Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • Integrity watch Serbia

Pod lupom

Prev Next

Izmenama zakona omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu oštećenom ili uništenom u požaru

Organizacije Transparentnost Srbija i RERI obaveštavaju javnost da je  31. avgusta 2026. godine Narodna Skupština Republike Srbije usvojila izmene Zakona o planiranju i izgradnji, kojima je omogućeno da se gradi na šumskom zemljištu na kome je šuma uništena ili oštećena u požaru. Izmene su usvojene u objedinjenoj proceduri po čak 59 tačaka dnevnog reda i bez prethodno sprovedene javne rasprave. Između ostalog, usvojenim izmenama predviđena je i izmena člana 88. postojećeg zakona, kojom se propisuje da šumsko zemljište na kojem je šuma oštećena ili uništena požarom zadržava namenu određenu planskim dokumentom, koju je imalo pre nastanka požara. Međutim, već u sledećem stavu...

Nezakonit postupak nabavke paravana

Transparentnost Srbija podnela je inicijativu Kancelariji za javne nabavke da utvrdi da li je Republička izborna komisija prekršila zakon prilikom nabavki paravana za biračka mesta. TS je ukazala da je postupak javne nabavke pokrenut iako ona nije predviđena u godišnjem planu, a ne postoje razlozi hitnosti zbog kojih javnu nabavku nije bilo moguće planirati unapred. Prema raspoloživim informacijama, naručilac je odlučio da nabavku sprovede u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva, iako za to nisu ispunjeni uslovi. Uslov za sprovođenje najmanje transparentnog postupka javne nabavke bi bila „hitnost prouzrokovana događajima koje naručilac nije mogao da predvidi“, zbog čega nije moguće primeniti otvoreni postupak. Pri...

Prividno ograničenje funkcionerske kampanje u Zakonu o sprečavanju korupcije

Funkcionerska kampanja neće biti ograničena izmenama Zakona o sprečavanju korupcije  i pored odredbi koje prividno tome služe. Promotivne aktivnosti javnih funkcionera koje nemaju realnu svrhu, već služe podizanju rejtinga njihovih stranaka, prepoznate su u izveštajima ODIHR-a kao ključni element u brisanju granice između partijskog i državnog. Izmene Zakona o sprečavanju korupcije, o kojima Narodna skupština počinje da raspravlja danas, umesto da reše ovaj problem, stvaraju privid da se uvode ograničenja, i u praksi neće imati gotovo nikakve efekte. Nova pravila se odnose samo na period posle proglašenja izbornih listi, iako se promotivne aktivnosti zahuktavaju već od raspisivanja izbora, ili čak mesecima ranije. Zakonodavac je ostavio...

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme iz prakse

Nacrt zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ne rešava ključne probleme u toj oblasti koji su uočeni tokom primene važećih propisa, iako sadrži određena poboljšanja. Transparentnost Srbije stoga smatra da je nophodno organizovati novu javnu raspravu na kojoj bi se, pored zakonskih rešenja koja predlaže Ministarstvo privrede, raspravljalo i o pitanjima koja iz koncepcijskih razloga nisu obuhvaćena aktuelnim nacrtom Naime, javna rasprava koja se okončava danas, organizovana je uz kršenje svih propisa koji uređuju javne rasprave. Nisu objavljeni obaveštenje o početku rada na nacrtu, kao ni polazne osnove, iako je postojala obaveza za to. Pored toga, obrazloženje nacrta zakona ne sadrži objašnjenje...

GRECO potvrdio da preporuke nisu ispunjene

Porazno je što je Srbija ispunila samo tri od ukupno 24 preporuke GRECO za suzbijanje korupcije u izvršnoj vlasti i policiji, iako je rok istekao pre gotovo tri godine (30. septembar 2023).  Ne samo da nisu usvojeni zakoni koji bi doprineli ispunjavanju preporuka, već vlast nije sprovela mere za koje zakonske izmene nisu bile potrebne nego samo stvarna volja da se suzbije korupcija. U značajnom delu, ispunjavanje preporuka koje je Srbija dobila od GRECO 2022. godine zavisi od izmena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o lobiranju, koje su odavno započete, ali nisu dovršene, niti su ti...

Kompenzacije umesto javnih nabavki

Koliko god kršenje Zakona o javnim nabavkama bilo rašireno, ipak su retke situacije u kojima se javni funkcioneri hvale da to čine. Slučaj u kojem predsednik opštine Čajetina predstavlja predsedniku Republike svoj „patent“ predstavlja takav primer. Milan Stamatović objašnjava da izbegava javne nabavke jer ne može „da juri“ izvođače (da obave te poslove). Zato poseže za kompenzacijom – firme koje inače imaju privatne investicije u opštini, i koje su po tom osnovu dužne da plate komunalne doprinose, prebijaju taj dug sa opštinom. Iz izjave proizlazi da u slučaju da ne urade ono što Opština od njih traži „neće dobiti upotrebnu...

Portal "Ko si, bre, ti" - to je posao tužilaštva, ne Vučića

Portal "Ko si, bre, ti" radi već dve nedelje, a još se ne zna pravni osnov njegovog funkcionisanja, niti način na koji se postupa po prijavama građana, izjavio je za Fonet programski direktor TS Nemanja Nenadić. On je istakao da bi borba protiv korupcije trebalo da bude posao tužilaštva, a ne predsednika Srbije.  Portal "Ko si, bre, ti" počeo je da radi 10. jula kao mehanizam preko kog građani, kako je navedeno, mogu da prijave bahato ponašanje funkcionera, korupciju, zloupotrebu položaja, ali i različite lokalne i komunalne probleme. "Tužilaštvo je to koje bi trebalo građane da ohrabri da prijavljuju korupciju, ali i koje...

Predložene dopune neće „oživeti“ Zakon o lobiranju

Zakon o lobiranju, koji u Srbiji već osam godina predstavlja „mrtvo slovo na papiru“, neće „oživeti“ ni nakon dopuna koje je predložila Vlada, ocenjuje Transparentnost Srbija. Iako su povod za ove dopune preporuke GRECO[1] iz 2021, odlaganje reforme nije iskorišćeno da se pronađu adekvatna rešenja za „neformalno lobiranje“. Ministarstvo pravde, suprotno pravilima, ovaj nacrt nije iznelo na javnu raspravu.   Predložene minimalne dopune Zakona o lobiranju neće rešiti glavni problem tog Zakona, na koji je Transparentnost Srbija upozoravala i prilikom njegovog donošenja, 2018[2]. Dok su, s jedne strane, Zakonom postavljena pravila za lobiranje, vršenje uticaja na sadržinu propisa koje se odvija...

Nemanja Nenadić za Insajder o radnoj grupi za preporuke ODIHR

nn inajder odihr preporukeNemanja Nenadić iz Transparentnost Srbija gostujući u emisiji Marker razgovor na Insajder TV, kaže da je Radna grupa za unapređenje izbornih uslova formirana, ali da još uvek nije zakazan prvi sastanak.

Funkcionerska kampanja je već počela i, kako trenutno stoje stvari, teško da će moći nešto oko toga da se uradi i promeni pre izbora koji su zakazani za 2 jun. Međutim, neke druge preporuke ODHIR-a mogle bi da se primene.

"Ako postoje pritisci na birača, ako svi znamo da postoje brojne sumnje na kupovinu glasova i tome slično, onda bi Republičko tužilaštvo i izborne komisije mogli zajedno da objasne ljudima šta je sve zabranjeno i šta je sve krivično delo i kome to da prijave, jer trenutno imamo situaciju gde tužilaštvo ostaje potpuno nemo, pravi se kao da se ništa ne dešava sve dok traje izborni proces, a tek posle toga izlazi sa nekakvim saopštenjima“, ističe Nenadić.

"Uspeli smo da ubedimo vlast da sada ne treba da se bave samo preporukama sa poslednjih izbora, već i sa onima koje nisu ispunjene i potiču iz 2017, 2020. i 2022. Ali ono čega se pribojavam je da predstavnici stranaka vlasti neće imati neke konkretne predloge kako bi se ove stvari rešile. Voleo bih da nisam u pravu, jer do sada te predloge nismo čuli. Predlozi su dolazili od opozicije i nevladinih organizacija“, kaže on.

Kada je reč o zakonima, prema rečima sagovornika Insajdera "oni sada mogu da se promene zato što Skupština može da zaseda, ali neke stvari ima a neke nema smisla menjati dok kampanja traje“

"Ima smisla promeniti odredbe neke koje se odnose na kontrolu koju vrši Agencija za sprečavanje korupcije ili kontrolu koju vrši REM, Regulatorno telo za elektronske medije. I da se uvede takav sistem gde bi se te prijave brže rešavale, makar u tom poslednjem segmentu kampanje i gde bi ti organi postupali znatno više i po službenoj dužnosti“, objašnjva on.

Sagovornik Insajdera ističe da "za neke stvari koje vidimo i koje smetaju, postoji nadležni organ koji njima treba da se bavi, a za neke, nažalost, ne  zato što nisu prepoznate u zakonima kao problem“.

Prema Nenadićevim rečima, Transparentnost Srbija je predložila da se uvedu pravila kao u Crnoj Gori ili Severnoj Makedoniji "gde po slovu zakona postoje neka ograničenja koja za nas zvuče kao svemirski brod“. 

"Na dnevnom nivou mora da se objavi kolika je potrošnja za pojedine stavke budžeta, lokalne samoprave, javna preduzeća, ministarstva. Postoje zabrane čak da se vanredno isplaćaju neki vidovi socijalne pomoći. Znači može nešto što su redovna primanja, nešto što je davno odlučeno, ali ne može sad da se uvede nešto novo što očigledno može uticati i može predstavljati uticaj na volju birača. I takva pravila bi u Srbiji bila od velike koristi“, objašnjava Nenadić.

Ističe i da Privremeni organ, po Zakonu o lokalnoj samopravi, može obavljati redovne i neodložne poslove. 

" Šta je neodložno u tome da se usvaja odluka o podeli nekog vida pomoći? Šta je neodložno u tome da se zaključuje ugovor koji stvara velike obaveze za grad ili opštinu, u budućnosti? Nema u tome ničega neodložnog i to je nešto što bi trebalo da bude jasno propisano i da bude ograničena moć privremenih organa da takve odluke donose", naglašava Nenadić.

Prema rečima sagovornika Insajdera "najbolje i jedino rešenje koje bi u pravom smislu reči moglo da reguliše birački spisak je da se dopunama zakona formira neko telo koje će biti zaduženo za njega“. 

"To telo, bez obzira kako bi se ono zvalo, moglo bi da ima ovlašćenja i za pristup svim podacima koji su potrebni za reviziju, ali, što je najvažnije i da pokrene postupak rešavanja problema, jer, bez izmena zakona, može se opravdano postaviti pitanje da li bi radna grupa mogla da pristupi ličnim podacima u biračkom spisku koji nisu već objavljeni, pošto je za to potrebno zakonsko ovlašćenje ili lični pristanak, a on se ne može pribaviti od miliona ljudi iz biračkog spiska“, zaključuje Nemanja Nenadić iz Transparentnost Srbija 

Vesti