poziva Vladu Srbije u tehničkom mandatu da bez odlaganja osigura da rad na ispunjavanju preporuka ODIHR (Kancelarije OEBS za demokratiju i ljudska prava) bude transparentan i zasnovan na konsultacijama sa svim relevantnim akterima, što do sada nije bio slučaj. Ističemo da je potpuno ispunjenje ovih preporuka od dodatnog značaja za Srbiju, kao način osiguranja slobodnih i fer izbora koji se navode kao jedan od preduslova za implementaciju finansijskih odredbi Instrumenta za reformu...

Kako uspešnije goniti korupciju?

Transparentnost Srbija organizovala je 15. decembra 2015. diskusiju povodom okončanja projekta „Zajedno protiv korupcije“, koji sprovodi zajedno sa Transparency International Češke Republike i uz podršku Mininstarstva spoljnih poslova te zemlje. Tom prilikom je predstavljena publikacija „Sankcionisanje korupcije“ u kojoj se predstavlja aktuelno stanje gonjenja korupcije u vezi sa evropskim integracijama Srbije. Takođe su predstavljene po tri optužnice ili presude iz svake zemlje koje ilustruju modalitete korupcije, njenog otkrivanja i gonjenja i pokreću pitanja od šireg značaja, kao što su uticaj zakonske definicije funkcionera/službenog lica na gonjenje korupcije, značaj dokaza koji potiče od optuženog – saradnika, prikupljanje podataka od anonimnih uzbunjivača, reagovanje tužilaštva na napise u medijima i podatke koje objave drugi državni organi, odgovornost za zloupotrebe kada se ne može dokazati šteta za državu ili podmićivanje, zloupotrebe kod javnih nabavki i drugih vidova raspodele javnih resursa, izdavanje dozvola i privilegovanje investitora itd.

Transparentnost – Srbija je preporučila:

  1. pokretanje proaktivnih istraga na osnovu identifikovanih obrazaca koruptivnog ponašanja i otkrivenih slučajeva korupcije, kao i objavljenih informacija;
  2. povećanje broja tužilaca koji istražuju slučajeve korupcije;
  3. sprečavanje i kažnjavanje „curenja“ informacija iz predistražnih i istražnih postupaka;
  4. obaveštanje o načinu uzbunjivanja i slučajevima kada je uzbunjivanje doprinelo otkrivanju korupcije; zajednička priprema i redovno objavljivanje statistike postupanja policije, tužilaštva i sudova u slučajevima korupcije;
  5. izmene Krivičnog zakonika – oslobađanje od odgovornosti učesnika koji prijavi korupciju, kažnjavanje „nezakonitog bogaćenja“, preciznije definicije krivičnih dela u vezi sa prijavljivanjem imovine, finansiranjem stranaka, podmićivanjem birača...;
  6. povećanje nezavisnosti i odgovornosti javnih tužilaca (objavljivanje razloga kada je zaključeno da nema osnova za gonjenje, promena načina izbora, obezbeđivanje uslova za rad);
  7. određivanje broja sudija prema potrebi gonjenja većeg broja slučajeva korupcije, objavljivanje razloga za dugo trajanje aktuelnih sudskih postupaka.

EU integracije i gonjenje korupcije

Uspešnost borbe protiv korupcije u Srbiji posmatra i Evropska unija, naročito u okviru pregovaračkog poglavlja 23, čije se otvaranje očekuje 2016. Evropska komisija u godišnjem izveštaju o napretku ističe kao probleme: nedoslednu politiku kod izricanja kazni; da postupci istrage korupcije, naročito one na visokom nivou, traju dugo i da tokom 2015 nije bilo osuda u takvim slučajevima; da treba izmeniti pravni okvir kako bi se vodile delotvorne finansijske istrage i radi zaplene imovine; je curenje informacija o istragam u toku ostalo neistraženo; da su potrebne specijalizovane obuke istražitelja; da saradnja institucija još uvek nije dovoljna, da nema platforme za elektronsku razmenu podataka niti sistema za statističko praćenje; da odeljenja interne kontrole nemaju dovoljno opreme, sredstava i ljudskih kapaciteta; da treba poboljšati Krivični zakonik, naročito u vezi sa privrednim kriminalom; da je Srbija „odabrala da ne inkriminiše „nezakonito bogaćenje““; da treba izmeniti druge zakone radi prevencije korupcije (kontrola imovine i prihoda funkcionera, lobiranje, kontrola finansiranja stranaka ...); da se kasni sa nekoliko važnih mera iz Strategije i akcionog plana za borbu protiv korupcije za period 2013–2018 (npr. uspostavljanje delotvorne koordinacije i mehanizama za praćenje); da se Međuministarska koordinaciona grupa koja je uspostavljena 2014. godine i kojom predsedava premijer, sastala se samo jedanput; da treba da se obezbede resursi za sprovođenje Strategije istraga finansijskog kriminala.

U vezi sa time, Transparentnost – Srbija ističe da je potencijal evropskih integracija za napredak Srbije u borbi protiv korupcije nedovoljno iskorišćen. Akcioni plan za poglavlje 23 i Akcioni plan za sprovođenje antikorupcijske strategije nisu obuhvatili sva bitna pitanja za borbu protiv korupcije, a naročito veliki problem je to što pokazatelji uspešnosti nisu dovoljno precizni niti dovoljno ambiciozni.

Glavni problemi u gonjenju korupcije

Često se kao problemi u gonjenju korupcije u javnosti pominju sporost postupanja i blage kazne. Nema sumnje da su ovi problemi itekako prisutni. Međutim, za sada nema jasnih pokazatelja na osnovu kojih bi se moglo tvrditi da je situacija u pogledu efikasnosti gonjenja i strogosti kažnjavanja korupcije po bilo čemu lošija nego kada je reč o efikasnosti pravosuđa i kaznenoj politici uopšte. Štaviše, imajući u vidu okolnost da se pred sudovima uglavnom nalaze slučajevi sitne korupcije, ne treba da čudi što su izrečene kazne za ova krivična dela blage ili ispod propisanog minimuma.

S druge strane, očigledno je da postoji ozbiljan problem u fazi koja prethodi istrazi i kažnjavanju korupcije. Naime, krivična dela korupcije odlikuje izrazito visoka „tamna brojka kriminaliteta“. Ako je suditi po bilo kojem relevantnom istraživanu javnog mnenja u kojima se meri stvarno iskustvo građana sa korupcijom (a ne samo percepcija o njenoj rasprostranjenosti), znatno manje od 1% slučajeva podmićivanja ikada bude prijavljeno. Na primer, prema podacima koje je nedavno objavio UNDP, 8% građana Srbije je dalo mito u poslednja tri meseca, što ukazuje na blizu pet stotina hiljada slučajeva (sitne) korupcije. S druge strane, po statistikama iz izveštaja Evropske komisije, u toku 2014. je pokrenuto oko hiljadu optužnica zbog korupcije.

Prijavljivanju većeg broja slučajeva će možda pomoći nedavno usvojen Zakon o zaštiti uzbunjivača, koji teži ka tome da se veći broj ljudi koji imaju saznanja o nezakonitostima osmeli da ih prijavi i da državni organi postupe po tim prijavama. Primena ovog zakona je počela proletos. Prilikom donošenja zakona je propuštena prilika da se u njega ugrade i neki elementi koji su mogli dovesti do još većeg broja otkrivenih slučajeva – npr. u pogledu nagrade za one ljude zahvaljujući čijem angažmanu bude ostvaren dobitak za javna sredstva, garantovanje zaštite od odmazde licima koja nisu bila u prethodnoj vezi sa organom kod kojeg je došlo do nezakonitosti, oslobađanje od odgovornosti u slučajevima uzbunjivanja sa tajnim podacima itd. Pored zaštite uzbunjivača, prijavljivanju većeg broja slučajeva korupcije bi trebalo pomognu i promene u krivičnom zakonodavstvu i praksi rada istražnih organa („proaktivno ispitivanje“, krivično delo „nezakonitog bogaćenja“), kao i bolja saradnja između organa koji imaju podatke o kršenju zakona sa policijom i tužilaštvima.

Drugi po značaju problem jeste pitanje selektivnosti. Trebalo bi obezbediti da ni jedna odluka o tome da li će korupcija bi prijavljena i istražena, kada će to biti učinjeno i ko će sve biti obuhvaćen optužnicom ne zavisi od uticaja političkih ili drugih moćnika. Iako je selektivnost, ili, bolje reći, postupanje u slučajevima tek onda kada je izvesno da za to postoji politička podrška, ponekada očigledna, dodatan problem predstavlja to što se ona uglavnom može zamaskirati objektivnim okolnostima – npr. činjenicom da javni tužioci i inače imaju više posla nego što mogu da obave i da stoga uvek imaju opravdanje zbog čega nisu uzeli u razmatranje neki konkretan predmet, naročito ako bi to podrazumevalo delovanje po službenoj dužnosti, a ne po već podnetoj krivičnoj prijavi. 

ts konferencija ceska

Vesti