Joomla 3.2 Template by Justhost Complaints
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Prijavi korupciju
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Godina skrivanja informacija i lažnih tvrdnji

Srbija obeležava još jedan Međunarodni dan prava javnosti da zna, a da problemi u ovoj oblasti nisu rešeni. Štaviše, proteklih godinu dana, pored uskraćivanja bitnih informacija po zahtevima, obeležili su brojni slučajevi u kojima su organi vlasti lažno tvrdili da ne poseduju tražene dokumente. To je, u sadejstvu sa nefunkcionisanjem demokratskih institucija i selektivnim radom istražnih organa, podiglo neodgovornost vlasti u Srbiji na viši nivo. Primena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, i pored toga što je obavezna, u stvarnosti sve više zavisi od dobre volje organa vlasti. Vlada i Skupština Srbije, i pored jasnih upozorenja iz nekoliko godišnjih...

Zakon o legalizaciji objekata – kršenje pravila i koruptivni rizici

Najavljeno usvajanje predloga zakona kojim se na novi način uređuje legalizacija građevinskih objekata na sutrašnjoj sednici Vlade Srbije značilo bi kršenje više zakona i poslovnika vlade jer prethodno nije organizovana javna rasprava niti je sprovedena analiza rizika od korupcije. Predložena zakonska rešenja nagrađuju vršenje krivičnih dela, što građenje bez dozvole jeste, od 2009. godine, a ukoliko ih vlada sutra usvoji time će biti prekršene sve propisane procedure. Naime, prema najavi resorne ministarke, Aleksandre Sofronijević, Vlada bi već sutra trebalo da usvoji predlog zakona koji propisuje posebne uslove legalizacije građevinskih objekata, a zatim bi ga i Skupština usvojila u hitnom postupku. Time bi...

Državna preduzeća plaćaju prevoz na "antiblokaderske" skupove

Kompanija "Jumko" i Javno komunalno preduzeće "Komrad" iz Vranja platili su ukupno 120.000 dinara za prevoz svojih radnika u Vranjsku Banju u nedelju, 31. avgusta gde je održan jedan od skupova protiv blokada. Otkako je ovo saznanje, zajedno sa ugovorima objavljeno pre deset dana, reakcija i demantija nema, objavila je N1. Nezvanično, tvrdi se da su radnici odvoženi na "kontraskup" u Vranjskoj Banji, na koji ne poziva SNS, već njima bliska organizacija "Centar za društvenu stabilnost". Programski direktor TS Nemanja Nenadić za N1 kaže da bi bilo zanimljivo čuti šta je zvanično objašnjenje uprave ova dva državna preduzeća. Međutim, ono što...

Ko organizuje skupove protiv blokada

Jedna od stvari koje su veoma upadljive nakon pro-režimskih skupova proteklih nekoliko vikenda jeste to da direktor Policije koristi stalno formulaciju "okupljanja koja je *organizovao* Centar za društvenu stabilnost". Verujem da je istina da je CDS prijavio ove skupove policiji, ali se čini malo verovatnim da su ih (jedini) zaista organizovali. Naprotiv, javno su dostupna mnoga svedočenja da  iza tih skupova stoji logistika SNS i drugih vladajućih stranaka, kao i pojedinih javnih institucija. U izveštajima sa događaja provladini mediji neretko uopšte ne pominju CDS, niti stranke, već ih predstavljaju kao skupove "običnih" građana.  Pitanje (stvarnog) organizatora skupa je veoma značajno sa...

Dok Ustavni sud ćuti poslovi za EXPO se ugovaraju bez konkurencije

Ustavni sud još uvek nije razmotrio inicijativu Transparentnosti Srbije da oglasi neustavnom odredbu posebnog „EXPO zakona“ kojom je isključena primena Zakona o javnim nabavkama. Najnovija analiza Transparentnosti pokazuje da su ovaj propust Ustavnog suda, posebna EXPO preduzeća iskoristila da ugovore poslove vredne preko 330 miliona evra, uz zanemarljiv nivo konkurencije – u čak 86% slučajeva podneta je samo jedna prihvatljiva ponuda. Podsećamo da je pored toga, najveći deo javnih radova koji se vezuju za ovu manifestaciju (npr. „nacionalni stadion“) ugovoren bez ikakvog oglašavanja i nadmetanja – direktnim dogovorom sa kompanijom Power China.        Poseban zakon za EXPO (Zakon o posebnim postupcima...

Promena sedam preduzeća iz javnih u AD ili DOO otvara vrata zloupotrebi javnih resursa?

Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila gubitke, povećala odgovornost i obezbedila profesionalno, a ne partijsko upravljanje. Međutim, takav način poslovanja preduzeća bio bi verovatno moguć da se radi o nekoj drugoj zemlji, a ne Srbiji, piše Danas. Iako ovaj korak potencijalno otvara put ka privatizaciji, to ne znači da će do nje automatski doći. Ipak, istina je da prelazak u AD ili DOO eventualnu privatizaciju čini tehnički jednostavnijom. Javna preduzeća, po pravilu, prelaze u akcionarska društva (AD) ili društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) kako bi poslovala efikasnije, smanjila...

Lex specialis uvek štetan

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da je u vezi sa izložbom EXPO 2027, osim netransparentnosti "problem i to što za nabavke EXPO preduzeća nema mogućnosti pravne zaštite“.  „Stepen transparentnosti (u vezi sa lex specialisom i onim što je do sada izragađeno i što je planirano da se izgradi) je svakako manji nego kada bi se primenjivale isključivo redovne procedure iz zakona koji imamo. Tzv. lex specialis - a ovo je samo jedan od njih, je uvek štetan za pravni poredak. Prvenac, kada je reč o ovoj vlasti, bio je projekat Beograd na vodi za koji je donesen poseban zakon i to...

Ugovor za Prokop još štetniji nego što se mislilo

Nove informacije pokazuju da je nezakoniti ugovor o izgradnji zgrade beogradske železničke stanice bio još štetniji nego što je ranije izgledalo Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu („Beograd – centar“)[1], pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje. U proteklih šest godina država je, u zamenu za izgradnju stanične zgrade, ustupila privatnom partneru zemljište čija je komercijalna vrednost, prema najskromnijim procenama, bila u tom momentu 3,5 puta veća od vrednosti javnih radova[2]. Ovi dodatni troškovi su mogli da obuhvaćeni obavezama privatnog partnera da je kvalitet armature proveren ranije. Koliko će oni...

Nemanja Nenadić za Insajder o radnoj grupi za preporuke ODIHR

nn inajder odihr preporukeNemanja Nenadić iz Transparentnost Srbija gostujući u emisiji Marker razgovor na Insajder TV, kaže da je Radna grupa za unapređenje izbornih uslova formirana, ali da još uvek nije zakazan prvi sastanak.

Funkcionerska kampanja je već počela i, kako trenutno stoje stvari, teško da će moći nešto oko toga da se uradi i promeni pre izbora koji su zakazani za 2 jun. Međutim, neke druge preporuke ODHIR-a mogle bi da se primene.

"Ako postoje pritisci na birača, ako svi znamo da postoje brojne sumnje na kupovinu glasova i tome slično, onda bi Republičko tužilaštvo i izborne komisije mogli zajedno da objasne ljudima šta je sve zabranjeno i šta je sve krivično delo i kome to da prijave, jer trenutno imamo situaciju gde tužilaštvo ostaje potpuno nemo, pravi se kao da se ništa ne dešava sve dok traje izborni proces, a tek posle toga izlazi sa nekakvim saopštenjima“, ističe Nenadić.

"Uspeli smo da ubedimo vlast da sada ne treba da se bave samo preporukama sa poslednjih izbora, već i sa onima koje nisu ispunjene i potiču iz 2017, 2020. i 2022. Ali ono čega se pribojavam je da predstavnici stranaka vlasti neće imati neke konkretne predloge kako bi se ove stvari rešile. Voleo bih da nisam u pravu, jer do sada te predloge nismo čuli. Predlozi su dolazili od opozicije i nevladinih organizacija“, kaže on.

Kada je reč o zakonima, prema rečima sagovornika Insajdera "oni sada mogu da se promene zato što Skupština može da zaseda, ali neke stvari ima a neke nema smisla menjati dok kampanja traje“

"Ima smisla promeniti odredbe neke koje se odnose na kontrolu koju vrši Agencija za sprečavanje korupcije ili kontrolu koju vrši REM, Regulatorno telo za elektronske medije. I da se uvede takav sistem gde bi se te prijave brže rešavale, makar u tom poslednjem segmentu kampanje i gde bi ti organi postupali znatno više i po službenoj dužnosti“, objašnjva on.

Sagovornik Insajdera ističe da "za neke stvari koje vidimo i koje smetaju, postoji nadležni organ koji njima treba da se bavi, a za neke, nažalost, ne  zato što nisu prepoznate u zakonima kao problem“.

Prema Nenadićevim rečima, Transparentnost Srbija je predložila da se uvedu pravila kao u Crnoj Gori ili Severnoj Makedoniji "gde po slovu zakona postoje neka ograničenja koja za nas zvuče kao svemirski brod“. 

"Na dnevnom nivou mora da se objavi kolika je potrošnja za pojedine stavke budžeta, lokalne samoprave, javna preduzeća, ministarstva. Postoje zabrane čak da se vanredno isplaćaju neki vidovi socijalne pomoći. Znači može nešto što su redovna primanja, nešto što je davno odlučeno, ali ne može sad da se uvede nešto novo što očigledno može uticati i može predstavljati uticaj na volju birača. I takva pravila bi u Srbiji bila od velike koristi“, objašnjava Nenadić.

Ističe i da Privremeni organ, po Zakonu o lokalnoj samopravi, može obavljati redovne i neodložne poslove. 

" Šta je neodložno u tome da se usvaja odluka o podeli nekog vida pomoći? Šta je neodložno u tome da se zaključuje ugovor koji stvara velike obaveze za grad ili opštinu, u budućnosti? Nema u tome ničega neodložnog i to je nešto što bi trebalo da bude jasno propisano i da bude ograničena moć privremenih organa da takve odluke donose", naglašava Nenadić.

Prema rečima sagovornika Insajdera "najbolje i jedino rešenje koje bi u pravom smislu reči moglo da reguliše birački spisak je da se dopunama zakona formira neko telo koje će biti zaduženo za njega“. 

"To telo, bez obzira kako bi se ono zvalo, moglo bi da ima ovlašćenja i za pristup svim podacima koji su potrebni za reviziju, ali, što je najvažnije i da pokrene postupak rešavanja problema, jer, bez izmena zakona, može se opravdano postaviti pitanje da li bi radna grupa mogla da pristupi ličnim podacima u biračkom spisku koji nisu već objavljeni, pošto je za to potrebno zakonsko ovlašćenje ili lični pristanak, a on se ne može pribaviti od miliona ljudi iz biračkog spiska“, zaključuje Nemanja Nenadić iz Transparentnost Srbija 

Vesti